Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Kol 2018

PDV po računu – Na povrat imaju pravo i hrvatski državljani s prebivalištem izvan RH

Izvor: lider.media  

PDV po računu – Na povrat imaju pravo i hrvatski državljani s prebivalištem izvan RH

Građani s prebivalištem u državama izvan Europske unije koji tijekom boravka u Hrvatskoj kupe dobra u vrijednosti većoj od 740 kuna po jednom računu i u sklopu putničkog prometa ta dobra izvezu iz područja EU mogu naknadno ostvariti povrat PDV-a plaćenog u Hrvatskoj. Povrat je moguće ostvariti samo za dobra, ali ne za kupljene usluge. Nije moguće ostvariti povrat PDV-a za gorivo ni za dobra koja se rabe za opremanje i opskrbu bilo kojega prijevoznog sredstva koji se upotrebljava u privatne svrhe, bilo da su ugrađena u prijevozno sredstvo bilo da se izvoze zasebno. Račun za kupljena dobra mora biti veći od 740 kuna, zajedno sa zaračunanim PDV-om (ukupno najmanje 740,01 kunu). Gleda se ukupni iznos računa, a na njemu može biti iskazano više artikala čija je pojedinačna vrijednost manja od tog iznosa.

Novo, nerabljeno

Pravo na povrat PDV-a plaćenog u Hrvatskoj mogu ostvariti građani s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u trećim zemljama. Državljanstvo ne utječe na pravo na povrat. Mogu ga ostvariti hrvatski državljani, državljani drugih država članica EU i osobe s dvojnim državljanstvom, uz uvjet da ni na području Hrvatske ni na području druge države članice EU nemaju ni prebivalište ni uobičajeno boravište.

Prebivalište odnosno boravište dokazuje se putovnicom, osobnom iskaznicom ili drugom ispravom koja se u Hrvatskoj priznaje kao identifikacijska.

Ostvarivanje prava na povrat moguće je za dobra koja građanin kupac u roku od tri mjeseca izveze iz EU u treću zemlju. Taj se rok ne računa od datuma računa, nego tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka. Naprimjer, da bi kupac ostvario povrat PDV-a, dobra kupljena 14. kolovoza 2018. moraju biti izvezena najkasnije do kraja studenoga 2018. U trenutku izvoza dobra moraju biti nova, ne smiju biti rabljena, što kontrolira carinski službenik.

To mora biti roba namijenjena za osobnu potrošnju i potrošnju u kućanstvu, ne dobra koja su prema vrsti i količini namijenjena za poduzetničke svrhe. Dobra namijenjena za poduzetničke svrhe koja se izvoze u treće zemlje u Hrvatskoj se mogu kupiti uz oslobođenje od obveze PDV-a i izvoze se prema posebnom postupku uz izvoznu carinsku deklaraciju.

Što treba učiniti

Ako namjerava izvesti dobra i ostvariti povrat PDV-a, građanin kupac mora od prodavača zatražiti popunjeni i potpisani Zahtjev za povrat poreza (engl. VAT refund) – formular PDV-P. Popunjava se u tri primjerka: izvornik pripada kupcu, kopija ostaje carinarnici, a treći primjerak zadržava prodavatelj.
Pravo na povrat PDV-a plaćenog u Hrvatskoj za dobra u vrijednosti većoj od 750 kuna po jednom računu mogu ostvariti hrvatski državljani i državljani drugih država EU, uz uvjet da im je prebivalište ili uobičajeno boravište u trećim zemljama. Roba mora biti namijenjena za osobnu potrošnju i potrošnju u kućanstvu.
Trgovci na malo koji su obveznici PDV-a dužni su na vidljivu mjestu istaknuti obavijest kupcima o mogućnosti povrata PDV-a na temelju izdanog formulara PDV-P i računa za kupljene artikle. Umjesto PDV-P-a, koji je propisan našim propisima, trgovac može kupcu izdati formular Tax-free, kreiran kao unificirani formular za povrat PDV-a u sklopu međunarodne udruge posrednika Global Refund. Važno je da na formularu budu navedeni svi elementi propisani kao obvezatan sadržaj PDV-P-a.

Pri izlasku iz EU kupac carinarnici daje na uvid PDV-P, carinarnica ga ovjerava i upisuje datum izvoza. Prije ovjere carinski službenik kontrolira odgovaraju li podaci u formularu podacima s identifikacijske isprave putnika, je li iznos na računu ispravan, je li riječ o dobrima navedenima na računu, jesu li dobra u međuvremenu upotrijebljena, izvoze li se unutar tri mjeseca od mjeseca u kojem su kupljena.

Nakon provedenih kontrola carinik evidentira formular PDV-P u svojim kontrolnim evidencijama i u njega upisuje broj carinske evidencije. Nije li ispunjen neki od propisanih uvjeta, carinski službenik dužan je osporiti ovjeru formulara PDV-P. Tako će npr. odbiti ovjeriti formular ako je riječ o izvozu dobara koja se upotrebljavaju ako poduzetnički inventar ili o artiklima namijenjenima obavljanju gospodarske djelatnosti.

Rok od šest mjeseci

Kupac građanin s prebivalištem u trećoj zemlji može u roku od šest mjeseci računajući od dana izdavanja računa ostvariti povrat PDV-a plaćenog u Hrvatskoj. Može ga ostvariti izravno u trgovini u kojoj je kupio robu koju je izvezao, poštom ili preko ovlaštenih posrednika. Ako mu se PDV vraća u trgovini u kojoj su dobra kupljena, isplatom u gotovu novcu, vratit će mu se kunski iznos. Ako je podnio zahtjev za povrat PDV-a poštom, trgovac mu je dužan vratiti PDV u roku od 15 dana od primitka zahtjeva; iznos može vratiti u kunama ili stranoj valuti. Troškove platnog prometa za povrat PDV-a snosi kupac.

PDV koji je vratio kupcu trgovac u svojim evidencijama iskazuje u formularu PDV-F i u zasebnoj rubrici u formularu PDV koji podnosi za mjesečno odnosno tromjesečno obračunsko razdoblje. Zbog naknadnog umanjenja porezne obveze na temelju oslobođenja ostvarenog u putničkom prometu trgovac će za taj iznos umanjiti svoju obvezu PDV-a i toliko manje uplatiti u državni proračun.


Komentari članka

Vezani članci

Posljednji korak prije prihvaćanja eura kao službene valute

13.07.2020.

Hrvatska je jučer, zajedno s Bugarskom, primljena u Europski tečajni mehanizam, što je posljednji korak prije prihvaćanja eura kao službene valute.

Nova vlada reže porez na dohodak. Izračunali smo koliko će porasti plaće

08.07.2020.

Osim izmjena u sustavu poreza na dohodak, u HDZ-u najavljuju i izmjene u sustavu poreza na dobit. Tvrtke s godišnjim prihodom većim od 7,5 milijuna kuna sada plaćaju porez na dobit po stopi od 18 posto i to se, kako sada stvari stoje, ne bi trebalo mijenj

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici