Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lip 2009

Pomoć za manje razvijene

Izvor: www.privredni.hr  

Pomoć za manje razvijene

Potkraj prošlog svibnja u Hrvatskoj, kao prvoj zemlji kandidatkinji za punopravno članstvo u Europskoj uniji, započela je provedba Operativnog programa za regionalnu konkurentnost u sklopu pretpristupnog programa Ipa i to raspisivanjem prvih natječaja za sredstva iz Operativnog programa. Kroz Operativni program Hrvatskoj će u trogodišnjem razdoblju bespovratno biti dostupno 75 posto ukupne vrijednosti programa, odnosno 35,3 milijuna eura, dok će se 25 posto ili 11,7 milijuna eura morati osigurati iz hrvatskog državnog proračuna.

Cilj tog programa je jačanje konkurentnosti te uravnoteženog regionalnog razvoja Hrvatske kroz poticanje malog i srednjeg poduzetništva u područjima zemlje koja zaostaju u razvoju, kaže državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tajana Kesić-Šapić.

Važnost tog Operativnog programa je uravnoteženje razvijenosti Hrvatske kroz pomoć poduzetništvu, što je posebice značajno u vrijeme recesije, pojašnjava savjetnik pri Delegaciji Europske komisije u Hrvatskoj Oskar Benedikt. “Njegova provedba ujedno podiže i konkurentnost cijele zemlje i Hrvatsku priprema na suradnju s Europskom unijom i Europskom komisijom jer ciljevi tog programa ujedno slijede i ciljeve Lisabonske strategije”, dodaje Benedikt.

Operativni se program sastoji od tri grupe mjera, tzv. prioriteta, a potkraj svibnja raspisani su prvi natječaji, i to za projekte Fond za ulaganja u znanost i inovacije, te Poslovna infrastruktura.

Pomoć za najmanje razvijene
Na prvi od tri natječaja za Fond za ulaganje u znanost i inovacije do 8. rujna mogu se javiti ustanove visokog obrazovanja i istraživačke organizacije. S ukupno pet milijuna eura kroz taj će se projekt financirati aktivnosti vezane uz transfer znanja i tehnologija komercijalizacije istraživačkih rezultata, a pojedinačni iznosi potpora kreću se od 50.000 do 750.000 eura. Nakon prvog kruga natječaja predviđena su još dva kruga s rokovima 5. ožujka 2010. i 2. srpnja 2010.

Pomoć za poslovnu infrastrukturu namijenjena je jedinicama lokalne i regionalne samouprave i institucijama u 10 županija koje najviše zaostaju u razvoju. To su: Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska, Osječko-baranjska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Karlovačka i Zadarska županija.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva je u okviru Operativnog programa za regionalnu konkurentnost odgovorno za provedbu dvaju projekata namijenjenih razvoju poslovne infrastrukture u slabije razvijenim županijama, kaže savjetnica za europske integracije i međunarodnu suradnju ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Gabrijela Krasić.

“Kroz grant shemu namijenjenu razvoju poslovne infrastrukture želimo poboljšati kvalitetu poslovanja i privlačnost postojećih poslovnih zona te novih i postojećih poduzetničkih inkubatora, kao i ostalih institucija koje čine poslovnu potporu malim i srednjim poduzećima. Želimo također razvijati i poboljšati javnu turističku infrastrukturu u području, primjerice, zdravstvenog, kulturnog i aktivnog/rekreacijskog turizma”, ističe Gabrijela Krasić.

To će se provesti gradnjom poslovne i komunalne infrastrukture u poslovnim zonama - pristupnih cesta, plina, vode i otpadnih voda, kanalizacije, električne energije, energetske i komunikacijske mreže, uređenjem okoliša, kao i razvojem regionalnih ustanova koje pružaju usluge malim i srednjim poduzećima.

Bar 100 novih tvrtki u pet godina
Ostvarenje ciljeva će se pratiti jer je u Operativnom programu za regionalnu konkurentnost predviđeno da kao rezultat ulaganja u projekte poslovne infrastrukture tri godine nakon završetka aktivnosti bude otvoreno najmanje 50 radnih mjesta i 20 novih malih i srednjih poduzeća, a nakon pet godina trebalo bi biti otvoreno najmanje 300 radnih mjesta i 100 novih tvrtki.

Prvi krug natječaja za te bespovratne potpore otvoren je do 1. rujna, a na raspolaganju će biti četiri milijuna kuna. Provedba odabranih projekata počet će na proljeće iduće godine, a bit će završeni godinu dana kasnije.

Raspisivanje drugog kruga natječaja u vrijednosti od 6,3 milijuna eura očekuje se u ožujku iduće godine, dok bi se projekti provodili od proljeća 2011. do proljeća 2012. godine.

Projekte mogu prijaviti općine, gradovi, županije ili regionalne, odnosno lokalne javne ustanove, javna poduzeća, udruge, poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave te regionalne ili lokalne turističke zajednice tih 10 županija.
Projekti koji budu izabrani mogu dobiti od 325.000 do milijun eura bespovratnih sredstava iz fonda, no sami moraju osigurati najmanje četvrtinu ukupne vrijednosti projekta.

Dodatne informacije i dokumenti za prijavu projekata mogu se naći na web stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (www.safu.hr)

Odobreni projekti
“Kako bi se osigurala učinkovita provedba sheme dodjele bespovratnih sredstava, predviđen je projekt koji će pružiti tehničku pomoć, angažirat će se stručnjaci koji će korisnicima s područja manje razvijenih županija pomoći u pripremi projekata za drugi natječaj grant sheme, a isto tako će pružiti pomoć u provedbi projekata korisnicima”, dodaje Gabrijela Krasić.

Ministarstvo regionalnog razvoja je s predstavnicima regionalne i lokalne samouprave osiguralo shemu bespovratne pomoći za poslovnu infrastrukturu te osiguralo tehničku pomoć potencijalnim korisnicima. Prijavljeno je 29 projekata, a od njih je samo sedam najboljih dobilo priliku. Prihvaćeni su projekti Grada Otočca - Pastrve i turisti, Poduzetničkog inkubatora Bios iz Osijeka - Razvoj poduzetničke infrastrukture dogradnjom, Grada Benkovca na proširenju infrastrukture u Poslovnoj zoni Šopot, projekt Razvoj uz znanje Grada Pakraca, projekt izgradnje višenamjenske sportske i turističke dvorane u Delnicama, nastavak izgradnje Poslovne zone Trnovača pokraj Slatine, te osnivanje turističko informativnog centra Grada Lepoglave. Tih sedam projekata ukupno je vrijedno 9,4 milijuna eura, a sredstva za njih bit će isplaćena do kraja godine.


Komentari članka

Vezani članci

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

15.11.2019.

Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća

14.11.2019.

U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka

Turistički sektor trlja ruke: stižu rastrošni EU službenici i spremni su ostaviti milijune, vlada veliki interes za Dalmacijom

14.11.2019.

Europski diplomati, njihovi suradnici, članovi obitelji, službenici i drugi vezani uz njihov boravak u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, u šestomjesečnom predsjedanju EU-om u 2020. godini donijet će našem turističko-ugostiteljskom sektoru no

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

Promjene u EU fondovima: 'Već moramo pripremiti projekte za novo razdoblje financiranja'

29.10.2019.

Povlačenje novca iz fondova EU jedno je od ključnih pitanja daljnjeg razvoja Hrvatske. O tome koliko smo dosad bili uspješni u korištenju europskog novca, kao i o izazovima koji nas čekaju, razgovarali smo s Anom Fresl, vlasnicom i direktoricom konzultan

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija