Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lis 2015

Pet obveza svakoga tko ostvari dohodak u inozemstvu

Izvor: liderpress.hr · Autor: Marija Zuber  

Pet obveza svakoga tko ostvari dohodak  u inozemstvu

Fizička osoba hrvatski rezident koja ostvari bilo kakav primitak iz inozemstva obvezna je o tome obavijestiti Poreznu upravu, a ovisno o sadržaju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s državom izvora, u pravilu i platiti porez na dohodak u Hrvatskoj.

Ako fizička osoba ostvari primitak koji se prema hrvatskim propisima klasificira kao drugi dohodak, tada primatelj dohotka treba platiti i obvezne doprinose te o svemu tome izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD. S obzirom na to da države međusobno razmjenjuju podatke o primicima fizičkih osoba, porezni se obveznici moraju pažljivo brinuti o svojim obvezama.

Sažeto, obveza je fizičke osobe koja ostvaruje primitke iz inozemstva: 1) prijaviti se u Registar poreznih obveznika, 2) obračunati i platiti predujam poreza na dohodak, 3) obračunati i platiti doprinose, 4) izvijestiti Poreznu upravu o ostvarenim primicima te možda i 5) za dohodak iz inozemstva podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.

Porez ovisan o izvoru

Prijava u Registar poreznih obveznika podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu poreznog obveznika, na obrascu RPO, u roku osam dana od početka ostvarivanja primitaka. U prijavi se navodi iz kojeg će se izvora ostvarivati primici iz inozemstva, tj. je li riječ o dohotku od nesamostalnog rada koji se ostvaruje izravno iz inozemstva, o drugom dohotku, o dohotku od kapitala li možda o dohotku od imovine.

Kad fizička osoba iz inozemstva primi autorski honorar, proviziju, naknadu za članstvo u nadzornom odboru, kamatu, dividendu, udio u dobiti ili drugu vrstu dohotka od kojega se prema našim propisima porez na dohodak obračunava kao porez po odbitku, sama je dužna obračunati i platiti porez na dohodak i prirez. Prema kojoj stopi treba obračunati porez, ovisi o izvoru dohotka. Ako je primljen autorski honorar porez treba obračunati prema stopi od 25% uz umanjenje porezne osnovice za 30% paušalno priznatih izdataka, ako je primljena naknada za članstvo u nadzornom odboru inozemnog društva također prema stopi od 25% uz umanjenje porezne osnovice za plaćene doprinose iz primitka, za dividende i udjele u dobiti prema stopi od 12%, za kamatu također prema stopi od 12% itd. Porez na dohodak i možebitni prirez treba platiti u roku osam dana od dana ostvarivanja primitka. Pri obračunu poreza primitak ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan kada je dohodak ostvaren.

Iznimno, fizička osoba ne mora platiti predujam poreza primi li dohodak iz države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa je na temelju tog ugovora u državi izvora ustegnut predujam poreza. U tom slučaju porezni obveznik ne mora u Hrvatskoj platiti predujam poreza, ali zato mora za taj dohodak podnijeti godišnju prijavu (osim ako je riječ o dohotku koji Hrvatska u skladu s ugovorom izuzima od oporezivanja). Ta kombinacija dovodi poreznog obveznika u situaciju odlučivanja o tome je li mu isplativije platiti porez u Hrvatskoj, iako mu je u inozemstvu već ustegnut predujam inozemnog poreza, kako bi izbjegao obvezu podnošenja porezne prijave, što mu je možda isplativije. Pretpostavimo da je na dividendu primljenu iz inozemstva inozemni isplatitelj u državi izvora ustegnuo 5% poreza, pa ako porezni obveznik u Hrvatskoj još plati 12% poreza na dohodak od kapitala, to mu je možda isplativije od podnošenja godišnje porezne prijave u kojoj bi, istina, mogao uračunati porez plaćen u inozemstvu, ali bi ovisno o iznosu godišnjih primitaka možda platio porez prema stopi od 40%.
Ako u inozemstvu nije plaćen predujam poreza ili kad se dohodak ostvari iz države s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj je bez iznimke dužan u roku osam dana platiti predujam poreza u Hrvatskoj.

Primici od drugog dohotka

Na neke primitke ostvarene iz inozemstva primatelj je obvezan obračunati i platiti doprinose za mirovinsko osiguranje prema stopi od 20%. Riječ je o primicima od drugog dohotka, ali samo onima koji podliježu plaćanju doprinosa. Doprinos za zdravstveno osiguranje ne plaća se. Dakako, ako je iz inozemstva primljen drugi dohodak koji je prema Zakonu o doprinosima oslobođen plaćanja doprinosa primatelj ih ne plaća jer se i na drugi dohodak iz inozemstva primjenjuju propisana oslobođenja (autorski honorari, primici koje ostvaruju umirovljenici i dr.).

Primatelj dohotka iz inozemstva dužan je u roku osam dana od dana ostvarivanja primitka Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD na kojemu iskazuje podatke o državi izvora i vrsti primitka, a ako je riječ o primitku za koji obračunava i plaća doprinose odnosno predujam poreza na dohodak i prireza, tada i svote obračunanih doprinosa i poreza.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska vina sve popularnija u Srbiji, izvoz raste 30 posto

21.02.2020.

Na beogradskom sajmu vina BeoWine, koji se održava u sklopu 42. međunardonog Sajma turizma od 20. do 23. veljače, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavlja se i 12 hrvatskih vinarija – Iločki podrumi, Blato 1902, Kutjevo, Terzolo, Udruga Plav

Istarsko ulje Punta Cissana predstavljeno u Bruxellesu

20.02.2020.

Hrvatski maslinari trude se postići na vrhunsku kvalitetu ulja što se uvijek cijeni

Uskoro veće trošarine na neka pića i duhanske proizvode

18.02.2020.

Počela je javna rasprava o trošarinama na duhanske proizvode, bezalkoholna i alkoholna pića. Nove trošarine, nakon javne rasprave, stupaju na snagu 1. ožujka. Datum njihove primjene, odnosno kada bi ti proizvodi mogli i poskupjeti, Vlada će odrediti nakna

Marija Zuber: Nova porezna pravila za paušalne obrtnike potencijalni su rizik i za samu poreznu vlast

17.02.2020.

Prva prepreka kojoj je cilj zaustaviti rast broja paušalnih obrtnika očituje se u nastojanju poreznih ispostava da u graničnim slučajevima dokazuju da se ne radi o obavljanju obrtničke, nego o djelatnosti slobodnog zanimanja. Kako samo obrtnici i poljopri

HUP: Povećanje poreza na duhan i sokove šteti industriji i potiče crno tržište

16.02.2020.

Tvrtke koje proizvode bezalkoholna pića se samoinicijativno i prateći načela društvene odgovornosti trude svakodnevno potrošačima ponuditi veći izbor proizvoda sa smanjenim udjelom šećera i kalorija te manja pakiranja kako bi se olakšala kontrola unesenih

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija