Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Srp 2020

Pravi udar korone na tržište rada tek nas čeka: Do kraja godine 300.000 nezaposlenih

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Pravi udar korone na tržište rada tek nas čeka: Do kraja godine 300.000 nezaposlenih

DOK na burzi rada zbrajaju nove nezaposlene, one kojima je koronakriza ugasila radna mjesta, poduzetnici upozoravaju da nas pravi val otpuštanja tek čeka.

Hrvatska bi, kažu poduzetnici, kraj godine mogla dočekati s 300.000 nezaposlenih. Bit će to posljedica završetka kakve-takve turističke sezone, ali i daljnje redukcije vladinih mjera za očuvanje zaposlenosti, budući da za neku veliku pomoć tvrtkama država više nema novaca. Stoga Dražen Oreščanin, suosnivač udruge Glas poduzetnika, od nove vlade Andreja Plenkovića očekuje da hitno krene u reforme i tako olakša poslovanje tvrtkama, a time posredno očuva i zaposlenost.

Dražen Oreščanin: Država treba srezati proračunske rashode i tako olakšati rad poduzetnicima

"Država bi trebala razmisliti o smanjenju proračunskih troškova. Očekujemo da se nova vlada uhvati u koštac s time", kaže Oreščanin za Index, dodajući kako alternativu rezanju proračunskih rashoda predstavlja velik rast zaduženja, što nikome ne bi trebalo biti u interesu.

Njegova je procjena da ćemo kraj godine dočekati s oko 300.000 nezaposlenih. Sada ih je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), oko 151.000. Tijekom prva tri mjeseca koronakrize bez posla je ostalo oko 50.000 ljudi, no kako se dio nezaposlenih i u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa uspio zaposliti, ukupne brojke koje objavljuje službena statistika ipak ne izgledaju baš tako strašno.

Zabrinjavajuće usporedbe stanja na tržištu rada danas i prije godinu dana

Ipak, usporedba kraja lipnja ove godine s krajem lipnja prošle godine, kojom se u statusu na svom Facebook profilu pozabavio i Oreščanin, potvrđuje negativne trendove na hrvatskom tržištu rada. Ovdje valja reći kako se ti podaci - dijelom konačni, a dijelom još samo privremeni - odnose na razdoblje od godinu dana, što znači da obuhvaćaju i drugu polovicu prošle godine, kada se još nismo suočavali s koronakrizom i dok je još trajao proces snažnog iseljavanja iz Hrvatske. No i takve brojke dosta govore o trendovima.

Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je krajem lipnja ove godine bilo nešto više od 1,66 milijuna radno aktivnih stanovnika, odnosno onih koji su radili ili tražili posao. To je gotovo 35.000 manje ljudi u radnoj snazi nego krajem lipnja prošle godine, kada je u kategoriju radno aktivnih spadalo gotovo 1,7 milijuna građana.

Zaposlenost pala, nezaposlenost snažno porasla

Ukupna zaposlenost u istom se razdoblju smanjila za oko 73.000, ili za 4,6 posto. Naime, krajem lipnja ove godine u Hrvatskoj je bilo nešto više od 1,51 milijuna zaposlenih, dok ih je potkraj lipnja prošle godine radilo nešto manje od 1,59 milijuna.

No pravi problem je što dolazak na burzu rada za mnoge, pa i većinu, znači i ulazak u dugotrajnu nezaposlenost, onu koja traje duže od godinu dana. Dugotrajna nezaposlenost i inače je jedan od glavnih problema na hrvatskom tržištu rada, s obzirom na to da je većina prijavljenih na burzi rada dugotrajno nezaposlena. Stoga Bejaković smatra da bi vlast trebala posebnu pozornost posvetiti aktiviranju dugotrajno nezaposlenih, na čemu se, uostalom, proteklih godina dosta i radilo.

"Dugotrajna nezaposlenost je najveći problem. Ako je netko nezaposlen mjesec ili dva, onda je to podnošljivo, ali ako je netko nezaposlen jednu, dvije ili više godina, onda je njegov problem s pronalaženjem posla puno teže riješiti", upozorava Bejaković za Index.

Korona-udar na hrvatsko gospodarstvo pokosit će brojna radna mjesta

I on strahuje da će korona-udar na hrvatsko gospodarstvo generirati nove nezaposlene. O konkretnim brojkama ne želi govoriti, no kaže da ga ne bi čudilo da kraj godine dočekamo s 200.000 nezaposlenih. Sve će, kaže, ovisiti o koronakrizi, ali i o tome hoće li iz Hrvatske otići još stranih ulagača i tako ugasiti ovdašnja radna mjesta.

Očito, novu vladu čeka težak posao u kojem će morati naći načina kako da zaustavi sve brži rast nezaposlenosti, ali i padanje novih nezaposlenih u stanje dugotrajne potrage za poslom i siromaštvo. Dio rješenja za to leži u reformama, ako ih nova Plenkovićeva vlada pokrene, jer će one tvrtkama omogućiti jeftinije poslovanje, a time i otvaranje novih radnih mjesta. Ipak, nekom zamjetnijem valu zapošljavanja, kažu ekonomisti, ne treba se nadati prije nego što krene oporavak od koronakrize, a to se očekuje tek u sljedećoj godini.


Komentari članka

Vezani članci

Hotelijeri zadovoljni s mjerama Vlade: To je ključ zadržavanja radnih mjesta

23.10.2020.

Hrvatska udruga turizma (HUT) pozdravlja nastavak Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta i izmjene koje kao kriterij uzimaju kumulativni pad prometa u drugom i trećem kvartalu, što je i najvažnija karika u lancu za zadržavanja radnih mjesta, ističe u sr

Smrdi na novi ‘lockdown‘, a i bez njega mnogi već stavljaju ključ u bravu

22.10.2020.

Pooštravanje epidemioloških mjera za mnoge djelatnosti ‘de facto‘ znači nemogućnost poslovanja jer je za njih parcijalni ‘lockdown‘ već počeo. Nove Vladine mjere potpora gospodarstvu svi pozdravljaju, ali rijetki za sebe u njima vide i spas

Kaštelanski vinari složni: Dati crljenak za izradu dezinficijensa?! Nema šanse!

22.10.2020.

Interventne mjere Ministarstva poljoprivrede više odgovaraju velikim vinarijama, kažu Jakša Bedalov, Vlado Perišin i Ivan Kovač Matela koji rješenje problema pada prodaje i završene jematve te dolaska nove sirovine koju treba preraditi vide u drugim način

Analitičari o gospodarskim mjerama: Privatni sektor je ključan, čeka nas neizvjesnost

22.10.2020.

Za dio poduzetnika značajno je i redefiniranje mjere skraćenog radnog tjedna u okviru kojih potpore zaposlenima rastu s 2000 na 2800 kuna mjesečno. Povećava se i mogućnost skraćenja radnog vremena u tjednu s dosadašnjih 50 na 70 posto.

Redizajn mjera za pomoć poduzetnicima

19.10.2020.

Vlada će sljedeći tjedan donijeti odluku o redizajnu mjera pomoći poduzetnicima pogođenima krizom, no već sada je sigurno da će se one primjenjivati barem do kraja godine, te da će ih moći iskoristiti više poduzetnika nego dosad.

Tag cloud

  1. 2055 članka imaju tag hrvatska
  2. 2137 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1331 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 776 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 910 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 317 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 394 članka imaju tag porezi
  29. 338 članka imaju tag opg
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici