Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lis 2019

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

Izvor: lider.media · Autor: Božidar Lukša Texel  

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

Moram priznati da nikada nisam bio pristaša uvođenja paušalnih obrta, smatrajući da bi pristup poduzetništvu trebao biti olakšan poreznim olakšicama u prvim godinama poslovanja uza zadržavanje drugih obveza koje imaju i ostali poduzetnici, a ne izmišljanjem oblika koji, bez obzira na to koliko su sitni, predstavljaju nelojalnu konkurenciju svima onima koji porez plaćaju po punim stopama i koji imaju niz obveza kao što je izvještavanje porezne uprave, vođenje poslovnih knjiga itd.

Računovođama se općenito ne sviđa nijedan oblik koji ne treba voditi poslovne knjige jer kod takvih oblika poduzetništva gubi se njegova uloga kao i mogućnost prihoda. Međutim, usprkos tom svom stajalištu našao sam se u poziciji da branim paušalce jer mnogi argumenti koje Ministarstvo financija iznosi u javnosti za dodatno reguliranje paušalnih obrta mislim da nisu ispravni te bi trebalo razmisliti o jasnim kriterijima kada se poslovanje paušalaca može smatrati zloporabom.

Muke ministrove
Kao što smo mogli vidjeti iz najava Ministarstva financija, ono namjerava stati na kraj 'zloporabama' paušalnih obrta kojima se prema njegovim navodima u određenim djelatnostima koristi umjesto isplatom drugih dohodaka ili zaposlenja kod poslodavca. U medijima tu se spominju informatičari, ekonomisti i druge djelatnosti koje bi se moglo svrstati u neki oblik slobodnih zanimanja. Ima li takvih zloporaba diskutabilno je. Naime, tzv. paušalci također plaćaju poreze i doprinose, i to od 16.000 do 20.000 kuna na godinu, dakle ipak plaćaju poreze, i to prema trenutačnim poreznim propisima.

Očito je da je nakon omogućavanja otvaranja paušalnog obrta kojim se željelo stimulirati ponajprije mlade na ulazak u poduzetničke vode to velik broj ljudi prepoznao i na to se odlučio. Je li time zakamufliran radni odnos, je li uopće riječ o poduzetniku? Smatram da u većini slučajeva paušalac nije s poslodavcem zakamuflirao radni odnos, već je odlučio otići u poduzetničke vode i djelomičnu sigurnost radnog mjesta zamijeniti nesigurnom poduzetničkom karijerom uz povećanje svojih prihoda koje omogućava smanjen porezni pritisak na takav oblik poslovanja.

Tko je u boljem položaju
Svatko tko je odlučio izaći iz radnog odnosa i nastaviti svoju zaradu ostvarivati poslujući kao paušalni obrtnik odlučio je preuzeti rizike samostalnog poslovanja i odreći se prava iz radnog odnosa. Osim toga, cilj svakog poduzetnika je maksimizirati svoju dobit u odnosu na prihode. Odluka o napuštanju radnog odnosa zbog povećanja neto zarade definitivno je korak osobe s poduzetničkim duhom.

Već je to dovoljna činjenica za poštovanje i koju bi država trebala honorirati. Naime, svi zaboravljaju da, osim gubitka prava iz radnog odnosa, obrtnici imaju mnogo manja socijalna prava koja mogu ostvariti od države u slučaju prestanka poslovanja zbog pomanjkanja posla ili bolesti, ali i prilikom odlaska u mirovinu. Zamislite koju će mirovinu isplaćivati država odnosno Zavod za mirovinsko osiguranje osobama koji cijeli život rade kao paušalci?

Smanjenim socijalnim pravima država je kompenzirala veći dio poreza koji je otpustila paušalnim obrtima, jer oni većim neto dohotkom moraju sebi osigurati ono što radnicima pripada prema Zakonu o radu i drugim propisima koji uređuju socijalnu zaštitu radnika. U pravilu bi država trebala omogućiti manje stope poreza na dohodak svim obrtnicima jer su svima njima bez obzira na oblik oporezivanja ta prava smanjena u odnosu na radnike. Nisu u boljoj situaciji ni vlasnici trgovačkih društava koji nisu u radnom odnosu iako su svoje ušteđevine uložili u svoju poduzetničku ideju i poslujući punili državni proračun.

Ako im propadne tvrtka, nemaju naknadu na zavodu za zapošljavanje niti kakva druga prava jer su bili poduzetnici. Cijeli problem treba sagledati i sa strane navodnog poslodavca koji 'zloupotrebljava' sustav. Naime, upitno je odgovara li više poslodavcu imati radni odnos s radnikom tog profila ili mu je bolje imati ugovorni odnos s paušalcem. Kod ugovornog odnosa s paušalcem naručitelj ne može uvjetovati radno vrijeme, ne može inzistirati na dolasku na posao, ne može uvjetovati zabranu tržišne utakmice s poslodavcem, bolovanje dulje od 42 dana nije pokriveno iz HZZO-a itd. U takvom ugovoru naručitelj može samo inzistirati na obavljanju usluge ili ugovoriti satnicu za usluge koje mu pruža paušalac.

Zašto ne jedan klijent
U Hrvatskoj je postalo uobičajeno da se kreiraju razni organizacijski oblici kao olakšanje u pokretanju poslovanja, a naknadno se shvati da se iza toga kriju znatne obveze koje nisu bile predstavljene ili se naknadno uvode. Sjetite se j.d.o.o.-a te obveze dokapitalizacije uz provođenje revizije koja je skuplja od troškova osnivanja d.o.o.-a ili naknadnog uvođenja obveznog zaposlenja direktora na puno radno vrijeme, što je mnogima onemogućilo daljnje poslovanje.


Komentari članka

Vezani članci

Kako Njemačka pomaže malim poduzetnicima? Ekonomisti: Isplaćuje im previše

30.11.2020.

"Kod pogođenih sektora je više od polovine troškova varijabilno što znači da tih troškova nema kada je objekt zatvoren. Unatoč tomu država isplaćuje 75 posto prometa ostvarenog u istim mjesecima prošle godine", stoji u analizi IW-a, kako prenosi "Welt am

DRAGAN BOKUN, ZANATLIJA I VJEČNI OPTIMIST: Dnevnik ne gledam, čitam, radim svoj posao i dobro je

26.11.2020.

Dragan po 12 sati dnevno provede u suvenirnici. Turista nema, ali posla ima

Napravili prvu hrvatsku mozzarellu, a šampion je nastao – pogreškom

24.11.2020.

Istarska mljekara Latus koja posluje od 2001. godine smjestila se u malom mjestu Orbanići pokraj Žminja, a pokretači toga mliječnog biznisa Maja i Sandi Orbanić pioniri su u ovoj branši jer proizvodnja sireva nije na našem najvećem poluotoku popularna kol

Najmlađa poduzetnica iz Osijeka o juhama iz staklenke kojima mijenja prehrambene navike svojih sugrađana

23.11.2020.

Iako je na početku nitko osim njezine obitelji nije shvaćao ozbiljno, Martina Završki iz Darde pokrenula je Špajz i s 19 godina postala najmlađa poduzetnica u Osijeku. Sada, četiri godine kasnije, najmlađa je kandidatkinja emisije Startaj Hrvatska, a njez

Uspješno proveli niz projekata financiranih raznim fondovima

20.11.2020.

Osječka tvrtka CRAS u ovom trenutku zapošljava 42 djelatnika, a zbog obujma i zahtjevnosti poslova koje rade, stalno su u potrazi za kvalitetnim stručnjacima i radnicima.

Tag cloud

  1. 2068 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 803 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 406 članka imaju tag poticaji
  20. 341 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 524 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 348 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 376 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici