Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Pro 2019

Preskočili smo sve prepreke i ostvarili san

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dragana Korpoš  

Preskočili smo sve prepreke i ostvarili san

Zrinka i Zoran Šesto u rodni su se Vukovar iz progonstva vratili 2001., kada je njihov sin imao 23 dana.

Šest godina poslije otvorili su receptivnu agenciju Danubiumtours, vjerujući kako turizam u Hrvatskoj nije rezerviran samo za područja uz more, nego da se odlični rezultati, uz puno rada i odricanja, mogu postići i u Slavoniji.

Ideja na čekanju

"Kada smo ljudima govorili kakvu agenciju otvaramo, uglavnom smo se susretali sa sumnjičavim pogledima. No u posao samo krenuli entuzijastično i s voljom. Naš prvi program, ‘Putevima hrvatskih branitelja‘, dobro je krenuo, prvi smo objedinili sve memorijalne dijelove Vukovara i ponudili ih gostima, koji su ih odlično prihvatili. I danas imamo 90 posto gostiju iz Hrvatske, iako naši ljudi baš i nemaju naviku javiti se agenciji kao posredniku koja će im složiti aranžman, nego sami traže informacije na internetu i rezerviraju smještaj", rekla je Zrinka Šesto.

Njihova je ponuda 2016. proširena elektrosolarnim turističkim brodom, koji posjetiteljima daje jedinstvenu priliku da uživaju u vožnji Dunavom i s rijeke vide znamenitosti Vukovara. Zrinka je navela kako ideja o brodu, kao novom turističkom proizvodu, datira još iz 2008., međutim brodograditelji nisu razumjeli njihovu ideju, čija je realizacija nekoliko godina bila na čekanju.

"Znali smo točno kakav brod želimo i nismo izmislili toplu vodu, jer ovakvi brodovi plove u Parizu već deset godina. Kada smo našli brodograditelja koji je shvatio što želimo, počela je gradnja broda u Zagrebu, uz puno birokratskih prepreka, potpuno besmislenih i apsurdnih, ali nismo se predavali. Javili smo se na HBOR-ov program za žene u poduzetništvu, prezentirali mu projekt i dobili povoljan kredit, a jedinu smo pomoć dobili od Fonda za zaštitu okoliša, vezano uz baterije za brod", objasnila je Zrinka, dodavši kako je gradnja broda trajala devet mjeseci.

Naglasila je da marketing rade sami te im je trebalo dvije godine kako bi se adekvatno probili na tržište i privukli goste, kojima je bilo nepojmljivo da i u zimskim mjesecima mogu uživati u plovidbi Dunavom, uz kuhano vino. Prednost im je upravo to što mogu ploviti cijele godine.

"Ne možemo ploviti samo ako je led na Dunavu. Imamo grijanje na brodu, koji je zatvoren, siguran za plovidbu i može ploviti 12 sati ‘u komadu‘. Gostima nudimo već gotove aranžmane koje smo sami osmislili i na njima je izbor onoga koji im najviše odgovara. Uvijek je u igri turistički vodič, ploveće smo kino tijekom ljeta, u vrijeme Vukovar film festivala, a organiziramo i vjenčanja na brodu, za što se uglavnom odlučuju stranci", naglasila je.

Govoreći o problemima, istaknula je kako je Hrvatska turistička zajednica tek prije dvije godine stavila naglasak na kontinentalni turizam, ali dojma je kako je puno toga ostalo samo na riječima, a konkretnih poteza malo. Navela je kako Ministarstvo turizma i HTZ daju dosta novca agencijama za promociju turizma na kontinentu, pa iako agencije povlače sredstva, rezultata nema, jer je dolazak 99 posto njihovih gostiju plod isključivo njihova rada.
Trud i volja

"Nedavno smo imali Dane hrvatskog turizma u Slavoniji, ali nisam osjetila ni da je to jače medijski popraćeno ni da nam je porastao broj gostiju. Na kontinentu treba dugoročno raditi i vjerujem kako bi silne agencije u Hrvatskoj mogle kvalitetnije prezentirati ponudu Slavonije i dovesti nam bar pet autobusa gostiju godišnje", poručila je Zrinka i istaknula kako im, premda jedini imaju takav brod u Hrvatskoj, nitko iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nije čak ni poslao mail, a kamoli da je netko osobno došao kako bi vidio na koji način funkcioniraju.

Na upit jesu li požalili zbog povratka u Vukovar i pokretanja vlastitog posla, odgovorila je negativno, naglasivši kako su Zoran i ona svjesni da bi s toliko truda, rada, energije i volje u nekoj naprednijoj europskoj državi napravili mnogo više.
"Kod kuće je najljepše, no tada smo mislili kako će se problemi puno brže rješavati i da ćemo svi u ovoj državi bolje živjeti. Dojma sam kako je birokracija postavljena na način da koči rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a odgovornost se prebacuje s lokalne na državnu razinu i obratno. Ima onih koji dobro rade svoj posao, no često nešto zapne i stvaraju se novi problemi koje opet treba rješavati", zaključila je Zrinka Šesto.

U TURIZMU NEMA RADNOG VREMENA

Na upit kako turizam u Slavoniji može ostvariti bolje rezultate, Zrinka Šesto je odgovorila da je nužna bolja povezanost svih dionika u destinaciji, jer kada govori o destinaciji, ne priča samo o sebi i brodu nego i o restoranima, smještaju i muzejima. "Sve je to jedna priča i ako u tom lancu netko zakaže, cijeli program nije dobar. Ne možemo pričati o kontinentalnom turizmu ako su nam na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak muzeji zatvoreni. Za Uskrs imamo puno gostiju, svi su nam se požalili što muzeji nisu radili i bojim se kako nam se oni vjerojatno više nikada neće vratiti. Moramo odrediti što želimo. Ako sam završila posao, otišla kući i u 6 sati poslijepodne me nazove netko i kaže kako grupa od 30 ljudi želi vožnju Dunavom, naravno da ću doći. Nema priče o radnom vremenu i stoga treba shvatiti da, ako mi imamo pun brod - ljudi će nekamo otići popiti kavu, jesti, kupiti suvenire i obići muzeje", navela je, poručivši kako će, ako imaju tržište, bez problema organizirati posao 24 sata na dan, jer bi mogli zaposliti još ljudi i širiti posao.

Prema njezinim riječima, mali poduzetnici u Hrvatskoj uspiju zbog ogromne volje i energije te čvrste odluke da ne odustanu ili odu u inozemstvo. "Naš primarni cilj nije velik novac. Nemamo potrebu za luksuznim automobilima, jahtama i helikopterima, nego želimo od poštenog i vrijednog rada kao obitelj normalno živjeti. Sin je zainteresiran za ono što radimo i pomaže nam koliko stigne, ali vidimo da ima želju otići van i vidjeti kako se u nekoj drugoj zemlji živi i radi. To samo po sebi nije problem, jer bi stekao iskustvo, ali je pitanje bi li se vratio. Nažalost, iz Hrvatske cijele obitelji odlaze i ne vraćaju se", zaključila je Zrinka Šesto.


Komentari članka

Vezani članci

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Deranja: Najveći danak ponovno će platiti privatni sektor

27.03.2020.

Predsjednica Uprave pulskog Tehnomonta i čelnica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja u četvrtak je za Hinu izjavila da za epidemiju COVID-19 nije nitko kriv, ali se pribojava da će najveći danak ponovno platiti privatni sektor.

Kako spasiti biznis u vrijeme korone?

26.03.2020.

MNOGI poduzetnici su očajni, nekima je prihod pao doslovno na nulu jer im je zabranjeno poslovati. Drugi su ostali bez sirovina. Treći bez tržišta. Poslovne okolnosti su užasne posebno za one male, koji u pravilu nemaju rezerve za par mjeseci hladnog pogo

Paušalni obrtnici: Evo kako možete predati Zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

26.03.2020.

Poduzetnici, ako vam posebne okolnosti utječu na poslovanje s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti možete Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti (u daljnjem tekstu Zahtj

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija