Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Stu 2020

Ovo su tri skupine radnika u kojima je najviše otkaza zbog koronakrize

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Ovo su tri skupine radnika u kojima je najviše otkaza zbog koronakrize

NAJVEĆE žrtve koronakrize na tržištu rada su zaposleni na određeno vrijeme, sezonci i radnici na povremenim poslovima, pokazuje nova analiza eurostatističara.

U EU je, prema podacima koje je objavio Eurostat, na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja bilo oko 19.2 milijuna zaposlenih na određeno vrijeme u dobnoj skupini od 20 do 64 godina, dok ih je krajem prošle godine bilo 22.2 milijuna.

To znači da se u prvoj polovici ove godine broj zaposlenih na određeno vrijeme u EU smanjio za oko tri milijuna, ili za više od 13 posto. Pao je i udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih, i to s 11.6 posto, koliko je iznosio krajem prošle godine - dakle, prije izbijanja koronakrize - na 10.2 posto sredinom ove godine, nakon proljetnog lockdowna.

Otkazivanje ugovora na određeno vrijeme - glavni generator nezaposlenosti u koronakrizi
Istodobno, stopa nezaposlenosti u EU porasla je sa 6.5 posto, koliko je iznosila krajem 2019. godine, na 7.1 posto krajem lipnja ove godine. Smanjenje broja zaposlenih na određeno vrijeme, može se zaključiti iz podataka Eurostata, glavni je generator rasta nezaposlenosti u koronakrizi.

Podaci za Hrvatsku još su gori, s obzirom na to da spadamo među članice EU u kojima su ugovori na određeno vrijeme najzastupljeniji. Krajem prošle godine 15 posto ukupnog broja zaposlenih u nas radilo je, pokazuju podaci Eurostata, na određeno vrijeme, dok je njihov udio u ukupnom broju zaposlenih do sredine ove godine pao na 12.7 posto.

Broj zaposlenih na određeno vrijeme u istom se razdoblju smanjio za gotovo 40.000, ili oko 17 posto. Krajem prošle godine ugovore o radu na određeno vrijeme, prema podacima eurostatističara, imalo je 246.000 zaposlenih, a potkraj lipnja ove godine njih 205.000, što znači da je u prvoj polovici godine otprilike svaki šesti zaposlenik na određeno vrijeme u Hrvatskoj ostao bez posla.

Radna mjesta nikom nisu zajamčena, sve ovisi o poslovanju tvrtke
"Mladima često nedostaju praktična znanja koja stariji radnici imaju pa se poslodavci u ovakvim situacijama obično prije rješavaju mlađih nego starijih i iskusnijih radnika", ističe Bejaković.

Sličnu ocjenu daje i konzultant Andrej Grubišić koji kaže da se poslodavci u kriznim uvjetima često prije rješavaju mlađih nego starijih radnika jer su stariji radnici već uhodani u posao i imaju potrebna znanja i vještine. Naravno, dodaje naš sugovornik, izuzeci uvijek postoje pa tako i situacije u kojima vaga na kraju prevagne na stranu mlađeg radnika, za kojeg poslodavac ocijeni da mu je isplativiji od onog starijeg.

"To ne znači da su oni s ugovorima na neodređeno vrijeme sigurni jer i njihova radna mjesta ovise o rezultatima poslovanja tvrtke", poručuje Grubišić.

Stanje na tržištu rada bilo bi znatno gore da država nije intervenirala, ali pitanje je što će biti dogodine
Bejaković upozorava da bi sadašnje stanje na hrvatskom tržištu bilo znatno teže da država nije krenula s mjerama za očuvanje radnih mjesta u koronakrizi. Ipak, dodaje, pitanje je hoće li država i u sljedećoj godini imati novaca za takve mjere, a već sada je jasno da će one biti potrebne, barem u prvom dijelu godine.

"Fiskalni kapaciteti države su ograničeni, a novaca za očuvanje radnih mjesta trebat će i u sljedećoj godini", upozorava Bejaković.

Stav je ekonomista da će i u narednom razdoblju među otpuštenima prevladavati oni s labavijim ugovorima, i to ponajprije zbog zakonske regulative koja bolje štiti stalno zaposlene od privremeno i povremeno zaposlenih. Stoga Bejaković kaže da bi trebalo osmisliti modele kako zaštititi ranjive skupine na tržištu rada.

Primjerice, ističe, ljudi koji povremeno rade imaju vrlo malo radnog staža pa im je i mirovina upitna. Osim toga, na burzi rada ne ostvaruju gotovo nikakva prava, a problem im predstavljaju i banke koje mnogima od njih ne odobravaju ni minuse na tekućim računima. Pritom treba voditi računa, napominje Bejaković, da će rada na labavim ugovorima u budućnosti biti sve više.

Svijet rada se promijenio i bez korone: Sve je više poslova s labavim ugovorima
"Svijet rada se jako promijenio. Već sada sve više ljudi radi na povremenim i privremenim poslovima, mnogi rade samo na određenim projektima. Toga će biti sve više, a poslova s klasičnim radnim vremenom sve manje. Tome se treba prilagoditi", poručuje Bejaković.

Grubišić smatra da rješenje za nezaposlenost leži u jačanju gospodarstva koje će proizvesti i veću potražnju za radnicima. No jačanje ekonomije povezano je s provedbom reformi, a njih u Hrvatskoj, kako pokazuje dosadašnja praksa, uglavnom nema.

Najbolja zaštita za radnike je jako gospodarstvo koje otvara nova radna mjesta
"Najbolja zaštita radnika je dobro funkcionirajuće gospodarstvo koje generira veliku potražnju za radnom snagom. U SAD-u se, primjerice, lako dobije otkaz, ali se brzo nađe i novi posao", zaključuje Grubišić.


Komentari članka

Vezani članci

Potpore za srpanj za sve radnike ako ih 70 i više posto ima covid-potvrde

25.07.2021.

Kriterij za dodjelu potpore je i dokaz o padu prihoda/primitaka u propisanim usporednim razdobljima, pri čemu su već spomenuti izuzetak poslodavci s područja pogođenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, koji ne mora

Što se događa s milijarderskim prihodima od prodaje cjepiva

21.07.2021.

Budući da su farmaceutske tvrtke koje proizvode cjepivo od njegove prodaje ostvarile profit koji se broju u milijardama, potpuno je opravdano zapitati se kako one upravljaju tim prihodom od cjepiva, pogotovo ako se uzme u obzir da u njega nisu samostalno

U Istri su baš ljuti što su dospjeli u narančasto: 'Uzalud nam dobre brojke kad ovisimo o drugima'

19.07.2021.

U Istarskoj županiji ni danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom nakon što je ispitano 215 briseva, izvijestio je u petak Stožer civilne zaštite koji negoduje jer je Istra, neovisno o povoljnoj epidemiološkoj situaciji, od jučer zajedno s ostatkom

Hrvatska obala više nije zelena na najvažnijoj europskoj korona-karti

16.07.2021.

Narančastu boju tako imaju Primorsko-goranska županija, Istra, ali i sve dalmatinske županije

Fiskalizirali 4,6 milijarde prošli tjedan, 2 posto manje od 2019.

08.07.2021.

U razdoblju od 28. lipnja do 4. srpnja 2021. godine u svim djelatnostima ukupna vrijednost fiskaliziranih računa dosegnula je 4,6 milijardi kuna, što je za 751,7 milijuna kuna ili 19 posto više nego u istom razdoblju lani

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici