Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Stu 2020

Peti krug Marićeve porezne reforme donosi nešto veće plaće, dodatno rasterećenje za poduzetnike, drakonske kazne za porezne makinacije... Saznajte što nam se sve sprema od iduće godine

Izvor: www.tportal.hr · Autor: L. F./Hina  

Peti krug Marićeve porezne reforme donosi nešto veće plaće, dodatno rasterećenje za poduzetnike, drakonske kazne za porezne makinacije... Saznajte što nam se sve sprema od iduće godine

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna

U prvo saborsko čitanje upućeni su prijedlozi izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Premijer Andrej Plenković ističe kako je to nastavak politike rasterećenja i građana i poduzetnika.

"S ovim novim valom, bit ćemo na više od 10 milijardi kuna rasterećenja hrvatskih građana i gospodarstva", rekao je Plenković u uvodu sjednice.

Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ukupni učinak dosadašnja četiri kruga porezne reforme (od 2017. do 2020. godine) veći je od 8,2 milijarde kuna.

Novim se krugom ukupno porezno rasterećenje penje na 10 milijardi kuna, raste i prema 11 milijardi, a kada se dodaju i neoporezivi primici (npr. nagrade zaposlenika, topli obrok, prijevoz...) vjerojatno i nešto više, rekao je.

Najavio je kako će do drugog čitanja poreznih zakona biti pripremljene i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su još u javnom savjetovanju, a kojima se regulira kako će država kompenzirati odnosno na sebe preuzeti teret smanjenja stopa poreza na dohodak.

Stope poreza na dohodak smanjuju se s 36 na 30 i s 24 na 20 posto
Vlada u petom krugu porezne reforme predlaže izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se se od početka iduće godine stope tog poreza smanjile - stopa od 36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto, a s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Procjene analitičara i poreznih konzultanata su da će se time povećati plaće zaposlenih u iznosu od 100 kuna u slučaju onih koji zarađuju 8000 kuna bruto do 300 kuna za primanja od 15.000 kuna bruto, a onima s najvećim primanjima plaće bi rasle i do 800 kuna. Točan izračun ovisi o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.

Izmjenama se prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećava sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna. Procjena je Ministarstva financija da će temeljem toga gotovo 150 tisuća ili 96 posto poreznih obveznika moći birati način oporezivanja.

Regulira se i prodaja dobara na daljinu, i to na način da se nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000 kuna oporezuje u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište. Stoga će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura i obrnuto, hrvatski porezni obveznici će plaćati PDV neke druge članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000 kuna.

Od iduće godine pravilnikom će se propisivat blagajnički maksimum
Vlada je Saboru predložila i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, i to na način da više tim zakonom ne propisuje blagajnički maksimum, već bi ministar financija pravilnikom propisao odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Ta izmjena stupila bi na snagu od početka iduće godine.

Marić je podsjetio da od 1. siječnja iduće godine, nakon dvije godine prilagodbe, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

Ministar je podsjetio da najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak za lokalne jedinice, jer je to njihov prihod, znači manje oko dvije milijarde kuna, ali i da će to središnja država preuzeti na sebe.

Najavio je, naime, kako će s drugim čitanjem poreznih zakona ići i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima će se promijeniti udio u porezu na dohodak tih jedinica - udio gradova i općina bi se povećao sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na 20 posto, dok bi udio za decentralizirane funkcije ostao bi 6 posto.

U raspodjeli poreza na dohodak trenutno je udio za fiskalno izravnanje 17 posto, no to bi ubuduće na sebe preuzela država. Umjesto postojećeg sustava po kojem taj fond puni svih 576 lokalnih jedinca, on će se sada puniti na teret središnjeg proračuna, objašnjava Marić.


Komentari članka

Vezani članci

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

22.04.2021.

Već godinama kamatne stope na državne obveznice su jako niske ili čak negativne. Kada je pad kamatnih stopa počeo, investitori su činjenicu da obveznice nose niske prihode mogli nadoknaditi rastom cijena. To je posebno pogodovalo razdoblju nakon 2013 godi

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

22.04.2021.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane glob

Istraživanje: Brexit teško pogodio financijske tvrtke u Londonu

18.04.2021.

Londonski City ostat će u doglednoj budućnosti dominantno financijsko središte u Europi, ali njegov će utjecaj s vremenom slabjeti, što za sobom povlači rizik smanjivanja sadašnjih 26 milijardi funti britanskog viška u trgovini financijskim uslugama s Eur

Znate li razliku između donacije i sponzorstva?

13.04.2021.

Vrlo često poduzeća se u sklopu društvenog odgovornog poslovanja odlučuju na sponzorstva ili donacije. Iako su pojmovi donacije i sponzorstva slični, oni se ipak razlikuju odnosno drugačije se porezno tretiraju. U nastavku saznajte koja je razlika između

Digitalni nomadi u Hrvatskoj - viza za budućnost

09.04.2021.

Digitalni nomadi će imati povlašteni porezni tretman, sukladno čl. 9 Zakona o porezu na dohodak u kojem se navodi kako porez na dohodak ne plaća se na primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici