Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Pro 2020

Pet života Jure Čudine: Zlato izgubljeno u Švicarskoj “upecao” uz Vransko jezero

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Pet života Jure Čudine: Zlato izgubljeno u Švicarskoj “upecao” uz Vransko jezero

Nakon što je "obiša cili svit", doživljavao uspone i padove, kako u inozemstvu tako i u rodnim Pakoštanima, Jure Čudina se prije 30 godina vratio korijenima i počeo obrađivati svoje imanje na lokaciji Grdovica uz Vransko jezero. Krš i šikaru krčio je i pretvarao u plodno zemljište tako da danas tamo na osam hektara ima ogledne nasade maslina, smokava i vinove loze.

Ima i domaće životinje, uzgaja sve vrste sezonskog povrća - sve organski, bez pesticida, herbicida i umjetnih gnojiva, nego onako “kako ga je Bog da”.

Otkrili ga Njemci
Jurino ekološko imanje, okruženo arkadijskim prostorima između jezera i mora, najprije su, zanimljivo, otkrili njemački mediji pa su tamo počeli dolaziti i turisti. Nijemci, Talijani, Švicarci… “Litovali su tu po Dalmaciji, a kod mene su navraćali na iće i piće”, podsjeća kako je sve počelo. Uz nedirnutu prirodu privlačila ih je domaća spiza od namirnica iz jezera, mora i s imanja spravljana po domaćoj recepturi “za prste polizati”.

Za dobrodošlicu na stolovima ih je čekala domaća rakija, vino, maslinovo ulje i kruh ispod peke. “To nisam naplaćiva. Samo ono što su poslije naručili”, otkriva Čudina. Nisu škrtarili. Bilo je, što se kaže “i kuci i maci”, samo za objed znalo ih se skupiti i po 300, 350 a puno puta i više.

Farma More i Maslina
Tko zna kako, ali za Jurino imanje doznali su i producenti poznatog reality showa “Farma More i Maslina”. Uglavnom, proljetos su stigli farmeri, ženske i muški, ukupno njih 14, a dočekao ih je Jure u ulozi mentora: “Bit ću korektan mentor, a isto to očekujem i od vas farmera. Najbitnija je sloga i poštovanje, kako međusobno tako i ono prema prirodi. Najveća istina za biti dobar farmer jest naučiti živjeti s prirodom, za nju i od nje”, rekao je predajući im imanje.

On ih obilazi i dodjeljuje im zadatke koje trebaju izvršiti da bi svojim radom izgradili samoodrživu zajednicu dokazujući i sebi i drugima da su snažni, vrijedni, odlučni, predani, uporni… Koliko u tome uspijevaju znaju gledatelji koji na televiziji iz dana u dan prate događanja na Farmi.

Dok oni gledaju, Jure Čudina je nama specijalno za Agroklub i časopis Maslinu povjeravao, dosad nepoznate pojedinosti iz svog burnog života. Svoju životnu priču koja će malo koga ostaviti ravnodušnim

Pomorac i interventni konobar
“Prošao sam četiri života, ovo mi je peti”, počinje novopečeni mentor, kojega svi zovu jednostavno barba Jure. Prvi život s roditeljima na imanju i školovanje u Zadru gdje je završio Pomorsku školu. Drugi u Jadroliniji. Na prekooceanskom brodu “Rad” plovio je svjetskim morima i ocenaima.

Kad se “štufao” i poprilično zaradio iskrcao se i s nepune 23 godine krenuo u treći život. Kupio stan u Švicarskoj i tamo kod najpoznatijeg ugostitelja Andriana Talarinija, porijeklom iz talijanskog gradića Imole, počeo učiti tajne ugostiteljskog zanata. Talarini, koji danas ima 96 godina, vlasnik je pet vodećih restorana u Bernu u Švicarskoj.

"Počeo sam kao špringer - interventni konobar. Kad bi se neko razbolija ili iz nekih drugih razloga nebi doša na posa, Talarini bi me nazva i reka: Jure ajde u Don Camila, ajde u Mappa Mondo ili u neki drugi restoran", prisjeća se dana kad je u ulozi letećeg konobara, učio tajne ugostiteljstva.

Na špekulacijama "popušija" 20 kila zlata
Dobro mu je išlo do velike krize u Europi kada se početkom 80-tih u Poljskoj pojavio sindikat Solidarnost na čelu sa Lech Wallesom koji je predvodio radničke štrajkove protiv komunizma. I, kad je napetost bila na vrhuncu, jednog petka Wallensa, poljski general Jaruzelski i kardinal Klemp, objave da Rusi, tadašnji SSSR, spremaju invaziju.

“Sav kapital koji sam u međuvremenu zaradio uložio sam u zlato. Ali, u nedilju dolazi do obustave štrajka, nema invazije, a cijena zlata koje sam kupovao po 43.000 franaka preko noći je pala na 16.000 franaka za kilogram.

Na toj špekulaciji sam popušija 20 kilograma zlata”. Petnaest dana je očajavao, nije se trijeznio, ali srećom ubrzo se pomirio s gubitkom i rekao sam sebi: Nema ništa od kuknjave.

Bogatstvo na zahodima uz magistralu
Tako je, kaže, završio svoj treći život, a četvrti je započeo 1984. u Pakoštanima gdje je sa suprugom, otvorio restoran "Jure" sa 250 katriga i uz domaće delicije nudio i svu moguću mediteransku spizu, pizze, lazanje, paštašute... To je tada bila novost, restoran stalno krcat, a novaca pune vriće. Pretjeruje? "Ne, brojali smo ih kad bi sezona završila. Sve do Božića", smije se Jure.

Ali, došle su 90-te, početak invazije na Hrvatsku, Domovinski rat. Turista više nije bilo. No, Jure ne bi bio Jure, da se i u toj situaciji nije snašao. Restoran je premjestio uz Jadransku magistralu, a u sklopu restorana izgradio brojne zahode - 10 kabina za žene, 10 za muške, 4 tuša za žene, 4 za muške..

“U zahode sam uložija tadašnjih 100.000 DEM i - pogodija!", kaže. Svaki dan tu se zaustavljalo 20 do 30 autobusa i šlepera koji su dolazili Jadranskom magistralom i nastavljali prema Šibeniku, Splitu i BiH. "Kod mene je bila glavna stanica iz zapadne Europe prema Bosni. Nigdje osim tamo gori u Podgorju, u Vili Velebita nije bilo zahoda. Tako sam svaki dan zarađiva oko 3.000 kuna na njima”, otkriva Jure, kojemu je već tada bilo jasno da turizma kakav je bio više neće biti.

Nećeš moći naplaćivati samo sunce, more i hladovinu. “Ne. Nijemac, ne razumi da ti iznajmljuješ apartmane. Pita što radiš. Uglavnom, svatija sam da neće biti koristi od turizma bez poljoprivrede”.

Problemi sa koncesijom
"E, tu počima moj peti život". Zašto baš na lokaciji uz Vransko jezero? Zato jer su mi tamo mater i ćaća imali dva vrtla, uzgajali povrće, odgovara Jure. Osnovao je OPG i, uz povrtnjak u kojemu danas ima više povrća nego cile Pakoštane, zatražio koncesiju na 8 hektara državnog zemljišta. Zapravo krša obraslog niskim raslinjem i borovima.

E, ali tu s koncesijom nastupa problem. Nikako je dobiti. Netko je, pretpostavlja, to minirao iz tko zna kojih razloga. “Neka mi neko objasni zašto nakon Oluje mladim ljudima nije omogućeno da rade. Nego umisto u polje s njima u mirovine. Koji nisu u mirovine odoše vani. Razočarani i jedni i drugi. Svi. Neka mi neko objasni zašto imamo više od miljun hektara zemlje u ledini dat ću mu imanje", veli Jure i u svom stilu dodaje: “Da se našim ljudima omogući da tu rade i da se prestane krasti, za par godina bili bi Švicarska. Ili barem ka i Izrael”.

Imanja kao u Izraelu
Vidio je i doživio svega i svačega, ali najviše ga se dojmilo kad je 70-tih godina u Izraelu vidio kako tamošnji ljudi pustinju pretvaraju u misir. "Ti njihovi Kibuci gdje dolaze mladi iz cilog svita i rade. A 'ko nama brani osnovati takva imanja? Pedeset imanja pa da hrvatska mladež dolazi iz cilog svita, iz Argentine, Amerike i Australije... Koji bi to potez bija, a to je moguće učiniti, samo neka država ne smeta".

Triba, kaže, mladost dovesti na ovakva imanja i da se više ne krade. Kao u Izraelu, što je i njega motiviralo da krene 'otimati' zemlju od kamena i stvori obiteljsko imanje na kojemu danas ima oko 500 stupi maslina uglavnom Orkula, Plavica, Levantinki i drugih domaćih sorti, 300 stabala smokava, vinograde s 8.000 trsova pošipa, maraštine, babića, crljenka, plavca... Trsje se nalazi na 67 metara nadmorske visine, odakle pogled puca na Biograd i Kornate, a vidi se, kaže, i Vis pa i Italija kad je lipo vrime.

Farmeri ga slušaju
“Dođi paš viti što je vino. Upravo sam ga pritočija, grožđe je imalo od 19,5 do 22 grada, odličan omjer sladora, kiselina i ph vrijednosti. Biće vina i za kupati se u njemu”, dodaje Jure koji ima i domaće kokoši, svinje, tovare - sve što ima sređeno ekološko obiteljsko imanje, pa i više od toga. Ima tekuću vodu i suvremenu tehnologiju. Nalazi se na gotovo idealnoj poziciji između jezera i mora pa nije nimalo slučajno da su baš njegovo imanje izabrali za "mjesto radnje“ sedmog izdanja poznatog reality showa Farma More i Maslina, koji se emitira na Novoj televiziji. Četrnaest farmera uz mentora Juru uče i pokazuju kako biti uspješni ratari, stočari i ribari.

A što su sve naučili? "A, što nisu!", odgovara. Kopati, saditi, loviti ribu, brati masline i grožđe, praviti vino i ulje, spremati isti, peći kruh od turvinja (komine, op.a.) ispod peke. Radili su i rade pivajući. Čak su i brod napravili od olupine koju je Jure pronaša i dovezao na farmu.

Rad i sloga se cijene i nagrađuju, a tko će od 14 novopečenih farmera biti najuspješniji vidjet će se na kraju kada pobjednika očekuje nagrada od 500 tisuća kuna!

Blago pobjedniku. A profitirat će i svi ostali jer će uz mentora, barba Juru Čudinu, kako ga svi zovu, naučiti kako se može živjeti od vlastitog rada. Živjeti u prirodi, za prirodu i od nje. Na odlasku mentor svakome daruje i po litru svog ulja. Ma ne bilo kakvog nego vrhunskog. Ex Albis. Ulja za bogove!

P.S. U sljedećem nastavku: Uz hotel za šišmiše, izgradit će i bolnicu za zdrave ljude!


Komentari članka

Vezani članci

Uz potporu Županije najbolje poduzetničke ideje postaju poduzetnička stvarnost

20.01.2021.

Poduzetnica Brankica Perković dobila je prvu nagradu za projektnu ideju pod nazivom „Neuro centar“ u tradicionalnom projektu „Najbolja je poduzetnička ideja“ Osječko-baranjske županije za prošlu godinu. Nagradu je uručio župan Ivan Anušić na danas (19. si

Rogulja: Janjaca ima u izobilju pa nas nakupci ucjenjuju

20.01.2021.

Ne tražimo milostinju, ni kruha preko pogače. Treba nas samo malo pogurati, kaže Dubravko Rogulja koji smatra da bi država u sektoru poljoprivrede trebala voditi drugačiju razvojnu politiku prema Baniji.

Bivši piloti razvili dva nova proizvoda, njihov džin leti za Hong Kong i Kanadu

19.01.2021.

Proizvođači nagrađivanoga zanatskog džina Old Pilot's Hrvoje Bušić i Tomislav Anadolac, unatoč svim tržišnim izazovima, proširili su ove godine svoj proizvodni portfelj. S domaćim proizvođačima čokolade i slastica Chozen i Sweet Gabi krenuli su u proizvod

Baranjac proizvodnjom ulja odlučio napraviti odmak od tradicije

15.01.2021.

Odlučio sam se za proizvodnju ulja, ali ne onog koje se može kupiti u svakoj trgovini, već hladno prešanog - priča Branislav, naglašavajući kako je početku proizvodnje prethodilo ''istraživanje'' na Internetu i učenje o blagodatima takve vrste ulja. Osnov

Malim tvrtkama u Velikoj Britaniji prijeti zatvaranje

15.01.2021.

Kada bi se te brojke preslikale na cijelu zemlju, približno 250.000 od 5,9 milijuna malih poduzeća u Velikoj Britaniji moglo bi nestati. Predsjednik FSB-a Mike Cherry izjavio je da "razvoj mjera potpore kompanijama nije pratio korak s intenziviranjem ogra

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1354 članka imaju tag izvoz
  4. 1607 članka imaju tag financije
  5. 1144 članka imaju tag svijet
  6. 837 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1053 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 886 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 801 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 375 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 330 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 355 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici