Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2016

Pliva, Industrius i Nanobit najbolji veliki, srednji i mali izvoznik u 2015. godini

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Pliva, Industrius i Nanobit najbolji veliki, srednji i mali izvoznik u 2015. godini

Pliva Hrvatska, tvrtka Industrius iz Bajagića te Nanobit iz Zagreba dobitnici su ovogodišnjih nagrada "Zlatni ključ" za najboljeg velikog, srednjeg i malog izvoznika u 2015. godini, a na 11. konvenciji Udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) premijer Tihomir Orešković poručio je da je cilj Vlade ubrzati rast gospodarstva iznad 2,5 i više posto.

HIZ ove nagrade dodijeljuje devetu godinu zaredom, po najvažnijim izvoznim tržištima te 'novim' tržištima za hrvatske tvrtke, pa je tako "Zlatni ključ" za rastuća tržišta, odnosno najboljeg izvoznika u Rusku federaciju dobila splitska tvrtka Adria Winch, a za tržište sjeverne, srednje i južen Amerike, odnosno u Kanadu tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli. Najbolji izvoznik u afričke zemlje, odnosno u Egipat je MIV - Metalska industrija Varaždin, a tržišta Azije i Pacifika, odnosno Tursku županjska tvrtka Same Deutz-Fahr Žetelice. U Nizizemsku je lani najbolji izvoznik bio ACG Lukaps iz Ludbrega, u SAD karlovački HS Produkt, u Francusku AD Plastik, a Mađarsku Feroimpex automobilska tehnika iz Bregane. "Zlatni ključ" za najboljeg izvoznika u Srbiju dobila je Saponia, u Austriju Ivančica, a BiH Podravka, dok je kao najbolji izvoznik u Njemačku u 2015. nagrađena tvrtka Vivera. LTH Metalni lijev iz Benkovca nagrađen je za izvoz u Sloveniju, a Rockwoll Adriatic za izvoz na najvažnije vanjskotrgovinsko tržište za hrvatske proizvode, Italiju. Najinovativniji izvoznik u 2015. po izboru HIZ-a je AD Plastik, najbolji mali Nanobit, srednji Industrius, a veliki Pliva Hrvatska, čijem je predsjedniku Uprave Mihaleu Furjanu nagradu dodijelio predsjednik Vlade Tihomir Orešković.

Orešković: Cilj je ubrzati rast gospodarstva iznad 2,5 posto

Čestitajući nagrađenima, Orešković je kazao da je dobra vijest da je hrvatski izvoz roba i usluga veći od uvoza i da se ta razlika stalno povećava, za što su u najvećoj mjeri zaslužni upravo poduzetnici koji su svojim znanjem i trudom našli svoje mjesto na globalnom tržištu i pokazali da mogu konkurirati s najboljima.

Ocijenivši da je izvoz faktor stabilnosti, koji poboljšava financijski položaj zemlje, generira rast, jača konkurentnost, stimulira uvođenje novih tehnologija te potiče inovativnost, Orešković je istaknuo i da zemlje koje imaju značajniji udjel izvoza u BDP-u lakše podnose vanjske šokove.

- Hrvatska sada ulazi u period bržega rata. Svi pokazatelji za prvi kvartal su pozitivni, raste industrijska proizvodnja, investicije i zaposlenost. Vjerujemo da ćemo taj trend održati i do kraja godine ga ubrzati. Misija ove Vlade je da ubrza ekonomski rast na iznad 2,5 posto, prema 3 posto i više te da učini taj rast održivim. U tom poslu ključna uloga pripada izvoznicima, onima koji su dokazali da se mogu natjecati na globalnom tržištu, istaknuo je Orešković.

Orešković: Cilj je ubrzati rast gospodarstva na 2,5 i više posto, a ključnu ulogu imat će izvoznici

Podsjetio je i da su unazad mjesec dana predstavljene dvije velike industrijske investicije koje će pridonijeti izvozu - ulaganja Plive u novi pogon u Savskom Marofu te dodatno ulaganje indijskog ACG-a u ludbreški Lukaps. No, naglasio je, pozitivni se pomaci događaju i u drugim sektorima, primjerice brodogradnji, prehrambenoj, kemijskoj i drvnoj industriji, proizvodnji gume i plastike i softvera, kao i u turizmu, koji ima značajan doprinos pozitivnoj platnoj bilanci. Također, dodao je, povećava se i udio proizvoda s većom dodanom vrijednošću, a smanjuje izvoz sirovina i jednostavnijih proizvoda.

Orešković je podsjetio i da je izvoz jedan od pet najvažnijih ekonomskih ciljeva Vlade, ističući kako je plan da izvoz u njenom mandatu nominalno poraste za 30 posto. Podsjetio je i na mjere iz Nacionalnog programa reformi "koje će izravno ili neizravno olakšati život poduzetnicima", poput smanjenja parafiskalnih davanja za 330 milijuna kuna do kraja godine, restrukturiranje javnih kompanija, pokretanje fonda za srednje i male poduzetnike od 500 milijuna eura za lakše dobivanje kredita, ali i reforma poreznog sustava, koja se planira u prvom kvartalu 2017., a koja bi trebala donijeti "novu politiku poreza koja će stimulirati dodatni rast i povećati konkurentnost", rekao je premijer.

Osvrnuo se i na središnju temu ovogodišnje konvencije HIZ-a "Digitalna ekonomija kao preduvjet rasta hrvatskog izvoza", rekavši da prema nedavnom izvješću EK samo 2 posto kompanija u EU koristi potencijal koji pruža digitalna ekonomija, te da Europa na tom području zaostaje za SAD-om.

- Te inovacije radikalno mijenjaju uvjete svakodnevnog rada, ali tu se ne radi samo o inovacijama, već o novim mogućnostima u prijenosu znanja i pristupu međunarodnim tržštima. Moramo biti u tijeku brzih promjena. Tvrtkama koje se ne prilagode na vrijeme, prijeti stagnacija i pad poslvoanja, zaključio je predsjednik Vlade.


Komentari članka

Vezani članci

Klimaoprema našla nišu u biznisu sterilnih prostora

21.01.2018.

Temeljna djelatnost od početka je proizvodnja opreme za klimatizaciju i ventilaciju, kasnije se poslovanje proširilo na segment čistih soba, koji danas čini gotovo 50 posto prihoda, a najnoviji profitni centar je elektronika, odnosno razvoj programskih pa

Mlinar se širi u Emiratima, otvaraju pekaru u Abu Dhabiju

19.01.2018.

Mlinar će uskoro otvoriti svoju prvu prodavaonicu u Abu Dhabiju. Prvi Mlinarov dućan bit će otvoren na lokaciji Etihad Plaza, u zgradi u kojoj odsjeda 500-njak stjuardesa, trenera, pilota i medicinskog osoblja, većinom iz balkanskih zemalja

Pad nezaposlenosti u prosincu na mjesečnoj razini odstupa od trenda

19.01.2018.

Ohrabruje podatak da je mjesečni i godišnji rast broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih prvenstveno posljedica izlaska radi zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, dok pada broj onih koji iz evidencije izlaze zbog odjava s

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

HSTEC-ov adut su inovativni prototipovi i male serije

17.01.2018.

HSTEC je specijaliziran za razvoj, projektiranje i proizvodnju visokobrzinskih elektromotornih vretena, a njegovi se proizvodi upotrebljavaju u automobilskoj industriji, najviše u Njemačkoj, ali i od SAD-a do Koreje

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija