Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Svi 2020

Peti najbolji cabernet sauvignon na svijetu dolazi iz Hrvatske, iz Vinarije Poletti!

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Peti najbolji cabernet sauvignon na svijetu dolazi iz Hrvatske, iz Vinarije Poletti!

Na ovogodišnjem sedmom natjecanju najboljih svjetskih cabernet sauvignona, The Global Cabernet Sauvignon Masters, Vinarija Poletti iz Višnjana osvojila je peto mjesto! Svega četiri mjesta iza vinarija koje su puno veće i poznatije na svjetskoj razini. Prve dvije su iz Australije, Landmeil Winery i McGuigan Winery, na trećem je mjestu čileanska vinarija Millaman te na četvrtom najveća turska vinarija Kavaklidere Winery. Poletti je žiri osvojio svojim Cabernet sauvignonom iz 2015. godine.

Na ovom prestižnom natjecanju, žiri sastavljen od osam najvećih stručnjaka ocjenjuje i bira najbolja cabernet sauvignon vina iz cijelog svijeta, a od osam sudaca njih sedam ima titulu 'Master of Wine', koju sada u svijetu ima manje od 400 ljudi.

Šesta generacija vinarije Poletti od davne 1842. godine
Kako ističu iz Vinarije Poletti, odluku da se prijave donijeli su na prijedlog Filipa Savića, višestrukog šampiona u sommelierstvu koji ih je uvjerio da vino pošalju na natjecanje kako bi se vidjelo kakvo je u usporedbi sa svjetskom konkurencijom. Podsjetimo, Vinarija Poletti je prošle godine na ocjenjivanju vina u Njemačkoj Par Wine International dobila zlatnu medalju za malvaziju Classic iz 2016. godine, a sad je svjetska nagrada stigla za cabernet sauvignon.

Inače, Peter-Piero Poletti nastavio je obiteljski posao i dio je šeste generacije vinara u ovoj obitelji. Prije ulaska u svijet vina, radio je kao turistički vodič 14 godina i autor je monografije o Višnjanu, no prevagnula je želja za nastavkom obiteljske tradicije. Preuzevši krajem devedesetih posao od oca Marija Polettija, počeo je proizvodnju uz korištenje moderne tehnologije te proširio vinograde i kapacitet podruma. Kada je preuzeo posao, imali su svega dva hektara vinograda, a sada oko sedam i 200 stabala maslina.

Proizvodnja im se bazira na šest sorti vina, malvazija, chardonnay, teran, cabernet sauvignon, merlot te muškat ružu porečku. Vina Poletti nalaze se na vinskim kartama boljih istarskih restorana i šire, a prisutna su i u brojnim turističkim vodičima tako da njihovu vinariju i podrum posjećuju turisti kroz cijelu godinu. Osim na domaćem tržištu, vina Poletti su prisutna i u Italiji.

Ova neobična vinska priča počinje davne 1842. godine, kada nono Piero Bernobich od svog tasta Marca Dellamarne kupuje komad zemlje u selu Markovac, nedaleko Višnjana, i to za 113 fiorina (tadašnja valuta, op.a.). Na tom je zemljištu sagradio kuću i tu je njegova obitelj počela svoj životni put. Crvena zemlja, vinova loza i maslina postale su njihov poziv. Međutim, strast prema tom poslu bila je jača od svake neizvjesnosti kroz stoljeće i pol, koju je takav život nosio. Tako je svoj put počeo brend koji sada znamo kao vina Poletti.

Glazba ga odvela u veliki svijet vina
Ipak, Peter-Piero Poletti, kao dijete sa sela odlazi u srednju školu u Zagreb, i to u tehničku školu 'Ruđer Bošković'. Dakle, daleko od vinograda, ali umjesto prema struji, rodila se trajna ljubav prema glazbi i to kao DJ-a, što mu je otvorilo mnoga vrata, najprije u turizmu, a potom i u velikom svijetu vina.

Da iza svakog uspješnog muškarca, stoji još uspješnija supruga, dokaz je Loredana Poletti, koja je aktivna u njihovom poslu jer puno stvari leži na njezinim leđima, a obitelj je povezana i bliska i sve su im odluke zajedničke. Tu vlada sklad i harmonija i to se vidi i u njihovim vinima, koje su nam prezentirali u Zagrebu. Vrlo su pitka, ali ne i jednostavna. Imaju potrebnu slojevitost i dubinu, a dugo im traje okus u ustima. To su vina za ozbiljne vinoljupce, za ljude koji poznaju vina. Osim friške malvazije, degustirale su se: malvazija 2015., teran 2013., cabernet sauvignon 2011. i rossella 2016.. Na degustaciji je bio i chardonnay 2015., koji se nalazi na vinskoj listi restorana s prvom hrvatskom Michelinovom zvjezdicom.

"Moram osjetiti nešto kod sugovornika, odnosno vidjeti da nešto zna o vinu, da ga voli i da ga cijeni. To možda izgleda pomalo snobovski, ali nije jer vino ima svoj život, koje i drugi moraju upoznati i doživjeti ga kako treba, a ne samo popiti i zaboraviti na njega. Cabernet sauvignon iskače po kvaliteti i spada među najbolja vina te sorte, ne samo u regiji već i šire. To su vina na svjetskoj razini. Naime, i cabernet sauvignon od prije dvadeset godina, iz 2000. godine još je uvijek dovoljno svjež i sortan, iako se okus zrelog bobičastog voća izgubio pomalo u vinu", kaže Piero.

Skupa poslovna filozofija daje nagrađivana vina
Za pravi doživljaj Istre, tu je i autohtoni istarski pršut. Polettijev pršut odležava, kao i vino, punih 14 mjeseci, a obvezan je dio vinske degustacije. Svoju poslovnu filozofiju, objašnjava na način da ono što je dobro ide u boce, a ono što je manje dobro, 'prodajemo u refuzi'. No, to i 'skupa filozofija' jer u vinskom podrumu, koji se nalazi u zapadnoj Istri, od ukupno pet istarskih vinskih podregija, imate vino koje tamo godinama odležava najprije u drvenim bačvama, a onda barem jednu godinu u inoksu. Piero je ponosan što su vinari u Istri, a samo ih u udruzi 'Vinistra' ima 120, još uvijek međusobno većinom prijatelji. "Iako se zna dogoditi da netko s nekim ne razgovara, ali za sve nas 'ima mjesta', kaže on.

Ipak, čini se da ove godine od međunarodne izložbe vina i rakija 27. Vinistre u Poreču, koja je davno prerasla regionalne okvire, neće biti ništa. Naime, 'Vinistra' je lani okupila rekodnih 544 uzorka vina za ocjenjivanje, a ove se godine trebala održati od 6. do 10. svibnja i službeno je odgođena. No, premještanje najpoznatije domaće izložbe vina, ali i niza pratećih sadržaja 'Vinistre', na jesen, kao što je 12. neslužbeno svjetsko prvenstvo malvazija, na kojem je lani sudjelovalo pet mediteranskih zemalja, nema previše prilike. Na 'Vinistri' se prevenstvno prestavljaju mlada vina od prošlogodišnje berbe, a na jesen stiže nova berba, tako da bi prvi put u četvrtstoljetnoj povijesti 'Vinistra' mogla biti i otkazana.


Komentari članka

Vezani članci

Francuska traži od EU osnivanje fonda za pomoć vinarima

13.01.2021.

"Želim da Europska komisija brzo reagira na naš prijedlog da se osnuje kompenzacijski fond", naglasio je francuski ministar, dodajući da će rješavanje trgovinskih napetosti s SAD-om biti njegov prioritet na sastanku s kabinetom novog američkog predsjednik

Francuski izvoznici bune se zbog američkih carina na vino i konjak

05.01.2021.

SAD je u listopadu 2019. uveo 25-postotne carine na uvoz niza prehrambenih proizvoda iz Europske unije, uključujući i francuska vina, što je sektor vina i žestica u proteklih više od godinu dana ukupno stajalo 600 milijuna eura, poručili su iz francuskog

Izvoz pjenušavih vina porastao je 90 posto

28.12.2020.

"Segment pjenušaca je najbrže rastući u svijetu što se tiče vinskog sektora. Kod nas takav trend još uvijek nije zaživio u dovoljnoj mjeri jer mi nemamo kulturu ispijanja pjenušca. Tek neki bolji restorani i hoteli toče pjenušce na čaše i imaju ih u dnevn

Trostruki vinski šampioni imaju najveći vinograd na Korčuli, a sorta Grk je zapravo Grkinja

23.12.2020.

Vina radimo isključivo od grožđa iz jednog vinograda koji ima svoje specifične uvjete, otkrivaju Ivan i Marko Batistić poznatiji pod nadimkom braća Zure, čija je šampionska priča više nego fascinantna. Zasluge, navode, pripadaju i djedu Ivanu te ocu Bartu

S vinogradima gotovo nadomak samog središta Orahovice i jasnom vizijom za budućnost do razvoja vinskog turizma

10.12.2020.

- Trenutačno imamo šest hektara vinograda na kojima uzgajamo sorte graševinu, frankovku, zeleni silvanac, zweigelt, crni pinot i merlot. Svi vinogradi su u orahovačkomo okruženju, gotovo da mogu reći kako su svi nadomak samom središtu Orahovice. Godišnje,

Tag cloud

  1. 2083 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1354 članka imaju tag izvoz
  4. 1608 članka imaju tag financije
  5. 1144 članka imaju tag svijet
  6. 837 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1053 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 886 članka imaju tag investicije
  12. 720 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1024 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 802 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 376 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 450 članka imaju tag obrazovanje
  26. 378 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 298 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 398 članka imaju tag porezi
  30. 381 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 330 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 356 članka imaju tag energetika
  39. 403 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici