Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2018

Polovica zaposlenih u platnom rangu od 2700 do 6000 kuna

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Polovica zaposlenih u platnom rangu od 2700 do 6000 kuna

Više od polovice zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj ili njih više od 525 tisuća, za ožujak prošle godine primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 2.701 kune do 6.000 kuna, dok je više od 51 tisuće zaposlenih dobilo plaću manju od 2.701 kune, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci DZS-a o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za ožujak prošle godine odnose se na 962.644 zaposlena u pravnim osobama, koji su za ožujak ostvarili puni fond radnog vremena.

Zaposleni su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina, a u prvoj su oni s neto plaćom do 2.700 kuna, kojih je bilo 5,3 posto, dok su u zadnjoj oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 4,2 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manju od 2.700 kuna primilo nešto više od 51 tisuća zaposlenih, dok je na drugom kraju skale nešto više od 40,4 tisuće zaposlenih u pravim osobama koji su primili više od 12.000 kuna.

Inače, prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine u pravnim osobama iznosila 6.022 kune, a statistika prema visini prosječne plaće pokazuje da je više od 60 posto zaposlenih primilo manje od 6.000 kuna. Naime, uz 5,3 posto onih s najnižim plaćama do 2.700 kuna još je njih 56,4 posto primilo prosječno od 2.701 do 6.000 kuna.

Zaposleni s prosječnim plaćama od 2.700 do 6.000 kuna razvrstani su u šest statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 2.701 do 3.500 kuna, kojih je u ukupnom broju zaposlenih bilo 12,8 posto, te oni s prosjekom od 4.001 do 4.500 kuna s udjelom od 10,4 posto.

Nešto više od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 34,1 posto ili oko 328 tisuća zaposlenih za ožujak prošle godine je primilo neto plaću od 6.001 do 12.000. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 7.001 do 8.000 kuna, njih je 8,8 posto, dok ih je 8,3 posto primilo između 8.001 do 10.000 kuna. U skupini onih koji su dobili od 10.001 do 12.000 kuna je 3,5 posto zaposlenih, a nešto više, 4,2 posto, ih je s plaćom višom od 12.000 kuna.

Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih – prerađivačkoj industriji i trgovini – iznadprosječan udio onih s plaćama do 2.700 kuna te najveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 2.701 i 3.500 kuna.

Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima gotovo 178 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od 2.700 kuna primilo 6,4 posto u toj djelatnosti, a njih 17,6 posto od 2.701 do 3.500 kuna.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala nešto više od 150 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.700 kuna bio je 6,6 posto, a više od petine ili njih 22,4 posto dobilo je od 2.701 do 3.500 kuna.

I u prerađivačkoj industriji i u trgovini udio onih s plaćama većim od 12.000 kuna je isti i iznosio je 3,7 posto.

U djelatnosti javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, koja je brojala više od 92,1 tisuću zaposlenih, njih najviše, 15,2 posto, imalo je plaću između 7.001 i 8.000 kuna.

I u djelatnosti obrazovanja, s 90,6 tisuća zaposlenih, najviše je onih, 17 posto, s plaćom između 7.001 i 8.000 kuna.

U građevinarstvu, od 55.352 zaposlenih više od pola ih je imalo plaću do 4.500 kuna. Pritom, za 15,1 posto ona je iznosila do 2.700 kuna, a za 16,8 posto od 2.701 do 3.500 kuna.

Gledano po postotcima, građevinarstvo je i druga po redu djelatnost s najvećim udjelom zaposlenih s plaćom do 2.700 kuna, dok sa 16 posto prednjače administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje broje 31.100 zaposlenih.

Djelatnost, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000 kuna, od 13 posto, su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih.

Slijede financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, gdje je od 33,5 tisuća zaposlenih za njih 12,9 posto neto plaća premašivala 12.000 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

Pevec povećao plaće: Trgovci će imati minimalno 5000 kuna

08.02.2019.

Gledamo dugoročno i svjesni smo da ciljeve možemo ostvariti jedino sa zadovoljnim djelatnicima, izjavio je Jurica Lovrinčević, predsjednik Uprave tvrtke Pevec

OGORČENI: Prka Đurašić – Poduzetnike se muze kroz poreze i kažnjava jer pune državnu blagajnu

05.02.2019.

Slijedom tekstova i reakcija koji je pokrenuo intervju Kristine Ercegović, vlasnice Business caféa, javilo nam se još mnoštvo nezadovoljnih poduzetnica i poduzetnika koji imaju osjećaj da se bore s vjetrenjačama.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj lani je pala prvi put nakon četiri godine

31.01.2019.

Od kraja 2018. industrijska je proizvodnja nestabilna te je u 12, od posljednjih 14 mjeseci, zabilježila pad na godišnjoj razini

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1877 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1193 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 808 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 886 članka imaju tag svijet
  12. 854 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 323 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 322 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 324 članka imaju tag porezi