Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2020

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

Izvor: lider.media · Autor: Vanja Figenwald  

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

Iako je do sada relativno uspješno izbjegavao uobičajenu mantru hrvatske države prema kojoj valja isisati i zadnju lipu iz svakog džepa, ministar financija Zdravko Marić u posljednjim metrima prošle godine posrnuo je. Iz ne sasvim jasnih razloga, njegovo ministarstvo odlučilo se pohvalnom efikasnošću pozabaviti paušalnim obrtnicima, odnosno dijelom paušalnih obrtnika koje smatra prikrivenim radnicima, premda tako zasigurno neće spasiti proračun niti donijeti posebnu korist ekonomiji u cjelini. Time je, nažalost, samo još jednom potvrdio jedinu stvarnu konstantu ekonomske politike u ovoj državi, da je Hrvatskoj interes ostaviti što manje novca u džepovima svojih građana.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ipak ne može nikako prežaliti tih nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su iskoristili pružene pogodnosti.

U velikoj mjeri na nagovor dijela domaće IT industrije, Ministarstvo financija brzinski je napravilo zakonske izmjene i izradilo pravilnik o njihovoj primjeni kako bi jasnije utvrdilo koji paušalni obrtnici zapravo prikrivaju nesamostalni rad, odnosno radni odnos s jednim poslodavcem. Najveći problem je, naravno, što zakon i pravilnik, na snazi s prvim danom ove godine, uopće ne preciziraju kriterije utvrđivanja nesamostalnog rada i zapravo služe kao smokvin list za klasični hrvatski pristup – slobodno sudačko uvjerenje. To praktički i piše u samom Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (već sam kafkijanski naziv dokumenta ispunjava puzajućom jezom).

Nakon što u Članku 32.d iznese nekoliko načelnih činjenica 'bitnih za oporezivanje poreznog obveznika posloprimca', Pravilnik na kraju tog nabrajanja ustvrđuje kako se važnim činjenicama smatraju ostale činjenice bitne za oporezivanje ovisno o pojedinom slučaju. Drugim riječima, poreznik može relevantnim smatrati što god želi. Jednako tako, na kraju navođenja kriterija koji to nisu (tri načelna i 18 dodatnih elemenata), Članak 32.i radi istu stvar lakonski poručujući da je 'ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni, a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati tipično obilježje nesamostalnog rada'. Opet, zaboravite sve što je napisano ranije, poreznik može što želi.

Ne čudi stoga da jedan od glasnijih pobornika ove intervencije Ministarstva Alan Sumina nije zadovoljan Pravilnikom. Suvlasnik Nanobita tražio je od države preciznije definiranje situacija u kojima se može angažirati paušalne obrtnike jer je smatrao prijašnju situaciju narušavanjem tržišne ravnoteže, barem iz perspektive IT industrije u kojoj je velik broj zaposlenika samo zamijenio radni odnos paušalnim obrtom.

- Ne vidim kako poduzetnici čitajući navedeni pravilnik mogu biti sigurni rade li u skladu sa zakonom, s obzirom da kriteriji nisu rangirani te nije jasno koji kriteriji su nužni, a koji su opcionalni. Neke države, poput Ujedinjenog Kraljevstva, imaju online alat za unos obilježja rada koji onda temeljem popunjenog upitnika ispisuje rezultat – radi li se o radu koji zahtjeva radni odnos ili ne. Gledajući iz te perspektive, te s obzirom da imamo tvrtku u Ujedinjenom Kraljevstvu, dojma sam da je Ministarstvo barem moglo dati konkretne primjere iz praksi. Ovako kako je sada napisan pravilnik, on nije ništa drugo nego proširen članak 12. Općeg poreznog zakona koji glasi: 'Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao'. Kada su zakoni tako općenito napisani daje se velika mogućnost slobodne interpretacije poreznim tijelima, što u konačnici povećava pravnu nesigurnost - poručuje Sumina.

Ugledni računovodstveni stručnjaci koje smo kontaktirali, slažu se da izmjene Općeg poreznog zakona i novi pravilnik ne rješavaju ništa, nego samo stvaraju dodatnu nesigurnost.


Komentari članka

Vezani članci

Skupina bogatih pozvala vlade da ih snažnije oporezuju radi pomoći gospodarstvu

15.07.2020.

Skupina superbogatih, među njima i nasljednica Abigail Disney i suosnivač tvrtke Ben & Jerry's, pozvala je vlade da im podignu poreze kako bi se osiromašenom stanovništvu pomoglo da preživi koronavirus i ekonomsku krizu.

Hrvatska usred krize nije srezala nijedan porez. Pogledajte kako to rade pametniji

14.07.2020.

Hrvatska se zasad nije odlučila na smanjenje poreza. Nova vlada, koja se upravo formira, zasad još stidljivo najavljuje prve zahvate u poreznom sustavu, i to prije svega u segmentu poreza na dohodak i proširenja primjene snižene stope PDV-a na cjelokupnu

Tehnologija im je pomogla da žive u Hrvatskoj, a rade po svijetu. Sad vraćaju društvu

13.07.2020.

U HRVATSKOJ još nema puno tvrtki koje doniraju novac nadarenim pojedincima, udrugama i projektima za koje ocijene da imaju perspektivu. Ipak, i na tom planu posljednjih godina nešto se mijenja. Jedna od tvrtki koja je dio svoje dobiti odlučila usmjeriti

Nova vlada reže porez na dohodak. Izračunali smo koliko će porasti plaće

08.07.2020.

Osim izmjena u sustavu poreza na dohodak, u HDZ-u najavljuju i izmjene u sustavu poreza na dobit. Tvrtke s godišnjim prihodom većim od 7,5 milijuna kuna sada plaćaju porez na dobit po stopi od 18 posto i to se, kako sada stvari stoje, ne bi trebalo mijenj

Combis za 400 zaposlenika službeno uveo mobilni način rada

24.06.2020.

- Želimo da su naši zaposlenici zadovoljni i ispunjeni, kreativni i motivirani - ističe prvi čovjek IT tvrtke Combis. IT tvrtka Combis za svojih 400 zaposlenika uvela je novi model rada koji omogućava kombinaciju rada u uredu i od kuće. Novi, fleksibiln

Tag cloud

  1. 2022 članka imaju tag hrvatska
  2. 2083 članka imaju tag turizam
  3. 1575 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1079 članka imaju tag svijet
  6. 871 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1017 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 725 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 385 članka imaju tag porezi
  28. 362 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 251 članka imaju tag koronavirus
  32. 314 članka imaju tag osijek
  33. 427 članka imaju tag dzs
  34. 313 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici