Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2016

Pliva, Industrius i Nanobit najbolji veliki, srednji i mali izvoznik u 2015. godini

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Pliva, Industrius i Nanobit najbolji veliki, srednji i mali izvoznik u 2015. godini

Pliva Hrvatska, tvrtka Industrius iz Bajagića te Nanobit iz Zagreba dobitnici su ovogodišnjih nagrada "Zlatni ključ" za najboljeg velikog, srednjeg i malog izvoznika u 2015. godini, a na 11. konvenciji Udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) premijer Tihomir Orešković poručio je da je cilj Vlade ubrzati rast gospodarstva iznad 2,5 i više posto.

HIZ ove nagrade dodijeljuje devetu godinu zaredom, po najvažnijim izvoznim tržištima te 'novim' tržištima za hrvatske tvrtke, pa je tako "Zlatni ključ" za rastuća tržišta, odnosno najboljeg izvoznika u Rusku federaciju dobila splitska tvrtka Adria Winch, a za tržište sjeverne, srednje i južen Amerike, odnosno u Kanadu tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli. Najbolji izvoznik u afričke zemlje, odnosno u Egipat je MIV - Metalska industrija Varaždin, a tržišta Azije i Pacifika, odnosno Tursku županjska tvrtka Same Deutz-Fahr Žetelice. U Nizizemsku je lani najbolji izvoznik bio ACG Lukaps iz Ludbrega, u SAD karlovački HS Produkt, u Francusku AD Plastik, a Mađarsku Feroimpex automobilska tehnika iz Bregane. "Zlatni ključ" za najboljeg izvoznika u Srbiju dobila je Saponia, u Austriju Ivančica, a BiH Podravka, dok je kao najbolji izvoznik u Njemačku u 2015. nagrađena tvrtka Vivera. LTH Metalni lijev iz Benkovca nagrađen je za izvoz u Sloveniju, a Rockwoll Adriatic za izvoz na najvažnije vanjskotrgovinsko tržište za hrvatske proizvode, Italiju. Najinovativniji izvoznik u 2015. po izboru HIZ-a je AD Plastik, najbolji mali Nanobit, srednji Industrius, a veliki Pliva Hrvatska, čijem je predsjedniku Uprave Mihaleu Furjanu nagradu dodijelio predsjednik Vlade Tihomir Orešković.

Orešković: Cilj je ubrzati rast gospodarstva iznad 2,5 posto

Čestitajući nagrađenima, Orešković je kazao da je dobra vijest da je hrvatski izvoz roba i usluga veći od uvoza i da se ta razlika stalno povećava, za što su u najvećoj mjeri zaslužni upravo poduzetnici koji su svojim znanjem i trudom našli svoje mjesto na globalnom tržištu i pokazali da mogu konkurirati s najboljima.

Ocijenivši da je izvoz faktor stabilnosti, koji poboljšava financijski položaj zemlje, generira rast, jača konkurentnost, stimulira uvođenje novih tehnologija te potiče inovativnost, Orešković je istaknuo i da zemlje koje imaju značajniji udjel izvoza u BDP-u lakše podnose vanjske šokove.

- Hrvatska sada ulazi u period bržega rata. Svi pokazatelji za prvi kvartal su pozitivni, raste industrijska proizvodnja, investicije i zaposlenost. Vjerujemo da ćemo taj trend održati i do kraja godine ga ubrzati. Misija ove Vlade je da ubrza ekonomski rast na iznad 2,5 posto, prema 3 posto i više te da učini taj rast održivim. U tom poslu ključna uloga pripada izvoznicima, onima koji su dokazali da se mogu natjecati na globalnom tržištu, istaknuo je Orešković.

Orešković: Cilj je ubrzati rast gospodarstva na 2,5 i više posto, a ključnu ulogu imat će izvoznici

Podsjetio je i da su unazad mjesec dana predstavljene dvije velike industrijske investicije koje će pridonijeti izvozu - ulaganja Plive u novi pogon u Savskom Marofu te dodatno ulaganje indijskog ACG-a u ludbreški Lukaps. No, naglasio je, pozitivni se pomaci događaju i u drugim sektorima, primjerice brodogradnji, prehrambenoj, kemijskoj i drvnoj industriji, proizvodnji gume i plastike i softvera, kao i u turizmu, koji ima značajan doprinos pozitivnoj platnoj bilanci. Također, dodao je, povećava se i udio proizvoda s većom dodanom vrijednošću, a smanjuje izvoz sirovina i jednostavnijih proizvoda.

Orešković je podsjetio i da je izvoz jedan od pet najvažnijih ekonomskih ciljeva Vlade, ističući kako je plan da izvoz u njenom mandatu nominalno poraste za 30 posto. Podsjetio je i na mjere iz Nacionalnog programa reformi "koje će izravno ili neizravno olakšati život poduzetnicima", poput smanjenja parafiskalnih davanja za 330 milijuna kuna do kraja godine, restrukturiranje javnih kompanija, pokretanje fonda za srednje i male poduzetnike od 500 milijuna eura za lakše dobivanje kredita, ali i reforma poreznog sustava, koja se planira u prvom kvartalu 2017., a koja bi trebala donijeti "novu politiku poreza koja će stimulirati dodatni rast i povećati konkurentnost", rekao je premijer.

Osvrnuo se i na središnju temu ovogodišnje konvencije HIZ-a "Digitalna ekonomija kao preduvjet rasta hrvatskog izvoza", rekavši da prema nedavnom izvješću EK samo 2 posto kompanija u EU koristi potencijal koji pruža digitalna ekonomija, te da Europa na tom području zaostaje za SAD-om.

- Te inovacije radikalno mijenjaju uvjete svakodnevnog rada, ali tu se ne radi samo o inovacijama, već o novim mogućnostima u prijenosu znanja i pristupu međunarodnim tržštima. Moramo biti u tijeku brzih promjena. Tvrtkama koje se ne prilagode na vrijeme, prijeti stagnacija i pad poslvoanja, zaključio je predsjednik Vlade.


Komentari članka

Vezani članci

HGK sufinancira sudjelovanje hrvatskih tvrtki na sajmu uvoza u Kini, organizira i sastanke

20.07.2018.

Prvi Kineski međunarodni uvozni sajam održat će se u Šangaju od 5. do 10. studenog ove godine. U sljedećih pet godina očekuje se da će Kina, s populacijom od otprilike 1,3 milijarde, uvesti proizvoda i usluga vrijednih više od 10.000 milijardi dolara.

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

20.07.2018.

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave

Fotoreporter kojeg su Vatreni ‘srušili’ dolazi u Hrvatsku

20.07.2018.

Sedmodnevni boravak i odmor u Hrvatskoj Yuri će započeti u Zagrebu, a nakon toga pokazat ćemo mu sve ono najbolje od Hrvatske, našu obalu, otoke, ali i hrvatsku kontinentalnu ponudu. Potrudit ćemo se prirediti mu odmor za pamćenje

Od polufinala do polufinala: Gdje smo bili 1998., gdje smo danas i jesmo li morali bolje?

18.07.2018.

U posljednjih 20 godina mnogo se toga promijenilo, Hrvatska je u međuvremenu postala članica Europske unije, ekonomija je u usporedbi s tadašnjim brojkama znatno ojačala, no isto tako ostaje dojam da se moglo napraviti mnogo više.

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1777 članka imaju tag hrvatska
  2. 1801 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1164 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP