Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Tra 2019

Poslove vode iz hotela, smještaj plaćaju 90 eura dnevno, evo gdje im je računica

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Ivona Ćirak/Makarska kronika  

Poslove vode iz hotela, smještaj plaćaju 90 eura dnevno, evo gdje im je računica

Michael Alexander i Felicitas Maria Grandits već dulje od pola stoljeća dolaze na Makarsku rivijeru, jedno su vrijeme odmarali u Brelima, a sada već godinama biraju Bašku Vodu. Međutim, od "običnih" vjernih turista koji ne zaobilaze Bašku Vodu jer se tu osjećaju kao doma naše sugovornike razlikuje nekoliko detalja

Prvi je činjenica da oni zapravo ne ljetuju u Baškoj Vodi, prije bi se reklo da tu zimuju, provodeći po šest mjeseci godišnje u ovom, kako oni sami kažu, ljupkom mjestu na Rivijeri "s alejom palmi kakvima se ne može pohvaliti niti famozna Azurna obala".

Drugo, majka i sin Grandits ne odsjedaju u apartmanu nego u hotelu "Slavija" gdje za 45 eura dnevno svako od njih ima sobu s prekrasnim pogledom, balkonom, polupansionom i svim ostalim sadržajima koje hotel nudi, pa bi se moglo reći da je "Slavija" ujedno njihova vikendica.

Treće, kako je već razvidno da Grandits (iliti Grandići kako ćemo ih nazvati, a ovaj "prijevod" rastumačit ćemo u okviru uz tekst) ne provode godišnji odmor u Baškoj Vodi, pitate se vjerojatno kojim poslom dolaze ovdje na šest mjeseci.

Naši sugovornici, naime, tu ne samo da uživaju, nego i rade, pa je Michaelova hotelska soba pretvorena u ured, dok su na dijelu kreveta gospođe Felicitas rasprostrti papiri od knjigovodstva.

Naposljetku, naši sugovornici zanimljivi su nam bili iz još jednog razloga, naime, doznali smo da korijene vuku od Habsburga i da imaju plemićko porijeklo, što je samo djelomično točno, jer plemićko porijeklo tek treba papirnato dokazati.

Priče postoje, ali papiri koje svjedoče o tome da su im preci bili plave krvi izgorjeli su, kažu nam, u ratu zajedno s arhivom.

- U Austriji, u jednom poznatom skijalištu udaljenom na sat vremena od Salzburga, kupili smo svojedobno kuću koja se prostire na 500 metara četvornih, s okućnicom od 1500 kvadrata. A pola godine živimo ovdje, u hotelskoj sobi, i ništa nam ne manjka.

Često se događa da rezervacija nakon pet-šest mjeseci istekne i onda zaključimo kako smo prekratko bili i produljimo boravak za još tjedan dana - smije se Michael, pokazujući nam sobe u kojima borave pola godine.

Nisu uvijek u istoj sobi, ali uvijek je, dakako, to soba s pogledom na more, na rivu i čuveni niz palmi koje gospođa Felicitas smatra tako jedinstvenima. Ne samo palme, ona veli da je cijela priroda upravo čudesna i, premda se značajno promijenila od početka 50-tih kad je prvi put došla u Bašku Vodu, tvrdi kako je i dalje ovdje jako puno zelenila i prirodnih ljepota.

Gastronomija izvrsna, ljudi još bolji
Poseban im je i porat, i to ne samo od Baške Vode nego svih malih mjesta na Rivijeri. Michael dodaje kako je gastronomija izvrsna, a ljudi još bolji. Iako intervju nismo vodili na hrvatskom jeziku, Michael zapravo dosta dobro govori naš jezik i jako dobro ga razumije. Reklo bi se, pravi je Baškovođanin, a kako i ne bi bio, kad ovdje dolazi od svoje druge godine.

Majka Felicitas Maria prvi je put na Makarsku rivijeru došla 1952. godine. Dakle, prije gotovo šest desetljeća. I tada je tu bio hotel "Slavija", ali onaj stari. Gospođu Grandits u naš je kraj doveo posao, bila je direktorica tada najveće austrijske putničke agencije za bivšu Jugoslaviju.

Za vrijeme razgovora pokazuje nam vizitku iz 1952. koju je nedavno sasvim slučajno presavinutu pronašla u jednom starom kožnatom kuferu kupljenom u Sloveniji. Jako dobro poznaje lokalni turizam, lokalne ljude i običaje.

- Sjećam se General Zagreba, Putnika Split, Putnika Zagreb. Obilazila sam sva ta mjesta, upoznavali su me s Dalmacijom, a do Zagreba se trebalo putovati vlakom. Nije bilo aviona tada - prisjeća se gospođa Grandits dodajući kako je ovaj kraj toliko fascinantan i bajkovit da je kraljica 30-tih godina u Brelima željela izgraditi dvorac.

Kao spomen na ta vremena naša sugovornica čuva brojne plakate i propagandne materijale, a nabraja imena svojih suradnika iz "onih vremena", pa navodi Ivu Divića, Žarka Kristića, Juru Josipovića...

Turizmom se i danas bave. Grandits imaju putničku agenciju i nautičku školu. Vilu u Alpama su kupili nakon što je njihova agencija u Beču opljačkana usred bijela dana. Beč, veli Michael, već neko vrijeme nije ono što je bio.

Sedam mjeseci snijega i leda
- Kad smo se odlučili za kupnju kuće na udaljenosti sat vremena od Salzburga, nisam razmišljao da je sedam mjeseci u godini snijeg i led. Na proljeće i ljeto je lijepo, okruženje krasi prelijepo jezero, planine... Ali zimi je užasno hladno i ovdje je puno, puno ugodnije. I k tome, ja ne skijam - kaže Michael.

Pitam ga lovi li ribu, kao pravi Dalmatinac. Smije se, šapće kako je ipak kupi na koćama u Makarskoj. I kao doma, odnese je u kuhinju hotela "Slavija" te zamoli kuhara da ju baci na roštilj.

- Ovdje se osjećam kao kući. Hotel je baš po mjeri, pravi butik hotel s visokim standardima, koji ima sve sadržaje koji su nam potrebni. I hrana je izvanredna. Što je najvažnije, hotel radi cijele godine.

Lijepo je posjetiti nova mjesta, ali kad negdje planiraš ostati dulje vrijeme, odlično je ako tu poznaješ ljude. Da mi bilo što zatreba, u Baškoj Vodi imam prijatelje i mogu ih zamoliti za pomoć - kaže Michael.

U ratu je Michael pomagao Hrvatskoj koju je posjećivao i za vrijeme ranih 90-tih. Dopremao je lijekove u Zadar i u KBC Rijeku.

Sigurnost trebamo više isticati
Za svoje humanitarne aktivnosti dobio je, ponosno će, medalju Hrvatski domoljub od udruge veterana Hrvatski domobran. U Hrvatskoj se općenito osjećaju ugodno, Michael naglašava kako su sigurnosni uvjeti iznimno važni i da se to više treba naglašavati u turističkoj promociji.

Božićni sajam u Zagrebu jedini je koji bi preporučio prijateljima, a sretan je što se kod nas može šetati i u kasnim noćnim satima bez bojazni da će vas netko napasti.

Zaobilazite li špicu sezone ili i tada svratite do Baške Vode?

- Kako vodim nautičku školu, onda obično ljeti budem u Rijeci gdje se te škole u zadnje vrijeme organiziraju. Ja ne vidim razloga da se ne organiziraju i ovdje, jer se auto-putem za čas stigne. Kada bi bilo interesa, bio bih sretan da i ljeti mogu biti u Baškoj Vodi - veli Michael koji nema neki poseban stav prema masovnom turizmu na Rivijeri.

Kaže kako postoje mjesta na kojima se to može izbjeći i ona na kojima ne, ali tvrdi kako ne treba bježati od toga.

- Ni Francuska nema samo "high class" turizam. Ima tu mjesta i za jedno i za drugo. Jedino čega se treba paziti je zagušenost koja se događa zbog velikih kruzera, to što se događa u Dubrovniku nije dobro - zaključuje Michael.

Njemu i majci u "Slaviji" gužve definitivno nema, a nema ni u Baškoj Vodi, barem do Uskrsa. Nema za aktere naše priče ni stresa. Kad Michaelu kažemo kako Hrvati takav stil života teško mogu pojmiti, on se nasmije jer majka i on po svoj prilici dolaze zbog onog faktora X u Dalmaciji poznatog pod motom "ko to more platit" koji ga je osvojio još u ranom djetinjstvu.

I dok ta utješna uzrečica u našem narodu živi kao retoričko pitanje s odgovorom koji visi u zraku ispunjenim mirisom borovine, prošaranom sunčevim zrakama i otežalom od mediteranske fjake, u priči o Grandićima, ovim neobičnim turistima koji su Bašku Vodu izabrali za ladanje, odgovor se ipak nudi.

Nautički turizam

Kakvi su uvjeti za nautički turizam, što vam se čini kao voditelju nautičke škole?

- Odlični su, čak najbolji u svijetu. Nigdje nema toliko otoka i mješavinu kulturnog naslijeđa, usamljenih plaža i malih restorana u ribarskim mjestima, pri čemu si već drugi dan u gradu u kojemu možeš razgledati povijesne atrakcije, poput Splita, Dubrovnika, kuće Marka Pola...

To nema ni u Italiji niti Francuskoj. No, iako je hrvatska obala najbolja, postala je malo preskupa i zato sam od dosta prijatelja čuo da postoje problemi s charterom. Sad su, doduše, počeli davati popuste od 20, 30 posto jer su shvatili da gosta moraju uhvatiti vrlo rano, budući ga u protivnom mogu posve izgubiti. Prije deset godina nisi mogao u 5, 6 sati ujutro tek tako naći mjesto u marini, sada ga ima - komentira Michael.

Makarska kronika

Poznajete lokalne osobitosti, je li vam poznata i Makarska kronika?

- Da! Kupio sam je zadnji put i poslao rođaku. Imamo rođaka koji perfektno govori hrvatski i uvijek mu šaljemo fotografije mobitelom, a mama mu šalje lokalne vijesti. Naime, on je ostao nepokretan nakon jedne prometne nesreće i svaka mu vijest jako puno znači. Čak govori stari hrvatski jezik, onaj iz vremena Marije Terezije, ali zna i novi hrvatski. U Burgenlandu dosta ljudi zna baš taj stari jezik iz vremena Marije Terezije - kaže Michael.

Neki drugi svijet

Zanimat će vas po svoj prilici kakva je veza naših sugovornika s habsburškom aristokracijom. Dakle, postoji teorija da su Grandits potomci Grandića iz Grandić brijega kod Ozlja, gdje je nekad bio dvorac. Usmena predaja kaže da su im preci bili baruni. Što se tiče veze s Habsburgovcima, ima i za tu priču objašnjenje.

Michael je član jednog društva koje se zove Plamen mira (Flame of peace). Njihova misija je postavljati spomenike "Flame of peace" po svijetu, a on je od Habsburga delegiran za Dalmaciju. Vodi i seminare lijepog ponašanja "Stil und Etikette". Član je udruženja "Monarchists viribus unitis" koje se predstavlja kao austrijski konzervativni monarhistički klub koji brani austrijsku povijest i kulturna dostignuća, ali i nekoliko drugih čini se zatvorenih udruženja.

U svakom slučaju, nije čudno da ih se u Baškoj Vodi naziva potomcima grofova i Habsburgovaca, jer Grandits, iako jednostavni i pristupačni ljudi, ipak dolaze iz jednog drugog svijeta kojega s mentalitetom dalekim Balkanom vezuju neke povijesne veze.


Komentari članka

Vezani članci

Zabrinjavajući razmjeri krize uzrokovane pandemijom, stečajevi poharali ugostiteljstvo i pružanje smještaja. Najveće posljedice tek se očekuju?

05.06.2020.

Analiza je pokazala kako je broj novostvorenih trgovačkih društava manji za 36,9 posto, a broj novostvorenih obrta i samostalnih djelatnika za 49 posto. Pritom je broj ugašenih trgovačkih društava veći za 11 posto, slično kao i broj ugašenih obrta i samos

Krenula teška bitka za svakog gosta: 'Od 15. ožujka do danas imali smo jednu rezervaciju'

05.06.2020.

Ovisno koga se pita, pad prihoda procjenjuje se od 65 pa do 80 posto. Riječ je o desecima milijardi kuna o kojima Hrvatska ovisi. I zato je već krenula bitka za svakog gosta.

Hotel kod Dubrovnika pun je iduća dva tjedna. Vlasnik nam otkrio kako mu je uspjelo

05.06.2020.

ZBOG krize uzrokovane pandemijom koronavirusa velika većina hotela na Jadranu zjapi prazna, ali s juga Hrvatske ipak stiže jedan pozitivan primjer. One Suite Hotel, smješten u mjestu Srebreno, na pola puta od Dubrovnika do zračne luke u Čilipima, pun je o

'Bilježi se velik interes Austrijanaca za odmorom u Hrvatskoj, imamo sjajnu epidemiološku situaciju'

04.06.2020.

Turistička putovanja iz Austrije u Hrvatsku zadnjih su dana intenzivirana te je trenutno u zemlji više od 1500 austrijskih turista, a hotelijeri bilježe veliko zanimanje Austrijanaca za odmor u Hrvatskoj, ističe u četvrtak direktor Hrvatske udruge turizma

Ovog ljeta zaboravite na talijanske turiste: Tri su glavna razloga

03.06.2020.

Prema sadašnjim anketama, računa se da će Italiju ove turističke sezone napustiti samo tri posto onih Talijana koji su prethodnih godina odlazili u inozemstvo na odmor. To je mizeran broj u odnosu na one prije pandemije.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija