Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2018

Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Poljoprivredna televizija  

Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

Proljetna sjetva u punom je jeku na poljima Lijepe naše. Hrvatski ratari proljetne kulture će sijati na oko 450 tisuća hektara. Na 50 od ukupno 100-ak hektara koliko posjeduje, Mario Glavaš iz Rajsavca odradio je proljetnu sjetvu soje i kukuruza.

Prema njegovim riječima, početak ratarske sezone bio je iznimno loš.

"Svjedoci smo prekomjernih količina oborina. To je dovelo do zakašnjenja s ulaskom strojeva u polje. Sa stvarima koje smo trebali odraditi, prihranu jesenskih kultura, smo kasnili ili smo odrađivali u vremenu kada je bilo jako veliko blato pa smo zapadali s traktorima", rekao je Glavaš.
Kasno se ulazilo u polja

Ali sredina travnja donijela je idealno vrijeme za početak proljetne sjetve. "Kada je riječ o vremenu sjetve, nekada je bilo uvriježeno pravilo da se ona odrađuje tjedan dana prije samog blagdana Svetog Jurja ili tjedan dana kasnije. Unatrag par godina mi smo taj rok pomakli nešto ranije zbog same klime i vremenskih prilika", ističe Glavaš.

Stoga je većina ratara, ako ne posjeduju ogromne površine, u travnju uspjela obaviti sjetvu proljetnih kultura.

"Nisu to nekakve velike površine da se to ne može napraviti u nekoliko dana. Nego je bio problem što su svi radovi, od prskanja, preko samih priprema, zatvaranja brazde, sjetve, odrađeni u nekom duplo kraćem vremenu no što je to inače. Kasno smo ušli u polja", priča Glavaš.

Iako je nepovoljan početak ratarske sezone odgodio sjetvu, s modernom mehanizacijom ona se može obaviti u nekoliko dana.

"Govorimo o svakoj kulturi od 10-ak do 15 hektara. S dobrom mehanizacijom to se odradi u kratkom vremenu što i je bit svih tih neprilika, jer prije se to puno duže radilo. Znači mi možemo praktički jednu kulturu posijati u danu", otkriva Glavaš.
Sve više se poštuju rokovi za isplatu poticaja

Otkupne cijene većinom se doznaju prije same žetve, stoga isplativost pojedine kulture, prema riječima našeg sugovornika, nije lako procijeniti.

"Kada je riječ o otkupnim cijenama, kod nas nema pravila. Unatrag nekoliko godina više gledamo burze, pratimo, pa možda ponekad i imamo neku orijentaciju. Ja osobno radim plodored gotovo isti svake godine - pet šest kultura sa sličnim površinama. Nemamo velikih odstupanja", pojašnjava Glavaš.

Glavaš ističe da se u Hrvatskoj polako stabilizira situacija oko poštivanja rokova za isplatu poticaja.

"U odnosu sa situacijom prije nekoliko godina, mislim da se polako tu uvodi nekakav red. Velika je stvar nama proizvođačima znati kada će biti isplata u zimskim mjesecima, kad se sav repromaterijal može kupiti po akcijskim cijenama. U samoj sezoni je sve skuplje i to za jedan solidan postotak. Usudio bih se reći od 10 do 15 posto", otkriva Glavaš.

Kada se usporedi situacija u ratarstvu sada i prije pet godina, Glavaš ističe kako se u hrvatsku poljoprivredu sve više ulaže, ali to ne donosi potrebne rezultate.

"Nemamo povećanja proizvodnje i tu je puno razloga. Mislim da mi, ratari požeškog kraja, to dosta dobro radimo, što se vidi i po urednim poljima. Kod većih površina neki ljudi možda više gledaju na sam iznos poticaja, pa kada imaju više hektara, odrade to više-manje poluintenzivno, rekao bih", rekao je Glavaš.


Komentari članka

Vezani članci

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

19.05.2020.

Postavljene cijevi izraelske tvrtke Netafim, svjetski poznatoga proizvođača opreme za navodnjavanje, gotovo su identične cijevima namijenjenim za površinsko navodnjavanje ‘kap po kap‘. Na svakih pola metra na gornjoj strani imaju otvor za istjecanje vode,

Robert Mesaroš: Odlično smo se pripremili za sjetvu, nema čekanja zbog pandemije

24.04.2020.

Proljetni radovi, posebice sjetva i njega ozimih usjeva ne smiju se zanemariti, bez obzira na pandemiju, kaže nam Robert Mesaroš koji s ocem Franjom obrađuje 60 hektara, a posao im je olakšan i mehanizacijom kupljenom kroz Program ruralnog razvoja

Proljetna sjetva uz Covid-19: zatraženo hitno otvaranje trgovina s dijelovima za strojeve

23.03.2020.

Provjerili smo kakvo je stanje i imamo li dovoljno repromaterijala za nadolazeću sjetvu, ali i rade li poljoprivredne ljekarne i veterinarske stanice. Evo što kaže zamjenik predsjednika HPK, Mato Brlošić.

U početku imao jedva četiri, danas Božidar Šarčević obrađuje 250 ha i - zapošljava!

17.01.2020.

Okušao se i u ugostiteljstvu, no ipak vratio korijenima. Taj uspješni ratar uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, kukuruz, suncokret te sjemensku soju i pšenicu za poznatog kupca, izgradio je i podno skladište, a novih planova mu ne nedostaje.

Ivan Delibos uzgaja eko proljetni ječam koji manje obolijeva od jesenskog

06.12.2019.

Ivan Delibos jedan je od rijetkih proizvođača ekoloških žitarica u Slavoniji, ali i u široj regiji. Sustavno istraživanje dovelo ga je do ječma, prilagođenog potrebama suvremenog čovjeka.

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija