Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2016

Pliva, Industrius i Nanobit najbolji veliki, srednji i mali izvoznik u 2015. godini

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Pliva, Industrius i Nanobit najbolji veliki, srednji i mali izvoznik u 2015. godini

Pliva Hrvatska, tvrtka Industrius iz Bajagića te Nanobit iz Zagreba dobitnici su ovogodišnjih nagrada "Zlatni ključ" za najboljeg velikog, srednjeg i malog izvoznika u 2015. godini, a na 11. konvenciji Udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) premijer Tihomir Orešković poručio je da je cilj Vlade ubrzati rast gospodarstva iznad 2,5 i više posto.

HIZ ove nagrade dodijeljuje devetu godinu zaredom, po najvažnijim izvoznim tržištima te 'novim' tržištima za hrvatske tvrtke, pa je tako "Zlatni ključ" za rastuća tržišta, odnosno najboljeg izvoznika u Rusku federaciju dobila splitska tvrtka Adria Winch, a za tržište sjeverne, srednje i južen Amerike, odnosno u Kanadu tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli. Najbolji izvoznik u afričke zemlje, odnosno u Egipat je MIV - Metalska industrija Varaždin, a tržišta Azije i Pacifika, odnosno Tursku županjska tvrtka Same Deutz-Fahr Žetelice. U Nizizemsku je lani najbolji izvoznik bio ACG Lukaps iz Ludbrega, u SAD karlovački HS Produkt, u Francusku AD Plastik, a Mađarsku Feroimpex automobilska tehnika iz Bregane. "Zlatni ključ" za najboljeg izvoznika u Srbiju dobila je Saponia, u Austriju Ivančica, a BiH Podravka, dok je kao najbolji izvoznik u Njemačku u 2015. nagrađena tvrtka Vivera. LTH Metalni lijev iz Benkovca nagrađen je za izvoz u Sloveniju, a Rockwoll Adriatic za izvoz na najvažnije vanjskotrgovinsko tržište za hrvatske proizvode, Italiju. Najinovativniji izvoznik u 2015. po izboru HIZ-a je AD Plastik, najbolji mali Nanobit, srednji Industrius, a veliki Pliva Hrvatska, čijem je predsjedniku Uprave Mihaleu Furjanu nagradu dodijelio predsjednik Vlade Tihomir Orešković.

Orešković: Cilj je ubrzati rast gospodarstva iznad 2,5 posto

Čestitajući nagrađenima, Orešković je kazao da je dobra vijest da je hrvatski izvoz roba i usluga veći od uvoza i da se ta razlika stalno povećava, za što su u najvećoj mjeri zaslužni upravo poduzetnici koji su svojim znanjem i trudom našli svoje mjesto na globalnom tržištu i pokazali da mogu konkurirati s najboljima.

Ocijenivši da je izvoz faktor stabilnosti, koji poboljšava financijski položaj zemlje, generira rast, jača konkurentnost, stimulira uvođenje novih tehnologija te potiče inovativnost, Orešković je istaknuo i da zemlje koje imaju značajniji udjel izvoza u BDP-u lakše podnose vanjske šokove.

- Hrvatska sada ulazi u period bržega rata. Svi pokazatelji za prvi kvartal su pozitivni, raste industrijska proizvodnja, investicije i zaposlenost. Vjerujemo da ćemo taj trend održati i do kraja godine ga ubrzati. Misija ove Vlade je da ubrza ekonomski rast na iznad 2,5 posto, prema 3 posto i više te da učini taj rast održivim. U tom poslu ključna uloga pripada izvoznicima, onima koji su dokazali da se mogu natjecati na globalnom tržištu, istaknuo je Orešković.

Orešković: Cilj je ubrzati rast gospodarstva na 2,5 i više posto, a ključnu ulogu imat će izvoznici

Podsjetio je i da su unazad mjesec dana predstavljene dvije velike industrijske investicije koje će pridonijeti izvozu - ulaganja Plive u novi pogon u Savskom Marofu te dodatno ulaganje indijskog ACG-a u ludbreški Lukaps. No, naglasio je, pozitivni se pomaci događaju i u drugim sektorima, primjerice brodogradnji, prehrambenoj, kemijskoj i drvnoj industriji, proizvodnji gume i plastike i softvera, kao i u turizmu, koji ima značajan doprinos pozitivnoj platnoj bilanci. Također, dodao je, povećava se i udio proizvoda s većom dodanom vrijednošću, a smanjuje izvoz sirovina i jednostavnijih proizvoda.

Orešković je podsjetio i da je izvoz jedan od pet najvažnijih ekonomskih ciljeva Vlade, ističući kako je plan da izvoz u njenom mandatu nominalno poraste za 30 posto. Podsjetio je i na mjere iz Nacionalnog programa reformi "koje će izravno ili neizravno olakšati život poduzetnicima", poput smanjenja parafiskalnih davanja za 330 milijuna kuna do kraja godine, restrukturiranje javnih kompanija, pokretanje fonda za srednje i male poduzetnike od 500 milijuna eura za lakše dobivanje kredita, ali i reforma poreznog sustava, koja se planira u prvom kvartalu 2017., a koja bi trebala donijeti "novu politiku poreza koja će stimulirati dodatni rast i povećati konkurentnost", rekao je premijer.

Osvrnuo se i na središnju temu ovogodišnje konvencije HIZ-a "Digitalna ekonomija kao preduvjet rasta hrvatskog izvoza", rekavši da prema nedavnom izvješću EK samo 2 posto kompanija u EU koristi potencijal koji pruža digitalna ekonomija, te da Europa na tom području zaostaje za SAD-om.

- Te inovacije radikalno mijenjaju uvjete svakodnevnog rada, ali tu se ne radi samo o inovacijama, već o novim mogućnostima u prijenosu znanja i pristupu međunarodnim tržštima. Moramo biti u tijeku brzih promjena. Tvrtkama koje se ne prilagode na vrijeme, prijeti stagnacija i pad poslvoanja, zaključio je predsjednik Vlade.


Komentari članka

Vezani članci

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

24.10.2018.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

23.10.2018.

Ministar rada Marko Pavić u posljednje vrijeme, kao i većina resornih ministara prije njega, govori o rupi u mirovinskom sustavu, koja se od oko 12 milijardi kuna prije petnaestak godina popela na današnjih 17 milijardi

Javni dug Hrvatske pao na 76,1 posto BDP-a

23.10.2018.

Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjesečja 284,07 milijardi kuna, što je 3,8 milijardi ili 1,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, no udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastavio se smanjivati, pokazuje izvješće Eurostata.

Proračun zbog Uljanika tone u deficit

23.10.2018.

Zahvaljujući ekonomskom oporavku i bržem rastu prihoda od rashoda, proračun opće države prošlu je godinu završio sa suficitom od 3,1 milijardu kuna. Godinu prije deficit je iznosio 3,2 milijarde kune, a još 2014. godine bio je na razini od čak 17 milijard

Tvrtke više nemaju izbora: Plaće povećavaju Atlantic, Valamar, Pevec, Spin Valis, Belupo...

21.10.2018.

Kvalificirani, nekvalificirani, mladi i stari... svi oni postaju poželjne mlade u zemlji u kojoj nedostaje radnika.

Tag cloud

  1. 1816 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 655 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 851 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 432 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 360 članka imaju tag BDP