Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Kol 2019

Pogledajte kolika je popunjenost apartmana u Hrvatskoj: Pa kome se to isplati?!

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Crnjak  

Pogledajte kolika je popunjenost apartmana u Hrvatskoj: Pa kome se to isplati?!

Ova je godina potvrdila da su protekle tri za hrvatski turizam umjesto izuzetno dobre, zapravo bile izuzetak, koji se dogodio zbog nesretnih okolnosti kod konkurenata. U 2019. se vraćamo starim problemima koji su samo dodatno eskalirali, sezonalnosti, betonizaciji i apartmanizaciji, nedostatku sadržaja koji se svode na sunce i more, lošim restoranima, "izrađivanju" turista, slaboj infrastrukturi, slaboj vrijednosti za novac.

Srpanjska rupa
S ozbiljnijim oporavkom konkurenata, prije svega Turske ali i afričkih destinacija, vratila se i srpanjska rupa, koja se nadovezala na svibanjsku, a još je preostalo malo dana u kojima se to financijski može dobro nadoknaditi. Srpanj i kolovoz, naime, i dalje su mjeseci u kojima se zbog veće potražnje u Hrvatskoj i na cijelom Mediteranu mogu postići znatno više cijene nego li već u lipnju i rujnu, ma koliko oni dobro bili popunjeni.

Mnogo je razloga za stagnaciju ili minuse u srpnju, od rasporeda praznika do školskog raspusta u Njemačkoj, pa sve do povratka konkurenata na tržište s puno nižim cijenama od onih u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da je i dalje velika razlika u performansama među segmentima smještaja, a najveći dio komercijalnog kopnenog prometa čine obiteljski smještaj, hoteli i kampovi. U hotelima se nije puno promijenilo od lani, a iako su još sredinom lipnja imali slabiji buking za špicu sezone, uspjeli su u prosjeku izvući blagi plus od oko 1,5 posto u prvih sedam mjeseci.

Njihova dosadašnja prosječna popunjenost od 37 posto u prvih sedam mjeseci bila bi jača uz dulju sezonu, do čega još nisu došle mnoga hrvatska odredišta, a uz oko 92 posto zauzeća u srpnju taj je segment prošao bez većih iznenađenja u špici sezone, doduše zasad je teško reći uz kakvu cijenu. Nakon fijaska u kišnom svibnju, kampovi su na iznenađenje podbacili i u sedmom mjesecu, što je znak da se što prije treba aktivirati novi Zakon o turističkom zemljištu koji će kampovima omogućiti investicije za kojima žude.

Apartmani podbacili
Kako se i očekivalo, obiteljski smještaj ovog ljeta dao je sam sebi pljusku. Na skoro 33 tisuće kreveta više nego u lanjskom razdoblju, apartmani su ove godine u srpnju imali 2,5 posto manje noćenja nego lani, uz prosječnu popunjenost od 72 posto samo u srpnju. Ako usporedimo broj noćenja s brojem registriranih kreveta, popunjenost privatnog smještaja čak i u Splitu, koji se ovog srpnja može pohvaliti plusevima, dosegnula je tek 60 posto.

U Zagrebu koji također u prvih sedam mjeseci ima plus u turističkom prometu njihova je popunjenost tek 31 posto, Zadar s rastom dolazaka od skoro deset posto u ovoj godini ima prosječnu popunjenost apartmana od 54 posto. Kako se apartmani otvaraju u najvećoj mjeri tek ljeti, na godišnjoj razni te su brojke porazne, pa se usporedbom broja kreveta i noćenja može doći do prosječnog zauzeća od tek 15 posto u prvih sedam mjeseci.

Teško je vjerovati da se nekom isplati taj biznis. Iako se suštinski brojke ne bi mnogo razlikovale, moramo napomenuti da smo popunjenost izračunali na temelju broja službeno registriranih turističkih ležajeva, među kojima su i oni koji nisu aktivni, no podaci o broju aktivnih kreveta trenutno nisu dostupni u Hrvatskoj.

Učiti od brojki
Na terenu se može čuti da su kvalitetni apartmani popunjeni i bolje nego lani, što je logično kad se zna da turisti sve više paze na vrijednost za novac, a današnje tehnologije im omogućuju da se dobro pripreme za kvalitetu koju očekuju. Istodobno, na krilima proteklih godina kad su zbog veće potražnje, a i uz manju konkurenciju u tom segmentu mogli nabijati cijene, mnogi vlasnici apartmana ovog ljeta su preskupi u odnosu na ono što nude.

Priča se i da buja smještaj na crno koji krade turiste i nigdje ih ne broji, što je pak teško kotrolirati a kamo li registrirati. Što sada s tim svim brojkama? One postoje da bi svatko u svom dvorištu vidio nedostatke i prednosti i u skladu s tim krenuo u neke akcije. Na državi je da razmotri treba li mijenjati poreznu politiku, politiku poticaja investiranja, marketinške aktivnosti. Paušal iznajmljivačima i dalje je smiješan, nemamo poreza na nekretnine, ne ulažemo u druge gospodarske aktivnosti koje bi nas učinile manje ovisnima o turizmu do te razine da nam prijeti nizozemska bolest i bolest plaža.

Turizam strukturno ne mijenjamo ne bismo li ga učinili isplativijim, održivijim. Lokalne vlasti puštaju da se turizam razvija stihijski, do razine prekomjernog rasta i izgradnje koji ugrožavaju lokalno stanovništvo i kvalitetu života, dozvole za gradnju i betonizaciju dijele se bez razmišljanja, zatrpavaju plaže, gomila smeće. Kad pada kiša i dalje je dosadno. Srećom, iz kombinacije razloga, investitori nas vole više nego ikad. Sprema nam se nova strategija turizma.

Rasteretili smo (opet) ugostitelje snižavanjem stope PDV-a na restoransku ponudu i a la carte u hotelima. Na raspolaganjuu su nam brojni jeftini alati za još bolju promociju proizvoda koji su na tržištu, a nisu dovoljno vidljivi. Bez obzira na to kako završi kolovoz i ostatak godine, imamo sada i ove brojke da nas opamete za dalje. Dakako, ako ih želimo vidjeti.


Komentari članka

Vezani članci

Prvi gosti došli na Kvarner, domaćini se nadaju uspješnoj sezoni

26.05.2020.

Nakon otvaranja granica prvi su gosti došli i na Kvarner. Sjeverni Jadran posjetili su nautičari, a vrata su otvorili i kvarnerski kampovi.

Koje epidemiološke mjere moraju poštivati privatni iznajmljivači

26.05.2020.

Privatni iznajmljivači su na mukama zbog situacije oko koronavirusa, no što se tiče rezervacija, nešto se malo pomaknulo, ali to je i dalje jako nezadovoljavajuće, komentirala je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajedni

U Istri zbog korone za sada nestalo oko 100 obrta

25.05.2020.

Kad prestanu državne potpore - bit će još gore. NAJVIŠE STRADALI KAFIĆI I JOŠ JEDNA DJELATNOST KOJA JE POSLJEDNJIH GODINA JAKO RASLA

Bradbury: Imamo 319 turističkih zajednica, ali na mailove turista nitko ne odgovara

25.05.2020.

PAUL BRADBURY, hrvatsko-britanski pokretač portala Total Croatia News, ponovno se bavi hrvatskim turizmom, a rezultati su opet poražavajući. U najnovijem tekstu naslova "Imamo 319 turističkih zajednica, ali na mailove turista nema tko odgovoriti" Bradbury

Hrvatski hoteli ipak zasukali rukave i krenuli u nepoznato - prilagođavanje domaćem gostu

21.05.2020.

Turistička industrija je u stanju teške anksioznosti. Smanjiti cijene pa imati barem nešto gostiju, makar i domaćih, ili ne dirati u cijene, pa čekati neka bolja vremena. No, što ako konkurentska hotelska kuća smanji cijenu? Što ako prvi susjed smanji cij

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1064 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 392 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija