Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Stu 2020

Ovo su tri skupine radnika u kojima je najviše otkaza zbog koronakrize

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Ovo su tri skupine radnika u kojima je najviše otkaza zbog koronakrize

NAJVEĆE žrtve koronakrize na tržištu rada su zaposleni na određeno vrijeme, sezonci i radnici na povremenim poslovima, pokazuje nova analiza eurostatističara.

U EU je, prema podacima koje je objavio Eurostat, na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja bilo oko 19.2 milijuna zaposlenih na određeno vrijeme u dobnoj skupini od 20 do 64 godina, dok ih je krajem prošle godine bilo 22.2 milijuna.

To znači da se u prvoj polovici ove godine broj zaposlenih na određeno vrijeme u EU smanjio za oko tri milijuna, ili za više od 13 posto. Pao je i udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih, i to s 11.6 posto, koliko je iznosio krajem prošle godine - dakle, prije izbijanja koronakrize - na 10.2 posto sredinom ove godine, nakon proljetnog lockdowna.

Otkazivanje ugovora na određeno vrijeme - glavni generator nezaposlenosti u koronakrizi
Istodobno, stopa nezaposlenosti u EU porasla je sa 6.5 posto, koliko je iznosila krajem 2019. godine, na 7.1 posto krajem lipnja ove godine. Smanjenje broja zaposlenih na određeno vrijeme, može se zaključiti iz podataka Eurostata, glavni je generator rasta nezaposlenosti u koronakrizi.

Podaci za Hrvatsku još su gori, s obzirom na to da spadamo među članice EU u kojima su ugovori na određeno vrijeme najzastupljeniji. Krajem prošle godine 15 posto ukupnog broja zaposlenih u nas radilo je, pokazuju podaci Eurostata, na određeno vrijeme, dok je njihov udio u ukupnom broju zaposlenih do sredine ove godine pao na 12.7 posto.

Broj zaposlenih na određeno vrijeme u istom se razdoblju smanjio za gotovo 40.000, ili oko 17 posto. Krajem prošle godine ugovore o radu na određeno vrijeme, prema podacima eurostatističara, imalo je 246.000 zaposlenih, a potkraj lipnja ove godine njih 205.000, što znači da je u prvoj polovici godine otprilike svaki šesti zaposlenik na određeno vrijeme u Hrvatskoj ostao bez posla.

Radna mjesta nikom nisu zajamčena, sve ovisi o poslovanju tvrtke
"Mladima često nedostaju praktična znanja koja stariji radnici imaju pa se poslodavci u ovakvim situacijama obično prije rješavaju mlađih nego starijih i iskusnijih radnika", ističe Bejaković.

Sličnu ocjenu daje i konzultant Andrej Grubišić koji kaže da se poslodavci u kriznim uvjetima često prije rješavaju mlađih nego starijih radnika jer su stariji radnici već uhodani u posao i imaju potrebna znanja i vještine. Naravno, dodaje naš sugovornik, izuzeci uvijek postoje pa tako i situacije u kojima vaga na kraju prevagne na stranu mlađeg radnika, za kojeg poslodavac ocijeni da mu je isplativiji od onog starijeg.

"To ne znači da su oni s ugovorima na neodređeno vrijeme sigurni jer i njihova radna mjesta ovise o rezultatima poslovanja tvrtke", poručuje Grubišić.

Stanje na tržištu rada bilo bi znatno gore da država nije intervenirala, ali pitanje je što će biti dogodine
Bejaković upozorava da bi sadašnje stanje na hrvatskom tržištu bilo znatno teže da država nije krenula s mjerama za očuvanje radnih mjesta u koronakrizi. Ipak, dodaje, pitanje je hoće li država i u sljedećoj godini imati novaca za takve mjere, a već sada je jasno da će one biti potrebne, barem u prvom dijelu godine.

"Fiskalni kapaciteti države su ograničeni, a novaca za očuvanje radnih mjesta trebat će i u sljedećoj godini", upozorava Bejaković.

Stav je ekonomista da će i u narednom razdoblju među otpuštenima prevladavati oni s labavijim ugovorima, i to ponajprije zbog zakonske regulative koja bolje štiti stalno zaposlene od privremeno i povremeno zaposlenih. Stoga Bejaković kaže da bi trebalo osmisliti modele kako zaštititi ranjive skupine na tržištu rada.

Primjerice, ističe, ljudi koji povremeno rade imaju vrlo malo radnog staža pa im je i mirovina upitna. Osim toga, na burzi rada ne ostvaruju gotovo nikakva prava, a problem im predstavljaju i banke koje mnogima od njih ne odobravaju ni minuse na tekućim računima. Pritom treba voditi računa, napominje Bejaković, da će rada na labavim ugovorima u budućnosti biti sve više.

Svijet rada se promijenio i bez korone: Sve je više poslova s labavim ugovorima
"Svijet rada se jako promijenio. Već sada sve više ljudi radi na povremenim i privremenim poslovima, mnogi rade samo na određenim projektima. Toga će biti sve više, a poslova s klasičnim radnim vremenom sve manje. Tome se treba prilagoditi", poručuje Bejaković.

Grubišić smatra da rješenje za nezaposlenost leži u jačanju gospodarstva koje će proizvesti i veću potražnju za radnicima. No jačanje ekonomije povezano je s provedbom reformi, a njih u Hrvatskoj, kako pokazuje dosadašnja praksa, uglavnom nema.

Najbolja zaštita za radnike je jako gospodarstvo koje otvara nova radna mjesta
"Najbolja zaštita radnika je dobro funkcionirajuće gospodarstvo koje generira veliku potražnju za radnom snagom. U SAD-u se, primjerice, lako dobije otkaz, ali se brzo nađe i novi posao", zaključuje Grubišić.


Komentari članka

Vezani članci

Teška godina za turizam

03.12.2020.

O tome koliki ćemo oporavak i rast gospodarstva imati u idućoj godini uvelike će ovisiti kakva će nam biti turistička sezona. Hotelijeri smatraju da će i iduća godina biti teška, ali da bi mogla biti bolja nego ova s obzirom na stečena iskustva u pandemij

Hrvatska obrtnička komora želi kompenzaciju za sve pogođene koronakrizom

02.12.2020.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec predložio je na tom sastanku da vlada razmotri i problem tradicijskih obrta, kojima je rad također onemogućen zabranom održavanja gospodarskih sajmova tj. advenata, navodi se u priopćenju.

Poduzetnicima kojima promet padne 60 posto vlada će pokriti najam, komunalije, HRT...

01.12.2020.

Tri mjere Najavio je nastavak potpore od 4000 kuna za plaće radnika tijekom obustave poslovanja uz oslobađanje plaćanja doprinosa. Radi se o ukupnom neto iznosu od 320 milijuna kuna, a kad se pribroje doprinosi, to je 470 milijuna kuna.

Kako Njemačka pomaže malim poduzetnicima? Ekonomisti: Isplaćuje im previše

30.11.2020.

"Kod pogođenih sektora je više od polovine troškova varijabilno što znači da tih troškova nema kada je objekt zatvoren. Unatoč tomu država isplaćuje 75 posto prometa ostvarenog u istim mjesecima prošle godine", stoji u analizi IW-a, kako prenosi "Welt am

Žrtva novog zatvaranja opet je i poljoprivreda - kamo s mesom, krumpirom, vinom?

27.11.2020.

Jedno vuče drugo. Zatvaranje restorana i kafića još je u proljeće napunilo torove, skladišta, podrume, rušilo cijene. Poljoprivrednici se pitaju - tko će preživjeti?

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 351 članka imaju tag opg
  26. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici