Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Kol 2019

Poljoprivredom se može baviti skoro svatko, ali ako je jedini cilj ostvariti zaradu, tu nema kruha

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Poljoprivredom se može baviti skoro svatko, ali ako je jedini cilj ostvariti zaradu, tu nema kruha

OPG Friščić Ivan postoji od 2016. godine te ima formalno upisanog samo nositelja Ivana Friščića, iako u radu sudjeluje i supruga Karolina te roditelji Mirjana i Zlatko, a djeca Benjamin i Viktorija su najveća moralna podrška. Nemaju zaposlenih, no kada je sezona vađenja i čišćenja češnjaka, u pomoć priskaču prijatelji i članovi šire obitelji. S obzirom da svake godine povećavaju opseg proizvodnje, razmišljaju ipak o angažiranju sezonskih radnika. Sjedište OPG-a nalazi se 'u centru svijeta', u Vinogradima Ludbreškim kod Ludbrega.
Ljubav još od studentskih dana

"Supruga i ja obožavamo prirodu i biljke. Dok smo studirali u Zagrebu, prodavali smo cvijeće mojih roditelja na Dolcu, a preko vikenda smo radili doma u plasteniku te tako svašta naučili, od sijanja, sađenja, pikiranja pa do pelcanja biljaka. Naime, osim proizvodnje češnjaka, zimsko-proljetnu sezonu čini nam uzgoj sadnica batata i paulovnija“, započinje svoju priču Ivan Friščić.

Do same ideje uzgoja češnjaka došlo je spontano. Ivanova supruga je u jednom periodu života duže vrijeme bila bez zaposlenja i tada su odlučili njihovu ljubav prema biljkama i zemlji pretvoriti u dodatnu zaradu, a koja se s vremenom pretvorila u pravi posao.

"Ove godine imamo hektar češnjaka, hektar ukrasnih tikvica, 5.000 sadnica paulovnije elongate i 3.000 sadnica batata. Češnjaka imamo tri sorte: jesenski koji rano dozrijeva, već oko 1. lipnja te se i rano sadi, iza 1. listopada; alternativni koji je nešto kasniji, vadimo ga oko 1. srpnja, bijele je boje i duže traje (njegova je karakteristika da se može saditi i na jesen i u proljeće, ali mi prakticiramo jesensku sadnju jer je u tom slučaju krupniji i ljepši); treću sortu smo ove godine sadili prvi puta, nabavili smo ju na području Vrgorca, pa ćemo vidjeti kako će uspjeti u kontinentalnom podneblju“, kažu supružnici Friščić.
Dobili oznaku Kvaliteta Podravine

Ukrasnih tikvica imaju, slikovito su se izrazili, 'mali milijun' vrsta, jer se one međusobno konstantno križaju. Paulovniju elongatu uzgajaju kao male presadnice u kontejnerima te veće sadnice u teglama spremne za izravnu sadnju u zemlju. Sljedeće godine proširuju ponudu tako da će, osim Elongate, imati i hibride: Shang tong i hibrid 9501. Uzgajaju i tri vrste sadnica batata, one koje kupci najviše vole, narančasti, crveni i ljubičasti.

"Češnjak je izrazito osjetljiv na muhu, a nisu mu strane niti plamenjača, hrđa i slično, ali za sada se uspješno borimo s takvim nevoljama. Najveći problem u cijeloj priči je neangažiranje lokalnih jedinica, turističkih zajednica i svih ostalih koji bi, da se ujedine, mogli izuzetno doprinijeti promociji domaćih poljoprivrednih proizvoda. Sami radimo jako puno na promociji i marketingu, istražujemo tržište, manifestacije i sve što nam se nudi. Polako se počeo prepoznavati i doista sve više cijeniti domaći češnjak, ali će trebati još godina i godina da bi se vidjeli konkretniji rezultati“, ističu te dodaju da su se uključili u zanimljiv projekt koji je pokrenuo grad Đurđevac, Podravinoteku, i tako dobili oznaku Kvaliteta Podravine kojom se etiketiraju domaći proizvodi s područja Podravine.

Cilj projekta je da kupci lokalne proizvođače s tom etiketom prepoznaju i da se tako domaći proizvod plasira na tržište. Za sada se Podravinoteka predstavlja na Picokijadi i Adventu u Zagrebu.

"Zadovoljni smo prodajom i na području Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, posjećujemo njihove manifestacije i kupci nas već prepoznaju pod našim motom 'Podravski češjek – fejst sam hudi, lečim sve bolesti i tiram sve vrage i coprnice!' Najžalosnije je da smo baš u našoj županiji praktički nepoznati. Iskreno se nadamo da će se to promijeniti i da će se konačno pokrenuti nekakvi projekti za promociju domaćih proizvoda i kod nas“, optimistični su Karolina i Ivan Friščić.
Kreativnošću do više kupaca

Najveći neprijatelj im je kiša u lipnju i srpnju kada je sezona vađenja češnjaka, a s obzirom da se isti ne smije vaditi kada je zemlja mokra. Češnjak skladište u suhom i prozračnom skladištu. Radi se o biljci koja pruža čitav niz mogućnosti pakiranja, od pakiranja u vrećice od jedan ili pola kg, do pletenja u pletenice raznih oblika i veličina. "Trudimo se vlastitom kreativnošću privući kupce i tako se diferencirati u masi drugih proizvođača. Proizvode označavamo etiketama s logom i podacima OPG-a kako bi bili prepoznatljivi te se na taj način zaštitili od konkurencije. Nudimo ih preko web-stranice te Facebook profila“, otkrivaju.

Tijekom ljeta i jeseni svoje proizvode nude na manifestacijama: Porcijunkulovo u Čakovcu, Podravski motivi i Renesansni festival u Koprivnici, Picokijada u Đurđevcu te mnoge druge lokalne manifestacije i proštenja. Željeli bi krenuti i na manifestacije na području grada Zagreba, no do jeseni kada one krenu, uglavnom rasprodaju zalihe češnjaka. "Probali smo i na moru, ali još uvijek je kontinent za nas puno bolji“, kažu.

Zadovoljni su prodajom, no uzgoj češnjaka im je još uvijek dodatna zarada koju bi rado pretvorili u primarnu. Jasno je da to ne ide preko noći, treba vremena da se steknu stalni kupci, da se postane prepoznatljiv. Kupci sve više traže domaći i kvalitetan proizvod te u tome obitelj Friščić vidi svoju šansu za rastom.
Kada voliš ono čime se baviš, zapravo ne radiš niti jedan dan u životu

Njihov projekt za nabavu strojeva i mehanizacije za uzgoj i preradu češnjaka prošao je na natječaju LAG-a IZVOR za tip operacije 1.1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva te uskoro kreću u nabavu svih potrebnih strojeva za preradu češnjaka (runilica češnjaka za sadnju, vadilica zrelog češnjaka, gulilica sa kompresorom i sjeckalica za pripremu češnjaka za sušenje, solarna sušara za dobivanje sušenog češnjaka te mlin za mljevenje sušenog češnjaka u prah).

"Sadni materijal imamo svoj, ostavljamo svake godine vlastiti češnjak za daljnju sadnju. Gnojiva i zaštitna sredstva nabavljamo u poljoapotekama“, navode. Korisnici su poticaja i dosta im pomažu, ali još jako puno vlastitih sredstava ulažu kako bi se promovirali te smatraju da je kod toga neophodno potrebna pomoć lokalne jedinice.

"Poljoprivredom se može baviti skoro svatko, ali ako je jedini cilj ostvariti zaradu, tu nema kruha. Ako ne voliš to što radiš, odnosno radiš samo zato jer moraš, onda to nije tvoj poziv. Nikada nećeš biti zadovoljan ostvarenim prihodom na taj način. Kada voliš ono čime se baviš, zapravo ne radiš niti jedan dan u životu nego živiš punim plućima. A ako u sebi nosiš malo kreativnosti i ambicije, uspjeh je zajamčen“, ističu Karolina i Ivan.


Komentari članka

Vezani članci

Lansirali prvi gin s tartufima u svijetu, a boce od 100 eura planule

13.11.2019.

Nakon prvoga lova na tartufe i prvoga čokoladnog namaza, buzetski uzgajivači opet su pogodili

"Mali bauhaus" u centru grada: Već dvije generacije obitelji Linić vode obiteljski posao u Rijeci

13.11.2019.

Kad se imenu DaMan doda i lokacija, Adamićeva ulica nadomak pothodnika Robne kuće Ri, onda je jasno da je riječ o trgovini u kojoj nema čega nema. Ili, kako kažu vjerni kupci, to je jedino mjesto u gradu gdje možeš kupiti i vijak i gumicu, čavlić i brtvic

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

U Brnaze po vjenčanice hrle cure iz cijele Dalmacije

11.11.2019.

Jer na tom potezu godinama uspješno rade četiri salona vjenčanica, jedno vrijeme bilo ih je čak šest, a i jedini aktualni salon u Trilju vodi vlasnica iz Brnaza. Bilo je salona vjenčanica i u Sinju i još nekim naseljima, ali samo bi se pojavili, trajali n

Danas je poznati uzgajivač selekcioniranih matica, a počeo je s 10 košnica dede Slaveka

08.11.2019.

Ljubav prema pčelarstvu Miroslav Antolčić, ponosni vlasnik znaka Med hrvatskih pčelinjaka, razvio je još kao dječak trčkarajući oko djedovih košnica. Danas ima gotovo 400 zajednica, brojna priznanja, otvorio je api kućicu...

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1980 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 852 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 989 članka imaju tag svijet
  7. 979 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 921 članka imaju tag ict
  12. 970 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 584 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 349 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 354 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija