Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Ou 2019

Poreznici traže da pacijenti privatnih medicinskih tvrtki plaćaju PDV

Izvor: lider.media · Autor: Nikolina Oršulić  

Poreznici traže da pacijenti privatnih medicinskih tvrtki plaćaju PDV

Kada izvadite krv ili obavite bilo koju drugu medicinsku pretragu kod privatnika, ne smije vam za tu zdravstvenu uslugu biti naplaćen porez. Barem tako kaže zakon. Međutim, u Hrvatskoj volimo onu izreku ‘pravila su tu da se krše’. Jedna naša institucija pogrešno je protumačila zakon, tvrdi struka, i sada građani ispaštaju, a da toga nisu ni svjesni. Ispaštaju i poduzetnici u zdravstvenom biznisu.

Donosimo priču što je tu pošlo po krivu i kako bi bockanja po venama i novčanicima građana i poduzetnika mogla postati bezbolnija.

– Zakon o PDV-u je propisao da su medicinske usluge oslobođene PDV-a neovisno o pravnom obliku pružatelja usluge, ali Porezna uprava tumači da ako zdravstvenu uslugu pruža trgovačko društvo, dakle neki d.o.o., onda zdravstvena usluga ipak nije oslobođena PDV-a jer se trgovačka društva osnivaju radi ostvarivanja dobiti. To znači da kad pacijent odlazi izvaditi krv u privatni biokemijski laboratorij, koji je osnovan kao d.o.o., jer mu primjerice zbog radnog vremena ne odgovara odlazak u dom zdravlja u vrijeme predviđeno za vađenje krvi, on će morati platiti PDV na istu uslugu koja je u domu zdravlja oslobođena od plaćanja PDV-a – tumači za Lider odvjetnica Dora Ljevar.

Zašto se krši zakon?

Različit porezni tretman privatnih zdravstvenih poliklinika i ordinacija ovisno o tome jesu li osnovane kao ustanove ili trgovačko društvo izrijekom se kosi s važećim Zakonom o PDV-u, piše dr. s. Nevia Čičin-Šain u časopisu Pravo i porezi. Pravnica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta u tom članku objašnjava što je dovelo do sadašnje prakse i kako je presudnu ulogu imala promjena mišljenja Porezne uprave koja je u prvom mišljenju interpretirala zakon ispravno da bi samo tri tjedna kasnije, 30. siječnja 2017. donijela novo mišljenje koje je dijametralno suprotno onom prvom i zahvaljujući kojem su poliklinike i privatne ordinacije oformljene kao trgovačka društva stavljene pod režim naplate PDV-a.

– Ne samo da se tim tretmanom pogrešno oporezuju djelatnosti od socio-ekonomske važnosti i javnog interesa (…) čime se krše prava građana na dostupnost zdravstvene zaštite, ne samo da se krši načelo fiskalne neutralnosti jer se dva ekonomska operatera koja se bave istim djelatnostima porezno različito tretiraju samo zbog oblika u kojem se obavlja usluga, nego se naposljetku krši samo pravo Europske unije zbog čega bi Republika Hrvatska mogla snositi novčane kazne – piše Čičin-Šain apelirajući na Poreznu upravu da promijeni svoja stajališta.

Budući da je otada prošlo nekoliko mjeseci, čini se da apel nije uspio. Porezna uprava ostala je pri svom mišljenju, a na Liderove upite hoće li ih ponovno razmotriti nije ponudila odgovor.

Biznis strana priče

Ovakva situacija nije baš zadovoljavajuća jer se privatne ordinacije, poliklinike i biokemijski laboratoriji ne žele dovesti u situaciju da plaćaju kazne za nepoštivanje propisa, a postoje dvije različite interpretacije zakona. Tako da se šutke prihvaća tumačenje Porezne uprave kao ispravno.

– Gotovo je nemoguće dobiti jasno i jednoznačno mišljenje o PDV-u i biti sto posto siguran da je tumačenje dobro. U jednom trenutku angažirali smo puno različitih savjetnika i dobili nekoliko različitih mišljenja. Na kraju smo mi kao ustanova oslobođeni plaćanja PDV na zdravstvene usluge koje pružamo. Naravno, jako pazimo jer bih ja htjela da je sve prema zakonu, a ponekad je to teško ako ne možete jednoznačno znati što se točno od vas traži – ispričala nam je Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer.

Ističe kako su kao ustanova ponekad u boljoj poziciji od trgovačkih društava jer su zbog oslobođenja od PDV-a konkurentniji s cijenama usluga.

– S druge strane, kad kao ustanova idemo u investiciju, na primjer, u preuređenje prostora, ili kada kupujemo reagense bez kojih ne možemo raditi, onda smo u minusu jer ja za njih uredno platim državi PDV, a za njega ne dobijem povrat – navodi prednosti i mane poreznog tretmana privatne zdravstvene ustanove Breyer Priselac.

Upravo to problem je koji apostrofiraju i ostale ustanove s kojima smo razgovarali.

Iz Poliklinike Radiochirurgia Zagreb, koja ne naplaćuje PDV za svoje usluge, kazali su nam kako smatraju da je PDV poželjan za ustanove koje imaju velike investicije zbog mogućnosti poreznog odbitka.

Jednaki uvjeti poslovanja

– Svi pravni subjekti trebali bi, bez obzira radi li se o trgovačkom društvu ili ustanovama, imati jednake uvjete poslovanja. Trgovačka društva koja se bave drugim djelatnostima (od proizvodnje brodova, madraca, namještaja do prodaje IT usluga), imaju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost, za razliku od ustanova, koje u ovom slučaju, iako plaćaju porez na dobit, nemaju tu mogućnost, već im taj PDV opterećuje poslovanje – kazao je na tu temu Ivan Rajković, predsjednik Uprave Medikol Grupe.

Pojašnjava kako odlaskom u trgovinu ili automehaničaru uredno za robu i usluge uplaćujemo PDV, a korisniku usluge u zdravstvenoj ustanovi PDV se ne naplaćuje. To naziva ‘protuprirodnom bludnom radnjom u ekonomiji‘. Pogotovo kada se uzme u obzir da ustanove ne mogu odbiti PDV kao pretporez poput ostalih gospodarskih subjekata, a dužni su ga plaćati za sve ulazne račune (za potrošni materijali, struju, vodu, transport).

Rajković predlaže dva različita rješenja za rasterećenje javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Prvo je da se po uzoru na smanjenje PDV-a u turizmu za usluge boravka, smještaja, hrane i pića sve zdravstvene usluge obračunavaju s porezom na dodatnu vrijednost u maksimalnom iznosu do 10%, a drugo je da se pružatelje zdravstvenih usluga u potpunosti oslobodi plaćanja PDV-a, što uključuje i sve troškove potrebne za obavljanje djelatnosti za koju su registrirani (uključujući izgradnju, kupovinu medicinske opreme, potrošnih materijala, lijekova…).

Ponešto drugačiji izlaz iz situacije u kojoj pacijenti za istu uslugu negdje plaćaju porez, a negdje ne ima Hrvatska udruga za prava pacijenata (HUPP).

– Potrebno je ponovno uvesti povrat poreza na troškove koji se odnose na zdravstvene usluge, a ne spadaju u medicinski turizam, kao što to i dan danas ima većina EU zemalja. Jedino tako bi građanima olakšali liječenje, a samim time napravili dostupnijima usluge kod privatnika – smatra Jasna Karačić, predsjednica HUPP-a.

Nejednakost nije samo u poreznom tretmanu

Da je porezna jednakost za sve ključna slaže se i HUP-ova Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb. Trgovačka društva su u zdravstvu postala moguća tek 2008., ali još uvijek je osnivanje ustanove češći izbor.

– Za osnivanje trgovačkog društva većinom se odlučuju pružatelji usluga koji procjene da im je ulaganje u kupnju ili izgradnju nekretnine i nabavu opreme izuzetno veliko, kaže nam Marijana Filipić, direktorica Udruge.

Pojašnjava kako je zakonima napravljen niz nejednakosti koje su dovele do neravnopravnosti ustanova i trgovačkih društava u zdravstvu. Osim poreznih nelogičnosti, neke od razlika su i u tome što ustanova mora za svaku svoju djelatnost zapošljavati zdravstvene radnike u radnom odnosu sukladno normativima i standardima, dok trgovačko društvo ne mora. Također, kod osnivanja zdravstvene ustanove potrebno je zadovoljiti niz propisa u pogledu opreme, prostora i kadra, dok su trgovačka društva obvezna od Ministarstva zatražiti ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju i priložiti dokaz o raspolaganju prostorom.

– Kao Udruga upozoravamo da su nam propisi neusklađeni i podložni su dodatnim i različitim tumačenjima što stvara nesigurnost u poslovanju. Ako težimo uređenom zdravstvenom sustavu, tada standardi i normativi za obavljanje djelatnosti moraju biti isti za sve pružatelje zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj, a takav mora biti i porezni tretman – zaključuje Filipić.

Pravna rješenja postoje, treba ih samo primjenjivati

Odvjetnica Dora Ljevar drži kako je potrebno osvijestiti pacijente da im se porez neopravdano naplaćuje, a tu je ključna uloga udruga za zaštitu pacijenata, koje često kasno reagiraju.

– Pacijentu treba biti svejedno kojeg je organizacijskog oblika ili vlasničke strukture mjesto na koje odlazi po zdravstvenu uslugu. Često je slučaj da pacijenti ne znaju ili ne uzimaju u obzir da su upravo oni krajnji korisnik i obveznik plaćanja PDV-a pa bi udruge za zaštitu pacijenata tu morale ozbiljnije reagirati jer je ovo direktno kršenje prava pacijenata na jednakost i dostupnost u postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti – naglašava te dodaje da udruge poliklinika, laboratorija, sanitetskih prijevoznika i sličnih na raspolaganju imaju zakonske mogućnosti i mehanizme europskog prava koje ne iskorištavaju kako bi mogli.

Prijedlog da se uvede niži porez ili vraćanje povrata poreza na zdravstvene usluge nije rješenje, objašnjava Ljevar, jer pacijenti imaju pravo na zdravstvene usluge u potpunosti oslobođene od plaćanja PDV-a. Radi se o uslugama koje su od socijalno-ekonomske važnosti i od javnog interesa i zato nema mjesta polovičnim rješenjima, objašnjava Ljevar napominjući kako rješenje već postoji. Zakon o PDV-u je izmijenjen na temelju presuda Europskog suda u Luxembourgu te je usklađen s pravom Europske unije. Problem je u onima koji tumače zakonske odredbe pogrešno.

– Potrebno je razlikovati svrhu i vrstu usluge od organizacijskog oblika pružatelja usluge. Jedan privatni biokemijski laboratorij može prodavati sokove u čekaonici i na to treba obračunavati PDV koji će platiti pacijent koji je sok kupio dok je čekao vađenje krvi, ali na uslugu vađenja krvi se ne smije obračunavati PDV jer pacijent ima pravo na zdravstvenu uslugu oslobođenu plaćanja PDV-a – kategorična je Ljevar.


Komentari članka

Vezani članci

EK planira digitalnim porezom financirati oporavak EU od korona krize

31.05.2020.

Fond za oporavak koji je Europska komisija predložila uključuje 500 milijardi eura ponuđenih državama članicama putem bespovratnih sredstava i 250 milijardi eura povoljnih zajmova, uz sedmogodišnji proračun EU-a ili višegodišnji financijski okvir od 1,1 b

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

19.05.2020.

Čelnik banke Intesa Sanpaolo pozvao je na izdanje ‘socijalnih obveznica’ koje bi nudile i imunitet od kaznenog progona ako ih građani kupe novcem s inozemnih računa.

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Prekograničnu online trgovinu strogo nadzirati i oporezovati

20.04.2020.

"Povećanje rasta online trgovine tijekom pandemije koronavirusa stavilo je domaće trgovce u neravnopravan položaj naspram stranih online trgovaca. Naime, velika većina inozemnih online trgovaca koristi hrvatsku internet-domenu te kod kupaca stvara zabludu

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija