Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Pro 2021

Porezna reforma preduvjet za nova radna mjesta: Morat ćemo smanjiti poreze želimo li uhvatiti korak s ostalim članicama EU-a

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Iva Tomić  

Porezna reforma preduvjet za nova radna mjesta: Morat ćemo smanjiti poreze želimo li uhvatiti korak s ostalim članicama EU-a

Nakon relativno brzog oporavka od krize uzrokovane koronavirusom, hrvatsko gospodarstvo, ali i društvo općenito, iako još uvijek pod velikom dozom neizvjesnosti vezane uz pandemiju, našlo se ponovno pred svojim već dugo prisutnim izazovima. Kako omogućiti veću razinu investicija i nova zapošljavanja, ali i rast plaća koje će povećati životni standard svim građanima?
I tu se također vraćamo na standardna rješenja – provedbom značajnih strukturnih reformi. Iako je to već pomalo izlizana preporuka, većini pripadnika poslovne i akademske, pa i političke zajednice jasno je da bez reformi javne administracije, zdravstvenog i obrazovnog sustava, ali i pravosuđa i radnog zakonodavstva neće biti moguće ostvariti značajnije stope ekonomskog rasta i dostizanje standarda razvijenih članica EU-a.

Ipak, politička volja, neovisno o političkoj obojenosti vladajućih, za dubljim zahvatima u svim spomenutim resorima izostaje već desetljećima. Da nije bilo procesa pristupanja EU i uvjeta koje smo u međuvremenu morali ispuniti, stvari bi vjerojatno bile još gore.

Provođenje reformi pod vanjskim pritiskom
I nova doza optimizma u pogledu reformskih zahvata dolazi izvana. Pristupanje europodručju i korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) uvjetovani su provođenjem određenih reformi koje bi, između ostalog, trebale omogućiti povoljnije investicijsko okruženje i ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Ne zaboravimo da je Vlada u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine obećala 100.000 novih radnih mjesta. Koja se zasigurno neće otvoriti u javnom sektoru. Ili se barem nadamo da neće. Način na koji to Vlada namjerava postići provođenje je 75 reformi u okviru NPOO-a, a one su uvjet za povlačenje preko 47 milijardi kuna bespovratnih sredstava do 2026. godine.

Međutim od tih 75 predloženih reformi, prema procjeni Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a), tek oko 40 posto njih ulazi u sferu jačanja konkurentnosti i otpornosti hrvatskog gospodarstva. Nastranu to što bi se predložene reforme unutar NPOO-a teško mogle i nazvati reformama, a koje po definiciji podrazumijevaju znatnije preoblikovanje neke strukture (sustava, institucije) radi poboljšanja ili modernizacije.

Ulaganja u infrastrukturu unutar javnog sustava, a što se većim dijelom već nalazi u verzijama Nacionalnog programa reformi iz ranijih godina i do sada nije provedeno, nisu reforme koje će hrvatsko gospodarstvo učiniti otpornijim i približiti ga razvijenim zemljama članicama EU-a. U konačnici, iako ih predlaže čak 75, Vladina procjena rasta BDP-a u nadolazećem razdoblju ne uzima u obzir učinke provođenja strukturnih reformi, što govori da možda ni sama ne vjeruje da će doći do tih reformi ili jednostavno smatra da njihov obuhvat neće biti toliko jak da će polučiti značajnije učinke na stvaranje povoljnog investicijskog okruženja za privatni sektor i za rast ukupne produktivnosti i zaposlenosti.

Porezno opterećenje ograničava rast i razvoj u Hrvatskoj?

Ono što je možda posebno zanimljivo – među 75 predloženih reformi niti jedna se ne tiče poreznog sustava. Tako ćemo nakon pet krugova takozvane porezne reforme u 2022. prvi put nakon 2017. godine ući bez najavljenih izmjena u poreznom sustavu. Koliko je to dobra ili loša vijest, ostaje nam vidjeti; međutim ono što je jasno već sada jest to da trenutni porezni sustav definitivno ne potiče investicije, razvoj novih proizvoda, zapošljavanje i rast dohotka od rada. Osim toga, unatoč proklamiranim objavama o velikom smanjenju poreznog opterećenja u posljednjih pet godina, ukupno porezno opterećenje poduzetnika i građana u Hrvatskoj je i dalje iznad usporedivih zemalja iz srednje i istočne Europe (SIE).

Tako je udio prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u Hrvatske u 2020. godini iznosio 37,3 posto, a prosjek EU-a bio je na razini od 41,3 posto. Ovo se može činiti kao da imamo prostora za dodatno povećanje poreznog opterećenja; međutim od zemalja SIE članica EU-a samo je Slovenija bila nešto iznad nas – na 37,7 posto prihoda od poreza i doprinosa u BDP-u. Štoviše, još u 2019. godini Hrvatska je bila na vrhu novih zemalja članica EU-a, a iako projekcije za 2022. i 2023. sugeriraju daljnje blago smanjivanje ukupnog poreznog opterećenja (kao % BDP-a), u Hrvatskoj će ono i dalje biti više u odnosu na usporedive zemlje. Stoga se može postaviti pitanje je li visoko porezno opterećenje ograničavajući faktor rasta i razvoja u Hrvatskoj.

Naime prosječna stopa ekonomskog rasta novih zemalja članica EU-a u posljednjem desetljeću znatno je iznad one u Hrvatskoj, kao i iznad prosječne stope rasta razvijenijeg dijela EU-a. To zapravo govori da u zemljama koje žele brže rasti i konvergirati onim razvijenijima država mora ostaviti prostora za taj rast i razvoj, ne namećući dodatna opterećenja poduzetnicima i građanima. Dapače, ako u odnos stavimo prosječnu stopu rasta i udio poreznog opterećenja u BDP-u posljednjih 10 godina, postoji prilično jasna linearna veza koja pokazuje da brže rastu one zemlje s manjim ukupnim poreznim opterećenjem. Što znači da ako Hrvatska želi uhvatiti korak s ostalim zemljama članicama EU-a, morat će smanjiti porezno opterećenje.

Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca


Komentari članka

Vezani članci

Nove osnovice za obračun doprinosa u 2022. godini – Sve na jednom mjestu

21.01.2022.

Ulaskom u 2022. godinu poduzetnici su dužni primjenjivati nove osnovice za obračun doprinosa sukladno Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2022. godinu (Narodne novine 127/2021).

Tomislav Grubišić (Bornfight): Da nismo imali transparentan sustav plaća, propali bismo

21.01.2022.

Početkom koronakrize u ožujku 2020. godine prihodi su im drastično pali jer im je velik dio dolazio iz turizma i aviokompanija. Upravo im je ta transparentnost prihoda i rashoda tvrtke pomogla da prebrode tu krizu.

U šestom hrvatskom gradu dominira trgovac, a plaće su 23% veće od prosjeka države

20.01.2022.

Tijekom 2020. godine u Velikoj Gorici je poslovalo 1820 poduzetnika sa sjedištem u tom gradu, koji su imali 12.775 zaposlenih, dok im je konsolidirani financijski rezultat iznosio 205,1 milijun kuna, što je 65,1 posto manje u odnosu na 2019. godinu, objav

Porezna uprava poziva na dobrovoljnu prijavu inozemnih primitaka

19.01.2022.

Inozemni primitak je obvezno prijaviti u Republici Hrvatskoj neovisno o činjenici je li u inozemstvu porez već plaćen te neovisno o činjenici hoće li u Republici Hrvatskoj postojati obveza plaćanja poreza.

Sve što želite znati o inflaciji od 5,5%

19.01.2022.

Inflacija u Hrvatskoj je u prosincu 2021. iznosila 5,5% (5,0% u europodručju). To je najviša stopa inflacije od uvođenja eura, ali za Hrvatsku nije ni blizu inflacije iz 2008. kada je stopa u jednom mjesecu prešla 8%. Kao i tada, inflacija je uglavnom pot

Tag cloud

  1. 2306 članka imaju tag turizam
  2. 2162 članka imaju tag hrvatska
  3. 1426 članka imaju tag izvoz
  4. 1283 članka imaju tag svijet
  5. 1662 članka imaju tag financije
  6. 968 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1192 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1100 članka imaju tag trgovina
  9. 1089 članka imaju tag ict
  10. 914 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 943 članka imaju tag investicije
  12. 757 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1057 članka imaju tag EU
  14. 964 članka imaju tag industrija
  15. 844 članka imaju tag menadžment
  16. 453 članka imaju tag koronavirus
  17. 947 članka imaju tag kriza
  18. 656 članka imaju tag maloprodaja
  19. 452 članka imaju tag poticaji
  20. 618 članka imaju tag marketing
  21. 445 članka imaju tag opg
  22. 548 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 420 članka imaju tag eu fondovi
  25. 411 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 324 članka imaju tag potpore
  27. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 468 članka imaju tag obrazovanje
  29. 426 članka imaju tag porezi
  30. 401 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 346 članka imaju tag osijek
  32. 397 članka imaju tag hnb
  33. 442 članka imaju tag dzs
  34. 403 članka imaju tag vlada
  35. 321 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 417 članka imaju tag BDP
  39. 363 članka imaju tag energetika
  40. 330 članka imaju tag start up