Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2023

Povoljna klima: U Samoboru je za poduzetnike uvijek proljeće

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Roko Kalafatić  

Povoljna klima: U Samoboru je za poduzetnike uvijek proljeće

Od prehrambene industrije i tekstilne proizvodnje do građevinskih tvrtki i velikih proizvođača, Samobor se već generacijama ističe kao grad s raznovrsnim gospodarskim sektorima. Njegove tvrtke ne samo da otvaraju radna mjesta i potiču lokalni razvoj nego često sudjeluju i u zajedničkim inicijativama podupirući lokalne projekte i društveno odgovorno poslovanje

Makar se njegovim kremšnitama i bermetu ne može odoljeti, Samobor je puno više od mjesta u koje Zagrepčani bježe za vikend ne bi li prošetali Vugrinščakom ili do Staroga grada. Grad je to koji već nekoliko godina osvaja titulu najboljega velikoga grada u Hrvatskoj za gospodarstvo, a uz ekonomske jednako uspješno ostvaruje i ostale ciljeve, poput socijalnih i infrastrukturnih.

Vječno je proljeće u mjestu čija poduzetnička klima zaista neprestano cvate i razvija se, što dokazuju i mnoge male, srednje i velike kompanije u Samoboru i njegovoj okolici koje iz godine u godinu ostvaruju sve bolje rezultate i šire poslovanje. Od prehrambene industrije i tekstilne proizvodnje do građevinskih tvrtki i velikih proizvođača, već se generacijama ističe kao grad s raznovrsnim gospodarskim sektorima. Njegove tvrtke ne samo da otvaraju radna mjesta i potiču lokalni razvoj nego često sudjeluju i u zajedničkim inicijativama podupirući lokalne projekte i društveno odgovorno poslovanje.

Proizvodnja u Samoboru – i Indoneziji
Mala samoborska tvrtka bavi se s nekoliko segmenata djelatnosti povezane s bojom. Zahvaljujući vlastitom razvoju u njoj znaju izmjeriti boju, izraditi recept za nju, a na kraju je i proizvesti. Počela je kao zastupnica najveće svjetske kompanije koja mjeri boju, a danas se već 90 posto regionalnih kompanija koje proizvode tekstil, papir, plastiku te boje i lakove koristi sustavima koje im je prodala upravo Miltonia.

– Još smo 1995. otkrili novi segment tržišta koji se tada razvijao, proizvodnju nijansi u dućanu boja i lakova ili tinting. Razvili smo svoj sustav i vrlo brzo prodali ga u svim regionalnim zemljama. Tih dana u Srbiju sam putovao s vizom. Sustav je bio dobar i, nakon što smo ga prodali svima lokalno, proširili smo se u Grčku, Bugarsku, Rumunjsku, Libanon i Siriju. Razvili smo svoj softver. Kupovali smo spektralne fotometre u Americi, dispenzere u Nizozemskoj, kolorante u Italiji, karte boja u Francuskoj te pakirali i prodavali kao svoj proizvod. Uspješno smo se nosili s konkurencijom multinacionalnih kompanija. Kamo god smo došli, prodali smo. Bilo nas je tada pet zaposlenih. I onda smo izgubili prvi posao – rekao je Miltonijin osnivač i izvršni direktor ​Tomislav Jurlin.

Što se izgubljenog posla tiče, Jurlin ga je više prihvatio kao lekciju, a ne poraz. Naime, francuski im dobavljač 2002. godine nije mogao isporučiti tonsku kartu na vrijeme pa je od 2003. samoborska tvrtka počela vlastitu proizvodnju tih karata jer su u njoj zaključili da na tržištu postoji nepokriveni segment – ekskluzivna, visokokvalitetna proizvodnja manjih serija takvih proizvoda.

– Stalnim ulaganjem u ljude i tehnologiju podignuli smo kvalitetu na najvišu razinu. Danas, dvadeset godina poslije, među deset smo najvećih u svijetu, prepoznati kao najkvalitetniji. Još prodajemo dispenzere i spektralne fotometre te čuvamo svojih 90 posto tržišnog udjela u regiji, ali naš je glavni posao proizvodnja tonskih karata. Inače, to je ono što vam prodavač u trgovini pokaže kad želite odabrati nijansu za svoj zid ili fasadu – objašnjava Jurlin čija tvrtka izvozi čak 97 posto proizvodnje; od toga, kaže, 50 posto u Europsku uniju, a 50 posto u zemlje izvan nje.

Miltonijina najveća tržišta zasad su Tajland, Turska, Francuska i Kenija. Naravno, to se mijenja iz godine u godinu jer su narudžbe stalnih kupaca višegodišnje.

Samoborski div
DIV grupa matična je tvrtka cijele grupe poduzeća koja zajedno tvore najveću regionalnu grupaciju specijaliziranu za preradu, proizvodnju i trgovinu vijčane robe te ostalih strojnih dijelova i metalnih proizvoda, brodogradnju, projekte kapitalne željezničke infrastrukture i mostogradnju. Cijela grupacija ima tvornice u Hrvatskoj, BiH i Srbiji te brodogradilište Brodosplit. Regionalni je lider u metaloprerađivačkoj industriji koji zapošljava ukupno 3500 radnika te je komercijalno prisutan u više od trideset zemalja svijeta.

– U dijelu proizvodnje standardnih elemenata i sklopova te specijalnih vijčanih elemenata gotovo se 95 posto proizvodnje izvozi, kao i više od 70 posto proizvoda iz segmenta kolosiječnog pribora. Građevinski projekti željezničke infrastrukture većinom se provode na domaćem tržištu, a i djelatnost inženjerskih poslova u brodogradnji, razvoju i istraživanju – kaže član Uprave DIV grupe Darko Pappo.

Širenje proizvodnje
Bijuk HPC ​izvozno je orijentirana samoborska tvrtka čijih se više od 80 posto proizvoda izvozi na tržište zemalja EU-a i u druge zemlje, a na domaćem tržištu zastupljen je na gotovo svim područjima, osobito u brodogradnji, prerađivačkoj industriji, prehrani, kemijskoj i naftnoj industriji. Bavi se proizvodnjom cijevnih spojeva, odnosno raznih hidrauličkih komponenata. Proizvodi ih u tri pogona, od kojih svaki ima 710 četvornih metara, i sprema u 600 četvornih metara veliko skladište u Vrbovcu Samoborskom.

– Proizvodnja u vlastitom pogonu temelji se na dugogodišnjem iskustvu koje se stjecalo od 1965. godine. Od obiteljskog obrta do današnje moderne tvrtke ustrojeni su najviši standardi tehnologije i kvalitete. Tehnologija proizvodnje cijevnih spojeva i drugih proizvoda zasniva se na CNC postrojenju najnovije generacije. U sklopu kompletne potpore kupcima svojega proizvodnog programa pružamo razne usluge: primjerice, strojno uprešavanje prstena na krajeve cijevi, izradu nestandarnih spojeva po nacrtima ili uzorku, kutnih cijevnih instalacija upotrebom suvremene tehnologije, gibljivih hidrauličkih instalacija, kao i savjetovanje te tehničku podršku iz područja tvrtkinih djelatnosti – iznosi financijski direktor u poduzeću Bijuk HPC​ Miroslav Piškor.

Cijeli tekst je dostupan u digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Ortaštvo – poduzetništvo s partnerima

26.09.2023.

Kako se može organizirati poduzetništvo više osoba koje žele više ili manje ravnopravno sudjelovati u aktivnostima i/ili zaradi – ortaštvo? Evo korisnih savjeta.

Privatni je sektor ostvario 41 mlrd. kuna netodobiti

12.09.2023.

Zaposlenima kod poduzetnika u privatnom sektoru u 2022. godini, kao i proteklih godina, obračunane su manje prosječne mjesečne netoplaće od prosjeka gospodarstva, 6777 kuna u 2022., što je 2,8 posto manje od prosjeka svih poduzetnika RH (6973 kune).

U čemu je problem? Split je drugi po broju poduzetnika u državi, ali i s najvećim minusom. Evo tko je ‘prvak‘ Dalmacije

07.09.2023.

Split je prošle godine bio najlošiji grad među svim općinama i gradovima u Hrvatskoj, s najvećim gubitkom od 698 milijuna kuna. Taj minus mu je osigurao 556. mjesto po kriteriju dobiti u Hrvatskoj u kojoj je i dalje drugi po broju poduzetnika od 8434 i za

27 godina nije izostao s posla: Od tvrtke je dobio šalicu, a zatim se sve promijenilo

28.08.2023.

Iako su mnogi ljudi nastavili hvaliti Kevina, ujedno su kritizirali tvrtku HMSHost. Zaposlenik Burger Kinga primio je donacije u vrijednosti od preko 400,000 dolara, godinu dana nakon što je svijet obišla vijest da nije izostao s posla 27 godina, odnosno

Potpore VSŽ-a dobilo 96 prijavitelja

22.08.2023.

Od 230 pravovaljanih zahtjeva ispravnim je ocijenjeno 169, s tim da je nakon postupka bodovanja, koje je provelo povjerenstvo za provedbu postupka dodjele sredstava, poslan prijedlog odluke o raspodjeli financijskih potpora za ukupno 96 prijavitelja.

Tag cloud

  1. 2531 članka imaju tag turizam
  2. 2360 članka imaju tag hrvatska
  3. 1501 članka imaju tag svijet
  4. 1537 članka imaju tag izvoz
  5. 1804 članka imaju tag financije
  6. 1155 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1213 članka imaju tag trgovina
  8. 1251 članka imaju tag ict
  9. 1375 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1084 članka imaju tag investicije
  11. 1001 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1124 članka imaju tag industrija
  13. 818 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1115 članka imaju tag EU
  15. 934 članka imaju tag menadžment
  16. 719 članka imaju tag maloprodaja
  17. 535 članka imaju tag opg
  18. 507 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 959 članka imaju tag kriza
  21. 656 članka imaju tag marketing
  22. 360 članka imaju tag potpore
  23. 485 članka imaju tag eu fondovi
  24. 594 članka imaju tag tehnologija
  25. 452 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 528 članka imaju tag krediti
  27. 471 članka imaju tag porezi
  28. 494 članka imaju tag obrazovanje
  29. 399 članka imaju tag osijek
  30. 461 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 444 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 391 članka imaju tag start up
  33. 416 članka imaju tag energetika
  34. 470 članka imaju tag dzs
  35. 444 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 415 članka imaju tag vlada
  38. 332 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor