Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lis 2019

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

Izvor: lider.media · Autor: Božidar Lukša Texel  

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

Moram priznati da nikada nisam bio pristaša uvođenja paušalnih obrta, smatrajući da bi pristup poduzetništvu trebao biti olakšan poreznim olakšicama u prvim godinama poslovanja uza zadržavanje drugih obveza koje imaju i ostali poduzetnici, a ne izmišljanjem oblika koji, bez obzira na to koliko su sitni, predstavljaju nelojalnu konkurenciju svima onima koji porez plaćaju po punim stopama i koji imaju niz obveza kao što je izvještavanje porezne uprave, vođenje poslovnih knjiga itd.

Računovođama se općenito ne sviđa nijedan oblik koji ne treba voditi poslovne knjige jer kod takvih oblika poduzetništva gubi se njegova uloga kao i mogućnost prihoda. Međutim, usprkos tom svom stajalištu našao sam se u poziciji da branim paušalce jer mnogi argumenti koje Ministarstvo financija iznosi u javnosti za dodatno reguliranje paušalnih obrta mislim da nisu ispravni te bi trebalo razmisliti o jasnim kriterijima kada se poslovanje paušalaca može smatrati zloporabom.

Muke ministrove
Kao što smo mogli vidjeti iz najava Ministarstva financija, ono namjerava stati na kraj 'zloporabama' paušalnih obrta kojima se prema njegovim navodima u određenim djelatnostima koristi umjesto isplatom drugih dohodaka ili zaposlenja kod poslodavca. U medijima tu se spominju informatičari, ekonomisti i druge djelatnosti koje bi se moglo svrstati u neki oblik slobodnih zanimanja. Ima li takvih zloporaba diskutabilno je. Naime, tzv. paušalci također plaćaju poreze i doprinose, i to od 16.000 do 20.000 kuna na godinu, dakle ipak plaćaju poreze, i to prema trenutačnim poreznim propisima.

Očito je da je nakon omogućavanja otvaranja paušalnog obrta kojim se željelo stimulirati ponajprije mlade na ulazak u poduzetničke vode to velik broj ljudi prepoznao i na to se odlučio. Je li time zakamufliran radni odnos, je li uopće riječ o poduzetniku? Smatram da u većini slučajeva paušalac nije s poslodavcem zakamuflirao radni odnos, već je odlučio otići u poduzetničke vode i djelomičnu sigurnost radnog mjesta zamijeniti nesigurnom poduzetničkom karijerom uz povećanje svojih prihoda koje omogućava smanjen porezni pritisak na takav oblik poslovanja.

Tko je u boljem položaju
Svatko tko je odlučio izaći iz radnog odnosa i nastaviti svoju zaradu ostvarivati poslujući kao paušalni obrtnik odlučio je preuzeti rizike samostalnog poslovanja i odreći se prava iz radnog odnosa. Osim toga, cilj svakog poduzetnika je maksimizirati svoju dobit u odnosu na prihode. Odluka o napuštanju radnog odnosa zbog povećanja neto zarade definitivno je korak osobe s poduzetničkim duhom.

Već je to dovoljna činjenica za poštovanje i koju bi država trebala honorirati. Naime, svi zaboravljaju da, osim gubitka prava iz radnog odnosa, obrtnici imaju mnogo manja socijalna prava koja mogu ostvariti od države u slučaju prestanka poslovanja zbog pomanjkanja posla ili bolesti, ali i prilikom odlaska u mirovinu. Zamislite koju će mirovinu isplaćivati država odnosno Zavod za mirovinsko osiguranje osobama koji cijeli život rade kao paušalci?

Smanjenim socijalnim pravima država je kompenzirala veći dio poreza koji je otpustila paušalnim obrtima, jer oni većim neto dohotkom moraju sebi osigurati ono što radnicima pripada prema Zakonu o radu i drugim propisima koji uređuju socijalnu zaštitu radnika. U pravilu bi država trebala omogućiti manje stope poreza na dohodak svim obrtnicima jer su svima njima bez obzira na oblik oporezivanja ta prava smanjena u odnosu na radnike. Nisu u boljoj situaciji ni vlasnici trgovačkih društava koji nisu u radnom odnosu iako su svoje ušteđevine uložili u svoju poduzetničku ideju i poslujući punili državni proračun.

Ako im propadne tvrtka, nemaju naknadu na zavodu za zapošljavanje niti kakva druga prava jer su bili poduzetnici. Cijeli problem treba sagledati i sa strane navodnog poslodavca koji 'zloupotrebljava' sustav. Naime, upitno je odgovara li više poslodavcu imati radni odnos s radnikom tog profila ili mu je bolje imati ugovorni odnos s paušalcem. Kod ugovornog odnosa s paušalcem naručitelj ne može uvjetovati radno vrijeme, ne može inzistirati na dolasku na posao, ne može uvjetovati zabranu tržišne utakmice s poslodavcem, bolovanje dulje od 42 dana nije pokriveno iz HZZO-a itd. U takvom ugovoru naručitelj može samo inzistirati na obavljanju usluge ili ugovoriti satnicu za usluge koje mu pruža paušalac.

Zašto ne jedan klijent
U Hrvatskoj je postalo uobičajeno da se kreiraju razni organizacijski oblici kao olakšanje u pokretanju poslovanja, a naknadno se shvati da se iza toga kriju znatne obveze koje nisu bile predstavljene ili se naknadno uvode. Sjetite se j.d.o.o.-a te obveze dokapitalizacije uz provođenje revizije koja je skuplja od troškova osnivanja d.o.o.-a ili naknadnog uvođenja obveznog zaposlenja direktora na puno radno vrijeme, što je mnogima onemogućilo daljnje poslovanje.


Komentari članka

Vezani članci

Poslovni su im rezultati ove godine bolji nego lani, najviše izvoze u Sloveniju, Njemačku i Švicarsku

16.09.2020.

“Do ove godine ta su sredstva bila vrlo malo zastupljena u ukupnom volumenu prodaje. Glavni dio našega proizvodnog programa su sredstva za osobnu njegu i ona za pranje i čišćenje”, ističe Dujmović. Asortiman Swisscolora je u šest kategorija – higijenski p

‘Pčelarstvo traži stalna ulaganja, ali naš se med uspio probiti do Europe’

16.09.2020.

Prije 10 godina pčelar Marijan Naranđa nabavio je prvih 20-ak košnica u Velikom Trojstvu pored Bjelovara, gdje je potom osnovao OPG Naranđa u kojem u oko 85 pčelinjih zajednica godišnje proizvedu do dvije tone meda. Pomažu mu supruga Vlasta i kći Ela, “pč

Vukovar među 10 najboljih po dobiti

15.09.2020.

Poduzetnici iz Zagreba, Poreča i Rijeke ostvarili su najveću konsolidiranu netodobit prošle godine i vodeći su na ljestvici deset gradova s najvećom zaradom, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina). Među top 10 gradova prema kriteriju netodobiti još

Media box – priča o autopraonicama koja uspješno traje već 12 godina

10.09.2020.

Media box samoposlužne autopraonice u Baranji su na usluzi svim vozačima od kolovoza 2008. godine. Prva autopraonica otvorena je u Belom Manastiru, a druga ove godine u Kneževim Vinogradima. O ovom uspješnom poslovnom poduhvatu razgovarali smo s vlasnicim

Potporu uložili u nasade: Jagode su planule, a maline stalno pristižu

09.09.2020.

Imaju nasad divljeg šipka s tisuću grmova, nagodinu kreće prerada voća, a u plasteniku imaju krastavce, papriku i rajčicu

Tag cloud

  1. 2045 članka imaju tag hrvatska
  2. 2122 članka imaju tag turizam
  3. 1590 članka imaju tag financije
  4. 1319 članka imaju tag izvoz
  5. 1100 članka imaju tag svijet
  6. 879 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1034 članka imaju tag trgovina
  8. 760 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1059 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 872 članka imaju tag investicije
  11. 964 članka imaju tag ict
  12. 1011 članka imaju tag EU
  13. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 622 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 521 članka imaju tag tehnologija
  22. 298 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 367 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 325 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 315 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici