Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2018

Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Poljoprivredna televizija  

Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

Proljetna sjetva u punom je jeku na poljima Lijepe naše. Hrvatski ratari proljetne kulture će sijati na oko 450 tisuća hektara. Na 50 od ukupno 100-ak hektara koliko posjeduje, Mario Glavaš iz Rajsavca odradio je proljetnu sjetvu soje i kukuruza.

Prema njegovim riječima, početak ratarske sezone bio je iznimno loš.

"Svjedoci smo prekomjernih količina oborina. To je dovelo do zakašnjenja s ulaskom strojeva u polje. Sa stvarima koje smo trebali odraditi, prihranu jesenskih kultura, smo kasnili ili smo odrađivali u vremenu kada je bilo jako veliko blato pa smo zapadali s traktorima", rekao je Glavaš.
Kasno se ulazilo u polja

Ali sredina travnja donijela je idealno vrijeme za početak proljetne sjetve. "Kada je riječ o vremenu sjetve, nekada je bilo uvriježeno pravilo da se ona odrađuje tjedan dana prije samog blagdana Svetog Jurja ili tjedan dana kasnije. Unatrag par godina mi smo taj rok pomakli nešto ranije zbog same klime i vremenskih prilika", ističe Glavaš.

Stoga je većina ratara, ako ne posjeduju ogromne površine, u travnju uspjela obaviti sjetvu proljetnih kultura.

"Nisu to nekakve velike površine da se to ne može napraviti u nekoliko dana. Nego je bio problem što su svi radovi, od prskanja, preko samih priprema, zatvaranja brazde, sjetve, odrađeni u nekom duplo kraćem vremenu no što je to inače. Kasno smo ušli u polja", priča Glavaš.

Iako je nepovoljan početak ratarske sezone odgodio sjetvu, s modernom mehanizacijom ona se može obaviti u nekoliko dana.

"Govorimo o svakoj kulturi od 10-ak do 15 hektara. S dobrom mehanizacijom to se odradi u kratkom vremenu što i je bit svih tih neprilika, jer prije se to puno duže radilo. Znači mi možemo praktički jednu kulturu posijati u danu", otkriva Glavaš.
Sve više se poštuju rokovi za isplatu poticaja

Otkupne cijene većinom se doznaju prije same žetve, stoga isplativost pojedine kulture, prema riječima našeg sugovornika, nije lako procijeniti.

"Kada je riječ o otkupnim cijenama, kod nas nema pravila. Unatrag nekoliko godina više gledamo burze, pratimo, pa možda ponekad i imamo neku orijentaciju. Ja osobno radim plodored gotovo isti svake godine - pet šest kultura sa sličnim površinama. Nemamo velikih odstupanja", pojašnjava Glavaš.

Glavaš ističe da se u Hrvatskoj polako stabilizira situacija oko poštivanja rokova za isplatu poticaja.

"U odnosu sa situacijom prije nekoliko godina, mislim da se polako tu uvodi nekakav red. Velika je stvar nama proizvođačima znati kada će biti isplata u zimskim mjesecima, kad se sav repromaterijal može kupiti po akcijskim cijenama. U samoj sezoni je sve skuplje i to za jedan solidan postotak. Usudio bih se reći od 10 do 15 posto", otkriva Glavaš.

Kada se usporedi situacija u ratarstvu sada i prije pet godina, Glavaš ističe kako se u hrvatsku poljoprivredu sve više ulaže, ali to ne donosi potrebne rezultate.

"Nemamo povećanja proizvodnje i tu je puno razloga. Mislim da mi, ratari požeškog kraja, to dosta dobro radimo, što se vidi i po urednim poljima. Kod većih površina neki ljudi možda više gledaju na sam iznos poticaja, pa kada imaju više hektara, odrade to više-manje poluintenzivno, rekao bih", rekao je Glavaš.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

15.10.2019.

Cilj je proizvesti milijun tona pšenice, što Hrvatska može lako ostvariti na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta

U žetvi soje

07.10.2019.

Iako su kiše prekidale žetvu urod soje je solidan. U Slavoniji i do četiri tone po hektaru. Soje je sve više, žanjemo je ove godine s rekordnih 80.000 hektara. No sjemenska soja je podbacila, urod je - kao u Požeškoj dolini - prepolovljen.

Proizvedeno 8,7 % manje kukuruza

04.10.2019.

Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru je osam tona, što je manji prinos nego lani, kada je iznosio 9,1 tonu po hektaru. Pad proizvodnje procjenjuje se i kod soje, suncokreta i šećerne repe.

Ratarstvo raste, a sve drugo opada ili stagnira

02.10.2019.

"Nužno je postići stupanj samodostatnosti te podići konkurentnost hrvatskog poljoprivrednog proizvoda", kaže Denis Matijević

Cijena hektara oranica porasla na 24.347 kuna

30.09.2019.

Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj lani je iznosila 24.347 kn/ha pri čemu je cijena u Jadranskoj Hrvatskoj bila za 18.166 kuna veća nego što je bila na kontinentu, podaci su Državnog zavoda za statistiku

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1983 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 981 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 587 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 553 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 369 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 263 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija