Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ou 2015

Počinje veliki shopping obveznica zemalja eurozone

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

Počinje veliki shopping obveznica zemalja eurozone

Europska središnja banka danas u velikom stilu odvrće svoje slavine i pušta novac za kupnju državnih obveznica. Za sada među njima neće biti grčkih i ciparskih obveznica…

Upravno vijeće Europske središnje banke u ciparskoj Nikoziji je, kako se i očekivalo, ostavilo referencijalne kamate na rekordno niskih 0,05 posto. Predsjednik Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi dao je zeleno svjetlo za početak kupnje državnih obveznica najavljen u siječnju. “9. ožujka 2015. godine ćemo kupovati državne euro-obveznice na sekundarnom tržištu”, rekao je Draghi.

Na sekundarnom tržištu se trguje s obveznicama koje su već puštene u promet, takoreći iz druge ruke. Statuti ESB-a, naime, zabranjuju Središnjoj banci da vrijednosne papire kupuje direktno od država eurozone. Pored toga će se nastaviti i kupnja privatnih hipotekarnih obveznica i vrijednosnica, rekao je Draghi. Ukupno će tako ESB iz mjeseca u mjesec u financijsko tržište “ubacivati” 60 milijardi eura – najmanje do rujna iduće godine, a možda i duže. Ukupno će na kupnju obveznica potrošiti 1,14 bilijuna eura.

Ovom “poplavom novca” Draghi želi povećati inflaciju koja je u posljednje vrijeme u eurozoni bila negativna, dok je cilj ESB-a da ona bude “blizu, ali ispod granice od dva posto”. Draghi je naglasio da on dosadašnje mjere Središnje banke smatra uspješnima. Privatna domaćinstva i poduzeća sada bilježe lagani porast kredita. No jasno je da će ipak još potrajati prije nego što se cijene približe inflacijskom cilju ESB-a.

Ove godine će cijene, prema procjenama ESB-a, još stagnirati iako su statističari još u prosincu predviđali da će porasti za oko 0,7 posto. Tek 2016. godine stručnjaci Europske središnje banke računaju s njihovim porastom i rastom inflacije u eurozoni od oko 1,5 posto.

Optimističniji su kada je u pitanju gospodarski rast u eurozoni. Oni su prognozu za tekuću godinu s 1,0 posto korigirali na 1,5 posto, idućih godina bi gospodarstvo trebalo rasti čak za 2 posto.

“Ne vjerujemo da je ovaj optimizam primjeren”, komentirao je te procjene ekonomist Commerzbanka Michael Schubert: “Postoji opasnost da ESB još jednom pokrene akciju kupnje obveznica ako se ovi ambiciozni ciljevi ne ispune.”

S napetošću se iščekuje koje će posljedice program otkupa obveznica ESB-a imati na tržište obveznica. Već mjesecima rendite državnih obveznica padaju. Zbog toga su uoči sjednice ESB-a neki analitičari izrazili sumnju da uopće ima dovoljno obveznica koje bi ESB mogao kupiti. Na to je Draghi odgovorio: “Još prije mjesec dana nitko nije sumnjao da su dugovi država u eurozoni jako, jako visoki, a sada se neki brinu da nećemo naći dovoljno obveznica.”

Ali obveznice Grčke i Cipra ESB za početak ne smije kupovati. To pravila dozvoljavaju tek kada kontrole reformskih programa u tim zemljama budu okončane.

Tijekom pregovora između Grčke i eurozone o produženju programa pomoći Draghi je povećao pritisak na Grčku time što je odbio priznati grčke državne obveznice kao jamstvo za svježi novac. Nije imao drugog izbora, kaže sada Draghi. Konačno, argumentira, to je moguće samo ako se reformski program provodi prema planu. A taj preduvjet, prema ocjeni šefa ESB-a, sredinom veljače nije bio ispunjen: “I to nije bila samo naša ocjena. I grčka vlada je to jasno i glasno rekla.”

Draghi dodaje, međutim, kako se ne može reći da ESB ne pomaže Grčkoj. On ukazuje na činjenicu da je ESB u zadnja dva mjeseca udvostručila kredite za Grčku i da oni sada iznose 100 milijardi eura. “To je 68 posto bruto nacionalnog proizvoda Grčke.Time smo najveći kreditor u eurozoni”, konstatira Draghi.

ESB je, zaključuje na kraju, spreman ponovno prihvatiti grčke državne obveznice kao pokriće za nove kredite, ali samo pod uvjetom da Grci pokažu znatne napretke u aktualnom programu reformi.

Izvor: Deutsche Welle


Komentari članka

Vezani članci

Njemačka će financijski pomagati tvrtkama koje istražuju tehnologije budućnosti

19.07.2019.

Cilj je da Njemačka postane vodeća zemlja u svijetu u području tehnologija vezanih uz vodik, poručio je ministar Altmaier.

Brexit bez dogovora stajat će Veliku Britaniju 60 milijardi funti

19.07.2019.

Čelna osoba britanske državne riznice Philip Hammond ustvrdio je, pak, "da bi i najblaži oblik izlaska bez dogovora bio veliki udarac za britansko gospodarstvo", kritizirajući pritom vodeće ljude Brexita koji ga "žele učiniti još težim".

Amazon otvara novo skladište i zapošljava više od 2800 radnika

16.07.2019.

Time bi do kraja godine broj Amazonovih radnika na više od 35 lokacija u Njemačkoj premašio 20 tisuća. Novo skladište, trinaesto po redu u Njemačkoj, bit će izgrađeno u Moenchengladbachu

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

11.07.2019.

Za plaćanja, čak i iznosa od 100 kuna potrošači se sve više oslanjaju na kartice, pokazali su to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga

Globalna potrošnja na oglašavanje porast će za 4,6 %, nešto slabije u odnosu prema prethodnim procjenama

11.07.2019.

Internetsko će oglašavanje predstavljati 52 posto globalnih troškova oglašavanja u 2021. godini, što bi bio prvi put da premašuje granicu od 50 %. Izvješće se podudara s vremenima kad tvrtke za oglašavanje, uključujući tržišnog lidera WPP, bilježe preusmj

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija