Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2023

Povoljna klima: U Samoboru je za poduzetnike uvijek proljeće

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Roko Kalafatić  

Povoljna klima: U Samoboru je za poduzetnike uvijek proljeće

Od prehrambene industrije i tekstilne proizvodnje do građevinskih tvrtki i velikih proizvođača, Samobor se već generacijama ističe kao grad s raznovrsnim gospodarskim sektorima. Njegove tvrtke ne samo da otvaraju radna mjesta i potiču lokalni razvoj nego često sudjeluju i u zajedničkim inicijativama podupirući lokalne projekte i društveno odgovorno poslovanje

Makar se njegovim kremšnitama i bermetu ne može odoljeti, Samobor je puno više od mjesta u koje Zagrepčani bježe za vikend ne bi li prošetali Vugrinščakom ili do Staroga grada. Grad je to koji već nekoliko godina osvaja titulu najboljega velikoga grada u Hrvatskoj za gospodarstvo, a uz ekonomske jednako uspješno ostvaruje i ostale ciljeve, poput socijalnih i infrastrukturnih.

Vječno je proljeće u mjestu čija poduzetnička klima zaista neprestano cvate i razvija se, što dokazuju i mnoge male, srednje i velike kompanije u Samoboru i njegovoj okolici koje iz godine u godinu ostvaruju sve bolje rezultate i šire poslovanje. Od prehrambene industrije i tekstilne proizvodnje do građevinskih tvrtki i velikih proizvođača, već se generacijama ističe kao grad s raznovrsnim gospodarskim sektorima. Njegove tvrtke ne samo da otvaraju radna mjesta i potiču lokalni razvoj nego često sudjeluju i u zajedničkim inicijativama podupirući lokalne projekte i društveno odgovorno poslovanje.

Proizvodnja u Samoboru – i Indoneziji
Mala samoborska tvrtka bavi se s nekoliko segmenata djelatnosti povezane s bojom. Zahvaljujući vlastitom razvoju u njoj znaju izmjeriti boju, izraditi recept za nju, a na kraju je i proizvesti. Počela je kao zastupnica najveće svjetske kompanije koja mjeri boju, a danas se već 90 posto regionalnih kompanija koje proizvode tekstil, papir, plastiku te boje i lakove koristi sustavima koje im je prodala upravo Miltonia.

– Još smo 1995. otkrili novi segment tržišta koji se tada razvijao, proizvodnju nijansi u dućanu boja i lakova ili tinting. Razvili smo svoj sustav i vrlo brzo prodali ga u svim regionalnim zemljama. Tih dana u Srbiju sam putovao s vizom. Sustav je bio dobar i, nakon što smo ga prodali svima lokalno, proširili smo se u Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, Libanon i Siriju. Razvili smo svoj softver. Kupovali smo spektralne fotometre u Americi, dispenzere u Nizozemskoj, kolorante u Italiji, karte boja u Francuskoj te pakirali i prodavali kao svoj proizvod. Uspješno smo se nosili s konkurencijom multinacionalnih kompanija. Kamo god smo došli, prodali smo. Bilo nas je tada pet zaposlenih. I onda smo izgubili prvi posao – rekao je Miltonijin osnivač i izvršni direktor ​Tomislav Jurlin.

Što se izgubljenog posla tiče, Jurlin ga je više prihvatio kao lekciju, a ne poraz. Naime, francuski im dobavljač 2002. godine nije mogao isporučiti tonsku kartu na vrijeme pa je od 2003. samoborska tvrtka počela vlastitu proizvodnju tih karata jer su u njoj zaključili da na tržištu postoji nepokriveni segment – ekskluzivna, visokokvalitetna proizvodnja manjih serija takvih proizvoda.

– Stalnim ulaganjem u ljude i tehnologiju podignuli smo kvalitetu na najvišu razinu. Danas, dvadeset godina poslije, među deset smo najvećih u svijetu, prepoznati kao najkvalitetniji. Još prodajemo dispenzere i spektralne fotometre te čuvamo svojih 90 posto tržišnog udjela u regiji, ali naš je glavni posao proizvodnja tonskih karata. Inače, to je ono što vam prodavač u trgovini pokaže kad želite odabrati nijansu za svoj zid ili fasadu – objašnjava Jurlin čija tvrtka izvozi čak 97 posto proizvodnje; od toga, kaže, 50 posto u Europsku uniju, a 50 posto u zemlje izvan nje.

Miltonijina najveća tržišta zasad su Tajland, Turska, Francuska i Kenija. Naravno, to se mijenja iz godine u godinu jer su narudžbe stalnih kupaca višegodišnje.

Samoborski div
DIV grupa matična je tvrtka cijele grupe poduzeća koja zajedno tvore najveću regionalnu grupaciju specijaliziranu za preradu, proizvodnju i trgovinu vijčane robe te ostalih strojnih dijelova i metalnih proizvoda, brodogradnju, projekte kapitalne željezničke infrastrukture i mostogradnju. Cijela grupacija ima tvornice u Hrvatskoj, BiH i Srbiji te brodogradilište Brodosplit. Regionalni je lider u metaloprerađivačkoj industriji koji zapošljava ukupno 3500 radnika te je komercijalno prisutan u više od trideset zemalja svijeta.

– U dijelu proizvodnje standardnih elemenata i sklopova te specijalnih vijčanih elemenata gotovo se 95 posto proizvodnje izvozi, kao i više od 70 posto proizvoda iz segmenta kolosiječnog pribora. Građevinski projekti željezničke infrastrukture većinom se provode na domaćem tržištu, a i djelatnost inženjerskih poslova u brodogradnji, razvoju i istraživanju – kaže član Uprave DIV grupe Darko Pappo.

Širenje proizvodnje
Bijuk HPC ​izvozno je orijentirana samoborska tvrtka čijih se više od 80 posto proizvoda izvozi na tržište zemalja EU-a i u druge zemlje, a na domaćem tržištu zastupljen je na gotovo svim područjima, osobito u brodogradnji, prerađivačkoj industriji, prehrani, kemijskoj i naftnoj industriji. Bavi se proizvodnjom cijevnih spojeva, odnosno raznih hidrauličkih komponenata. Proizvodi ih u tri pogona, od kojih svaki ima 710 četvornih metara, i sprema u 600 četvornih metara veliko skladište u Vrbovcu Samoborskom.

– Proizvodnja u vlastitom pogonu temelji se na dugogodišnjem iskustvu koje se stjecalo od 1965. godine. Od obiteljskog obrta do današnje moderne tvrtke ustrojeni su najviši standardi tehnologije i kvalitete. Tehnologija proizvodnje cijevnih spojeva i drugih proizvoda zasniva se na CNC postrojenju najnovije generacije. U sklopu kompletne potpore kupcima svojega proizvodnog programa pružamo razne usluge: primjerice, strojno uprešavanje prstena na krajeve cijevi, izradu nestandarnih spojeva po nacrtima ili uzorku, kutnih cijevnih instalacija upotrebom suvremene tehnologije, gibljivih hidrauličkih instalacija, kao i savjetovanje te tehničku podršku iz područja tvrtkinih djelatnosti – iznosi financijski direktor u poduzeću Bijuk HPC​ Miroslav Piškor.

Cijeli tekst je dostupan u digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski poduzetnici u 2023. ostvarili neto dobit od 8,8 milijardi eura

11.06.2024.

Hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, njih 156.145 (bez financijskih institucija), u 2023. godini imali su 1.029.659 zaposlenih (prema satima rada). Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 161,1 milijardu eura i ukupni rashodi u iznosu od 150,5

Ivo Usmiani iz JGL-a na izboru za EY Svjetskog poduzetnika godine

05.06.2024.

Ovoga četvrtka u Monacu održat će se svjetska završnica globalnog programa EY Poduzetnik godine, koju organizira konzultantsko-revizorska tvrtka EY, a u sklopu koje će biti proglašen novi EY Svjetski poduzetnik godine.

Krešimir Rich: “Samo poduzetnik može dobro razumjeti drugog poduzetnika”

26.05.2024.

“Već u prvom razredu osnovne škole učiteljica mi je u učeničku knjižicu upisala: ‘Voli igru, ali samo ako je vođa ili pobjednik’ – što sam ja kasnije preveo kao poduzetnik“, kaže inženjer, profesor, mentor i svestran poduzetnik Krešimir Rich, Identalia –

Luka Mandić: “Biti poduzetnik postalo je dio mog identiteta”

23.04.2024.

Dvostruki franšizer Mail Boxes Etc. brenda – Luka Mandić – upravlja dvjema poslovnicama, jednom u Požegi, a drugom u centru Zagreba, a o sadržaju i kvaliteti usluga koje pružaju najlakše mu je parafrazirati nagrađivanog repera Vojka V: “Zovi čovika, zovi

Obiteljske tvrtke kao pokretači hrvatskoga gospodarstva – zaključci s UGP-ove konferencije

19.04.2024.

Hrvatska mora hitno definirati što je obiteljsko poduzetništvo i formirati registar obiteljskih tvrtki kako bismo mogli pratiti statistike i znati s kolikim postotkom obiteljske tvrtke sudjeluju u BDP-u

Tag cloud

  1. 2612 članka imaju tag turizam
  2. 2464 članka imaju tag hrvatska
  3. 1581 članka imaju tag svijet
  4. 1253 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1865 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag izvoz
  7. 1430 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1251 članka imaju tag trgovina
  9. 1295 članka imaju tag ict
  10. 1134 članka imaju tag investicije
  11. 1174 članka imaju tag industrija
  12. 1026 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 834 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1136 članka imaju tag EU
  15. 979 članka imaju tag menadžment
  16. 569 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 670 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 607 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 471 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 490 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 475 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 503 članka imaju tag obrazovanje
  31. 408 članka imaju tag osijek
  32. 428 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor