Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Srp 2020

Prognoze s Harvarda: Hrvatska će se do 2028. razvijati duplo sporije od BiH

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Prognoze s Harvarda: Hrvatska će se do 2028. razvijati duplo sporije od BiH

HRVATSKA će se, po svemu sudeći, i u narednom razdoblju razvijati znatno sporije od većine ostalih tranzicijskih zemalja.

Prognoza s Harvarda: Prosječni godišnji rast do 2028. će nam biti bijednih 2,16 posto

Zaključak je to što proizlazi iz projekcija gospodarskog rasta koje objavljuju stručnjaci uglednog američkog sveučilišta Harvard, a prema kojima Hrvatska do 2028. godine može očekivati prosječnu godišnju stopu rasta od samo 2,16 posto.

Prema tim prognozama, očekivana prosječna godišnja stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u hrvatskom slučaju bit će jedna od manjih u EU.

Među tranzicijskim zemljama veću stopu rasta gospodarstva u narednom desetljeću ostvarit će čak i Bosna i Hercegovina, u prosjeku 4,07 posto godišnje (gotovo dvostruko više od Hrvatske), te Albanija, 3,38 posto. I dok se u slučaju BiH i Albanije očekivana brža dinamika gospodarskog rasta može ponajprije pripisati njihovoj nerazvijenosti, pa time i nižoj osnovici s koje kreću i kod koje se svaki rast gospodarske aktivnosti više i bolje odražava na ukupne podatke, kod drugih zemalja koje će se razvijati brže od Hrvatske to uglavnom nije slučaj.

I Srbija i Slovenija razvijat će se brže od nas

A njih ni u tranzicijskom klubu ne nedostaje. Tako, primjerice, stručnjaci Harvarda očekuju da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Slovačke do 2028. godine iznositi 3,28 posto, Poljske 3,19 posto, Rumunjske 3,03 posto, a Srbije 2,9 posto. Bržu dinamiku razvoja od nas u narednom će desetljeću imati i Slovenija, u prosjeku 2,35 posto na godinu, kao i Sjeverna Makedonija, 2,26 posto, te Češka, 2,19 posto.

Znatno brže od Hrvatske nastavit će se razvijati i baltičke zemlje - Litva, Latvija i Estonija - koje bi sve redom trebale ostvarivati prosječne stope rasta BDP-a između tri i četiri posto na godinu. To znači da bi iza nas po dinamici razvoja u narednom razdoblju među europskim zemljama u tranziciji trebale biti jedino Mađarska i Bugarska, no i one samo neznatno, s prosječnim godišnjim stopama rasta od 2,06 posto, pokazuju prognoze stručnjaka s Harvarda.

"Zemlje koje su diverzificirale proizvodnju u složenije sektore, poput Vijetnama i Kine, najbrže će se razvijati u nadolazećem desetljeću", ocjenjuju na uglednom američkom sveučilištu.

Rješenje je u diverzifikaciji proizvodnje i proizvodima s većom dodanom vrijednošću

Osim Vijetnama i Kine, među zemlje koje će se u narednom razdoblju najbrže razvijati stručnjaci Harvarda ubrajaju i istočnoafričke države - Ugandu, Tanzaniju i Keniju te Etiopiju, kao i Egipat, Mjanmar (bivša Burma), Kambodžu, Tajland, Maleziju i Indoneziju. Većina njih ostvarivat će stope rasta BDP-a od barem šest posto godišnje, što će im omogućiti da postanu, a neke od njih to već i jesu, dinamična tržišta u razvoju. Naravno, zasluge za tako brz razvitak i ovdje dijelom leže u nerazvijenosti tih zemalja, no ipak se ne može sve pripisati samo tom efektu niske osnovice. Dobar dio zasluga, ističu na Harvardu, leži i u diverzifikaciji gospodarske aktivnosti i u razvoju proizvoda koji se baziraju na novim tehnologijama i imaju veći udio dodane vrijednosti.

"Puno zemalja proizvodi jabuke jer ih je lako proizvesti, ali jako malo zemalja proizvodi alate za analizu krvi jer to podrazumijeva znanje i tehnologiju. Razvojem kompleksnosti hrvatske ekonomije ubrzao bi se i rast BDP-a, a za proizvodnju mnogih proizvoda zapravo nam je potrebno malo uložiti", ocjenjuje za Index Pribičević, a kao primjere navodi mogućnost proizvodnje složenijih brodova i magnetskih rezonanci.

Slabe izglede rasta daju nam i u Bruxellesu

Inače, i po metodologiji Europske komisije, koja kod prognoze dugoročnog rasta gospodarstva uzima u obzir tri glavna faktora - rad, kapital i produktivnost, Hrvatska, podsjeća Lovrinčević, stoji loše. Prema tim prognozama, naime, hrvatsko bi gospodarstvo u narednom 30-godišnjem razdoblju, odnosno do 2050. godine, godišnje trebalo rasti u prosjeku samo 1,4 posto. Kada se to razdoblje skrati na 10 godina, onda bi prosječna stopa rasta BDP-a trebala biti nešto veća i kretati se oko dva posto, što je na tragu projekcija Harvarda. Lovrinčević pritom ističe kako dostupnost kapitala u Hrvatskoj nije problem, no problem je rad, s obzirom na masovno iseljavanje i starenje stanovništva, kao i produktivnost koja je među najslabijima u EU.

>> Hrvatsku će koronakriza najteže pogoditi, a onda ćemo se od nje najdulje oporavljati

U cijeloj priči valja voditi računa o tome da su projekcije rasta, kako one s Harvarda tako i one u Bruxellesu, rađene prije pandemije koronavirusa koja je svjetsko gospodarstvo, pa tako i hrvatsko, bacila na koljena. Drugim riječima, ovogodišnji pad hrvatske ekonomije u dubok ponor vjerojatno će značiti još i manje prosječne stope gospodarskog rasta u desetogodišnjem razdoblju. Tome bi se moglo doskočiti jedino ubrzanjem gospodarskog rasta u narednim godinama, no tako nešto teško će se dogoditi bez provođenja strukturnih reformi i bez diverzifikacije proizvodnje.

Zaglavili smo u slijepoj ulici tranzicije, trebat će barem dva mandata da se izvučemo

"Mi smo još prije 20 godina detektirali naše ključne probleme, ali dosad je na njihovom rješavanju malo napravljeno", ističe Lovrinčević, ukazujući na stanje u pravosuđu i javnoj upravi, zatim na neprovođenje privatizacije, nefleksibilno tržište rada, neučinkovite državne potpore, interesne skupine u društvu i raširenu korupciju.

"Za promjenu takvog stanja potrebna su barem dva ili tri mandata. Svi ti problemi postali su modus operandi u hrvatskom društvu koje, primjerice, danas korupciju doživljava kao normalnu“, zaključuje Lovrinčević.

Pribičević, pak, napominje kako naša budućnost leži u proizvodima veće dodane vrijednosti koji će biti spoj tehnologije i znanja.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj zabilježen rekordan broj zaraženih. Stožer najavio strože mjere za jesen

14.08.2020.

HRVATSKA je danas imala rekordan broj zabilježenih slučajeva zaraze koronavirusom u jednom danu od početka epidemije. Nacionalni stožer je objavio da je novozaraženih 180, a Hrvatska je do sada, računajući i današnji dan, imala sedam puta više od 100 no

Brend 20th Century Fox otišao u povijest!

13.08.2020.

Američki medijski div Walt Disney ugasio je brend 20th Century Fox, jedno od najpoznatijih imena u industriji zabave, izvijestili su britanski mediji. Filmski studio 20th Century Fox producirao je filmove poput Avatara i Titanika, a nastao je 1935. godine

Koronakriza srezala prihode i dobit većine kompanija, ali ima i pozitivnih iznenađenja

10.08.2020.

Hrvatski poduzetnici zasigurno će drugo tromjesečje ove godine pamtiti kao jedno od najtežih razdoblja u poslovnoj povijesti. O tome svjedoče i polugodišnji rezultati kompanija koji ovih dana stižu na Zagrebačku burzu. Zbog razornih posljedica zaključavan

Uberovi prihodi oštro pali u drugom tromjesečju

10.08.2020.

Uber je u posljednje vrijeme pojačao aktivnosti preuzimanja drugih tvrtki i nedavno je kupio inovativnu američku tvrtku za dostavu hrane Postmates, podsjeća dpa.

Nautika u srpnju dosegla 75 posto lanjskih dolazaka

05.08.2020.

Kako sezona odmiče, hrvatska nautika bilježi sve bolje rezultate, naročito u srpnju. Ako isključimo podatke o mini kruzerima, ukupan pad od početka godine iznosi 59 posto, dok je u sedmom mjesecu zabilježen pad od samo 25 posto.

Tag cloud

  1. 2030 članka imaju tag hrvatska
  2. 2106 članka imaju tag turizam
  3. 1580 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1088 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1051 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 744 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 866 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1009 članka imaju tag EU
  13. 700 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 276 članka imaju tag koronavirus
  25. 369 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 410 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 387 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 315 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 315 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici