Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2017

Prije tri godine bila je nezaposlena, a danas razvija biznis u SAD-u

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Prije tri godine bila je nezaposlena, a danas razvija biznis u SAD-u

Gubitak posla i nemogućnost pronalaska novog natjerao je molekularnu biologinju Anitu Bušić iz Zagreba da prije tri godine okrene novu životnu stranicu. Otisnula se u riskantne poduzetničke vode s idejom stvaranja softverskog programa koji će na osnovi tjelesnog izgleda svakom čovjeku dati najbolji savjet za prehranu, tjelovježbu i opuštanje. Pokazalo se to punim pogotkom. Njezina ideja zainteresirala je ulagače, što je urodilo izradom prve verzije aplikacije BodyRecog

Prošle godine BodyRecog proglašen je jednim od 50 najinovativnijih proizvoda iz područja sportskih inovacija u svijetu te je predstavljen u Riju za vrijeme Olimpijade.

'Aplikacija je još u testnoj fazi. Koriste je neke klinike, sportski klubovi i fitnes centri te je na osnovi njihovih zapažanja želimo što bolje prilagoditi zahtjevima tržišta. Nadam se da ćemo s gotovim proizvodom izaći na jesen. Dosad je u aplikaciju uloženo oko 700.000 eura. Očekujem od investitora dodatna ulaganja od barem dva milijuna dolara kako bismo krenuli u pravu komercijalizaciju. Radi se o sustavu koji će se non-stop usavršavati i nuditi nove module', rekla je za tportal Bušić.

BodyRecog u svega 30 sekundi na osnovi digitalnog mjerenja tijela pomoću 3D skenera daje podatke poput indeksa tjelesne mase, postotka masnoće u tijelu, medicinski idealnog raspona tjelesne mase i slično. Na osnovi toga čovjek može detaljno planirati program tjelovježbe i prehrane.

Uz to, aplikacija procjenjuje rizik od srčano-žilnih oboljenja, dijabetesa, nekih oblika raka itd.

S razvojem ideje Bušić je krenula u travnju 2013., da bi početkom 2014. u Zagrebu njezina tvrtka Live Good krenula s radom.

'Bila sam frustrirana jer tri godine nisam mogla naći posao, a imam toliko znanja. Proučavala sam razne poslovne modele kako bih unovčila to znanje i shvatila sam da nove generacije najlakše uče preko mobilnih aplikacija. Iskoristila sam poticaje za samozapošljavanje, a pomogli su mi u početku novčano i prijatelji. Zatim sam dobila manje državne poticaje. Onda su došli poslovni anđeli i manji fondovi', prisjetila se svojih početaka Bušić.

Značajnu pomoć u promidžbi i vidljivosti njezine inovacije dobila je 2015. sudjelovanjem u natjecanju 'Ideje iz Europe' u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Radi se o inicijativi Europske komisije kojom se želi globalno promovirati inovativne ideje koje dolaze sa Starog kontinenta.

Natjecanje je prilika za poduzetnike da prezentiraju poslovne ideje relevantnim predstavnicima gospodarstva, ulagača i institucija iz cijele Europe. Ove godine nacionalno natjecanje 'Ideje uz Europe' održat će se u listopadu u Zagrebu, a pobjednici će imati priliku prezentirati svoje inovacije u studenom u polufinalu u Tallinnu, odnosno u finalu u ožujku iduće godine u Den Haagu.

'Prije dvije godine našla sam se među nacionalnim pobjednicima, što mi je omogućilo da svoju poslovnu ideju predstavim na SME konferenciji, koju organizira Europska komisija jednom godišnje, u Luksemburgu. Svakom poduzetniku koji ima nešto inovativno preporučila bih da se obavezno prijavi na natjecanje', istaknula je Bušić.

Kako bi se što bolje pripremila za svijet biznisa, prisjeća se, krenula je s učenjem i pohađanjem mnogih seminara i edukacija o svim mogućim aspektima poduzetništva. Smatra da danas svatko besplatno i relativno brzo može doći do osnovnih znanja ako iskoristi sve što mu nude javne institucije.

'Na raspolaganju vam je Plavi ured, poduzetnički centar grada Zagreba, u kojem možete dobiti besplatnu stručnu pomoć u raznim segmentima poslovanja. Organiziraju brojne besplatne edukacije, među kojima je i Start-up akademija. U Tehnološkom parku Zagreb nude se jako povoljni prostori za male tehnološke tvrtke. Tako sam i ja krenula, kao početnik, i to mi je bila velika pomoć', naglasila je Bušić.

Danas ona svoju poslovnu priču razvija u SAD-u, točnije u Bostonu, koji se smatra svjetskim centrom medicinsko-tehnoloških start-upova. Američka podružnica nosi naziv BodyRecog Metrics. Još će, kaže, neko vrijeme živjeti na relaciji Boston - Zagreb, ali joj je u planu potpuno preseljenje u SAD.

'Mnogi domaći start-upovi prisiljeni su preseliti se u inozemstvo kako bi privukli ulagače. Razlog je vrlo jednostavan - naš pravni i porezni sustav im je nepoznanica, a ulagačima je najlakše ulagati ondje gdje su dobro upoznati sa sustavom. Primjerice, jedan od uvjeta, ako želite podršku američkih ulagača, to je da direktor tvrtke mora živjeti u SAD-u. To ne znači da ću ugasiti firmu u Hrvatskoj. Štoviše, razmišljam o povećanju broja ljudi. Sve što smo dosad dobili od ulagača vratili smo u Hrvatsku angažiranjem naših stručnjaka koji razvijaju rješenja za web, informatičara i drugih stručnjaka. Trenutno imamo šest djelatnika u Hrvatskoj, surađujemo s dvije tehnološke tvrtke iz Zagreba te s laboratorijima za antropometriju te biomehaniku zagrebačkog Kineziološkog fakulteta', rekla je Bušić.

Kao najveću razliku između SAD-a i Europe ističe drugačije gledanje na poslovni neuspjeh. U Europi se neuspjeh ne oprašta, a oni koji bankrotiraju, smatra ona, u većini slučajeva mogu zaboraviti na poduzetničku karijeru.

'U SAD-u se bankrot firme uzima pod normalno. Američki poduzetnici se čak hvale i ponose time. Štoviše, ulagači su spremniji uložiti u posao što ga vodi čovjek koji je bankrotirao jer smatraju da je iz toga naučio nešto. U Europi je to nezamislivo', mišljenja je Bušić.

A kad gleda na Hrvatsku iz Bostona, kaže kako vidi zemlju s mnogo prednosti, ali i nekoliko mana.

'Ako imate solidna primanja i niste rob kreditu, život u Hrvatskoj je jako lijep. Prije svega istaknula bih sigurnost. U Americi žena u većini gradova ne smije sama izaći na ulicu čim padne mrak jer je preopasno. Međutim kad govorimo o poduzetništvu, Amerika je daleko odmakla čak i od zapadne Europe. U nas se tek počinje razvijati startup kultura i tek trebamo izgraditi reputaciju startup zemlje, kakvu ima Izrael. I tu uvelike pomažu državne strategije. Samo za primjer uzet ću državne poticaje. U mnogim slučajevima poticaj koji biste trebali dobiti unutar 45 dana čekate deset mjeseci. To je enormno puno vremena u poslovnom svijetu, u kojem se samo u danu stvaraju i ruše poslovna carstva. Također, svaka promjena vlasti donosi sa sobom kašnjenje isplate poticaja jer sustav jednostavno stane. To se ne smije događati. Pravodobno dobivanje poticaja puno bi značilo poduzetnicima jer mogu realnije poslovno planirati i djelovati', zaključila je Bušić.


Komentari članka

Vezani članci

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Ništa se ne događa preko noći: Počelo je s nekoliko kilograma proizvoda, danas je riječ o tonama

05.07.2018.

Vlasnik tvrtke Rok’s nut butter objašnjava kako je nakon uspješne kampanje na Kickstarteru razvio prodaju i izvoz proizvoda od orašastih plodova.

Ovaj mladi dvojac u svemir planira poslati prvu hrvatsku raketu, a državne poticaje, kažu, ne trebaju

26.06.2018.

Njihovi ludi planovi za budućnost su svemirska industrija i slanje prve hrvatske rakete u svemir te hrabro grabe u tom smjeru. Obojica su zaljubljenici u space i tehnologiju pa su tako došli do imena tvrtke koju su nazvali po vrsti zvijezde što se iznimno

Kao mali je pobjegao od rata, a danas ovaj Bosanac u Danskoj ima uspješnu tvrtku

21.06.2018.

Jasenko Hadžić u Dansku je došao s obitelji kao petogodišnjak, bježeći od rata u rodnoj mu Bosni i Hercegovini. Danas je suvlasnik platforme Tame, planira novu rundu investicija i sanja o tvrtki s tisuću zaposlenih

Važno mi je da moja ideja dobije priliku

11.05.2018.

Imate izvrsnu poslovnu ideju? Sanjate o pokretanju novog poslovnog pothvata? Želite proširiti svoje poslovanje i postati konkurentniji na tržištu? Dobro došli na natječaj Poduzetništvo!

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP