Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2020

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar Žarković  

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

Na 4,8 hektara velikom polju u Kapincima, u Virovitičko-podravskoj županiji, u vlasništvu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Siniše Hrgovića postavljene su cijevi za podzemno navodnjavanje. Realizacija te skupe investicije trajala je tri dana.

– Ovo je prvo polje u Hrvatskoj na kome se postavlja ovakav izraelski sustav navodnjavanja. Ovdje je sve u zemlji i izvođači jamče ako se bude sve radilo kako treba, sustav bi minimalno 15-20 godina trebao biti u funkciji. To je početno skupa investicija, ali očekujem da će se za pet do šest godina isplatiti - kaže Hrgović.

Postavljene cijevi izraelske tvrtke Netafim, svjetski poznatoga proizvođača opreme za navodnjavanje, gotovo su identične cijevima namijenjenim za površinsko navodnjavanje ‘kap po kap‘. Na svakih pola metra na gornjoj strani imaju otvor za istjecanje vode, a postavljene su u redove s razmakom od jednog metra na dubini od 40 centimetara. Dubina postavljanja određuje se prema vrsti tla i dubini oranja. Na početku svakog reda bit će ventil za otvaranje ili zatvaranje protoka vode, a sve cijevi položene u zemlju spajaju se na jednu centralnu cijev. Polje će biti podijeljeno u tri odvojena dijela koja će se moći zasebno navodnjavati. To znači da se ne mora istovremeno navodnjavati cijelo polje, ali isto tako može se posebno navodnjavati i svaki red. Takav sustav daje mogućnost da se određeni broj redova zatvori i ostavi bez vode, kako bi se dobili usporedni vizualni, praktični i kasnije mjerni pokazatelji, što je navodnjavanjem dobiveno ili eventualno izgubljeno.

– Najvažniji su u sustavu filtri, jer cijeli je sustav ispod zemlje, pa se cijevi ne mogu čistiti niti mijenjati i moraju biti u funkciji 15-20 godina. Iz crpne stanice, odnosno hidranta, do filtara dolazi čista voda, ali filtri su ipak određena zaštita jer osiguravaju da u podzemni sustav cijevi ulazi čista voda kako ne bi došlo do začepljenja i prekida funkcionalnosti sustava u smislu distribucije vode. Taj dio sustava je najskuplji i najzahtjevniji, a pruža mogućnost da se u vodu koja se ubrizgava u sustav stavljaju i mineralna gnojiva. Filtri i deponator gnojiva bit će na početku sustava, prije ulaza vode u cijevi, pojasnio je Hrgović.

Prema njegovim riječima, sljedećih nekoliko godina to će biti demonstracijsko polje, na kome će svake godine biti tri kulture – šećerna repa, soja i kukuruz šećerac. Manji dio bit će bez navodnjavanja kako bi se i vizualno mogla uočiti razlika između navodnjavane površine i one koja to nije. Poslije će se i kroz određene mjerne jedinice prinosa po hektaru vidjeti što to navodnjavanje donosi.

Budući da se OPG Siniše Hrgovića javio na raspisani javni poziv Virovitičko-podravske županije za sudjelovanje u pilot-projektu navodnjavanja na području sustava Kapinci – Vaška, te da je riječ o pokusnoj površini na kojoj će se pratiti učinkovitost i isplativost ovakvog navodnjavanja, Županija će s polovinom iznosa sufinancirati troškove opreme, koji iznose približno 40.000 kuna po hektaru.

Udruga poljoprivrednih proizvođača korisnika sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška ima 40-ak članova koji su se profilirali kao budući korisnici sustava navodnjavanja na svojim površinama od nekoliko do nekoliko desetaka hektara.

– Ja vjerujem i očekujem da će odmak vremena, ovakvi prikazi navodnjavanja, ali i nepovoljne klimatske promjene, vrlo brzo potencijal navodnjavanja i iskoristivost ovog sustava učiniti boljim i većim – uvjeren je Hrgović.

Cjelokupni sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška obuhvaća 1260 hektara obradivoga poljoprivrednog zemljišta. Približno polovina tih površina u privatnom je posjedu, a polovina je u vlasništvu države, koja je dala svoje zemljište na raspolaganje preko javnih natječaja. Natječaji za to zemljište su istekli ili su pred istekom pa sada korisnici čekaju nove natječaje kako bi dobili zemljište na raspolaganje bar dvadesetak godina i kako bi mogli ozbiljnije investirati u to zemljište. Korisnici cijeloga toga zemljišta bit će obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja će potvrditi svoje dosadašnje zakupe ili ostvariti pravo novih zakupa, ovisno o prednostima ili zanimanju.

– Vjerujem da će to pridonijeti znatnijem korištenju sustava jer, kad korisnik ima jamstvo za 20-godišnje korištenje zemljišta, on može sukladno tome napraviti i plan ulaganja. Cjelokupnim poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu gospodari Općina Sopje i ona će raspisati natječaj kad se za to pokaže interes. Sada su, naime, sve općine u RH u postupku ishođenja potrebnih dozvola za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i nakon toga će prići raspisivanju natječaja - pojasnio je Siniša Hrgović.


Komentari članka

Vezani članci

Pet života Jure Čudine: Zlato izgubljeno u Švicarskoj “upecao” uz Vransko jezero

02.12.2020.

Ovo mi je peti život, kaže karizmatični mentor Farme More i Maslina, televizijskog reality showa koji se odvija na njegovom ekološkom imanju, a čija je priča fascinantna.

Na OPG-u Brinjak proizvode jagode na viseći način: Poticaja nema, a proizvodnja sve veća

01.12.2020.

Nakon što je Agroklub ispričao priču Matije Brinjaka koja je završila i u časopisu "Farmers of Europe", mladi vlasnik OPG-a u ponedjeljak će je ispričati ministrici Mariji Vučković koja ga je pozvala na razgovor.

Tri brata Maturanec uzgajaju crne anguse, a imaju i vlastitu klaonicu

01.12.2020.

Braća Hrvoje, Nikola i Tomislav Maturanec - The M Brothers započinju svoju priču 2014. godine kupnjom i okrupnjivanjem 300 hektara zemljišta u Karlovačkoj županiji. Trenutno imaju oko 320 krava pasmine Crni angus.

OPG Pustišek: Analiza tla i gnojidba dali su visoke prinose, brali smo još 22. studenog

30.11.2020.

Listovi su bili znatno zeleniji što nam se činilo kao dobar start, krenuli su prvi izboji, a o količini plodova da i ne govorimo, pobrati voćnjak do kraja činilo se nemogućim, kažu iz OPG-a Pustišek.

Marijan Kundakčić: Kod sušenja mesa bitan je i odabir drveta

23.11.2020.

Proizvodnjom kulena, kulenove seke, slavonske kobasice, šunke, slanine Marijan Kundakčić bavi se 18 godina, a otkrio je male tajne svog načina prerade mesa, dimljenja i sušenja.

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici