Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ruj 2020

Proizvođači povrća u Hrvatskoj nisu iskoristili tržišne promjene zbog korona krize

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Zlatko Šimić  

Proizvođači povrća u Hrvatskoj nisu iskoristili tržišne promjene zbog korona krize

Unatoč svim povoljnijim trendovima na tržištu zbog utjecaja korona krize, tek rijetki domaći proizvođači povrća ove će godine biti zadovoljni postignutim poslovnim rezultatima. Proizvodnja povrća je ove sezone bila ujednačena s jako malo ekstremnih vremenskih prilika, a procjene govore da će u konačnici proizvodnja biti na razini prošle godine. Cijene na tržištu su kroz sezonu bile znatno niže od uobičajenih, a uslijed tržišnih viškova iz EU zemalja rastao je i uvoz povrća čime su domaći proizvođači bili izloženi snažnoj konkurenciji, glavni je zaključak analize sezone proizvodnje i tržišta povrća u Hrvatskoj, koju je izradio Smarter, konzultantska tvrtka specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Tijekom korona krize ovog proljeća, zbog straha od prekida u lancu opskrbe i mogućih nestašica, svi dionici u Hrvatskoj zazivali su revitalizaciju domaće proizvodnje poljoprivrednih, ali i prehrambenih proizvoda te naglašavali problem niske samodostatnosti. Brojni proizvođači povrća su se tome odazvali i povećali proizvodnju gdje god je to bilo moguće. Tek ćemo krajem godine moći podvući crtu i vidjeti je li njihov trud u konačnici nagrađen. Poznato je da se proizvodnja povrća može brže organizirati i dati u kratkom roku vidljive pozitivne rezultate. Za nju je potrebno vrlo malo poljoprivrednog zemljišta, postoji tradicija u proizvodnji, a ujedno je i jedna od najdohodovnijih proizvodnji u poljoprivredi, kaže Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera.

Povrće i krumpir se u Hrvatskoj proizvode na samo 19.000 ha, od kojih više od 10.000 ha otpada na krumpir, a 9.000 ha na ostalo povrće. Ukupna proizvodnja povrća kretala se zadnjih godina od 176.000 tona do 190.000 tona, od čega je proizvodnja za tržište (intenzivna proizvodnja) iznosila nešto više od 150.000 tona. Proizvodnja u povrtnjacima (pretežno za vlastite potrebe) iznosila je 35.000 tona. Prinos povrća se kreće od 19 tona/ha do 22 tona/ha, što je relativno skromno za današnju suvremenu i tehnološki visoko opremljenu proizvodnju povrća.

Niska konkurentnost
- U takvim uvjetima proizvodnje i s tako niskom konkurentnošću, uvoz povrća kontinuirano raste kao i deficit vanjskotrgovinske razmjene. Dok smo u 2018. uvezli povrća u vrijednosti 131,27 milijuna eura, u 2019. je bio već na 163 milijuna eura. Uvoz je narastao čak 12 posto, a izvoz je pao 7,7 posto te je deficit uvećan za 130 milijuna eura. U prva četiri mjeseca ove godine uvoz nije gubio na intenzitetu, dapače rastao je količinski za 8 posto, ali je vrijednost bila čak 5 posto niža od prošle godine. To pokazuje da su cijene povrća na europskom tržištu ove godine znatno niže. Kada gledamo po vrstama, raste uvoz svih vrsta povrća osim kupusa. Suprotno tome izvoz je i dalje padao, količinski gotovo 25 posto, ali je vrijednost ostala ista kao prošle godine, a to znači da izvozimo skuplje kategorije povrća - naglašava Zvjezdana Blažić.

Kada uspoređujemo podatke o potrošnji, uvozu i izvozu te proizvodnji, evidentno je da nam se samodostatnost kreće ispod 65 posto. Svi podaci pokazuju na to da je jako teško, bez strateškog zaokreta u ukupnoj proizvodnji i odnosima u lancu vrijednosti, preokrenuti rezultate u korist domaćih proizvođača. Globalno postoji rastuća potreba za povrćem koje je dostupno tijekom cijele godine, proizvedeno na siguran i učinkovit način, te je visoke kvalitete. Posljedično, proizvodnja povrća u staklenicima i vertikalnim farmama raste.

Jedno od glavnih obilježja suvremene proizvodnje povrća je intenzivna povezanost proizvodnje s tehnologijom i kapitalnim ulaganjima i to naročito s 'hight tech' rješenjima. Tehnološka rješenja idu ka najvećoj mogućoj digitalizaciji i automatizaciji proizvodnih sustava. Također, puno se ulaže u sigurnost proizvodnje, povećanje priroda i kvalitete proizvoda. Tehnološki resursi usmjereni su rješavanju pitanja nedostatka vode.

- Naši proizvođači još uvijek nemaju adekvatne reakcije. Udruživanje proizvođača u proizvođačke organizacije još nije zaživjelo, a sada su tek prve PO za povrća u postupku prijave za priznavanje. Veliki je potencijal i kroz vertikalnu integraciju s prehrambenom industrijom, ali to nije i dalje na razini koja bi mogla zadovoljiti bilo kojeg od sudionika. Fragmentirana proizvodnja smanjuje dostupnost tržišta, zbog čega je potrebna bolja vertikalna integriranost. U proizvodnji su prinosi niski, dok smo tehnološki na niskim granama i nema suvremenih praktičnih znanja - pokazuje analiza.

Regionalizacija
Svi spomenuti nedostaci se daju uz kontinuirani napor svih sudionika i suradnju vrlo brzo otkloniti i napraviti zaokret koji je nužan. Ulaganjima u sektor (znanje, tehnologije, mehanizaciju i logistiku), uz korištenje EU fondova moguće je u kratkom roku povećati proizvodnju, te povećati zaposlenost i novostvorenu vrijednost. Udruživanjem proizvođača smanjili bi se troškovi proizvodnje i olakšao plasman na tržište. Uz primjenu već razvijenih alata u EU za poticanje i osuvremenjivanje proizvodnje te brendiranje hrvatskog povrća, rezultat može biti znatno bolji prvenstveno na zadovoljstvo proizvođača. Najbolji rezultati se mogu postići uz punu suradnju s prehrambenom industrijom i kvalitetnim odnosima s otkupljivačima koji mogu sve proizvedene količine plasirati na tržište jer imaju razvijene kanale izlaska na izvozna tržišta, što je vidljivo i iz postignutih rezultata ove godine u izvozu, smatraju stručnjaci Smartera.

Regionalizacija u proizvodnji povrća jedna je od ključnih mjera koja bi mogla preokrenuti trendove.

Sjeverozapadna Hrvatska i Lika specijalizirane su za proizvodnju krumpira i kupusa, prsten oko Zagreba i većih gradova ima razvijenu proizvodnju salata i lisnatog povrća. Slavonija ima potencijale u proizvodnji paprike i krastavaca, luka, češnjaka, šparoga te rajčice u zaštićenim prostorima „high tech“ proizvodnje - uz farme u kojima se koriste prednosti kružne ekonomije (višak topline iz biomase za grijanje staklenika).

Obalni pojas može proizvoditi sve vrste ranog povrća, te rajčice, krastavce, paprike za potrebe turističke potrošnje u jednostavnijim zaštićenim prostorima – tunelima za potrebe lokalnog stanovništva te turizma. U Istri, uz proizvodnju sezonskog povrća na otvorenom i u zaštićenim prostorima, postoji i značajan potencijal rasta proizvodnje rajčice za preradu na otvorenim prostorima.

Zato bi bilo važno utvrditi optimalne sorte (rane i kasne) za područje svake regije, te ih podržati kroz razne oblike potpora na razini državnih potpora kroz donacije sjemena, uključujući nove sorte i nove moderne tehnike sadnje i podloge. Uz to, važno je osigurati ulaganja u sustave zaštite od tuče i smrzavanja, najčešće tunele i plastenike, jednostavnije objekte za zaštitu. U konačnici, najvažnija je horizontalna integracija - udruživanje proizvođača, zaključak je analize.


Komentari članka

Vezani članci

Prinosi povrća manji, negdje samo trećina prijašnjih, pa neki ozbiljno razmišljaju i o smanjenju površina

30.09.2020.

Može se solidno zaraditi na povrću, ali valja i mnogo raditi, jer tu je najvažniji ručni rad. Ove godine pod kupusom su tri hektara, i to je više nego ranijih godina, a više je zasijano i luka i lubenica. Ova godina je zbog korone, ali i zbog vremena, jak

Raste u Nedelišću, kušaju je samo najhrabriji

29.09.2020.

Preložnjaci iz Nedelišća uzgajaju čili papričice. Među raznim sortama beru i one najljuće. Samo je liznete i osjećaj vam je kao da vam se pakao otvorio u ustima. Kušaju je samo najhrabriji, a ima privlačno ime - Carolina Reaper. Riječ je o najljućoj papri

Radovi u rujnu: Berba, skladištenje, priprema zimnice, a čeka nas i sjetva

04.09.2020.

Rujan je mjesec u kojem je većina radova vezana uz berbu, skladištenje i pripremanje zimnice. Ipak, ovo je i mjesec u kojem se siju i sade mnoge voćne, povrtne te ukrasne vrste.

Danica Tomić uzgaja industrijski krastavac: otkup siguran, a cijene u porastu

07.08.2020.

Otkup nam kreće polovicom srpnja, a urod dođe ponekad i krajem lipnja. Oni bez hladnjače mogu stajati do četiri dana, a da na njima nema oštećenja i da su spremni za prodaju, pojašnjava Danica Tomić.

Jurkovići uzgajaju rajčice u kokosovim jastucima - očekuju do 20 etaža plodova

06.07.2020.

Petar i Mirko Jurković iz Pomera kod Pule vrlo su brzo uvidjeli mnoge prednosti ovog načina uzgoja, rast biljaka je mnogo brži, prije ulaze u rodnost, a prinos je veći. Kako je sve počelo i odakle su dobili ideju, otkrili su za Agroklub.

Tag cloud

  1. 2057 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1335 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 780 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  8. 1040 članka imaju tag trgovina
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 980 članka imaju tag ict
  11. 881 članka imaju tag investicije
  12. 1017 članka imaju tag EU
  13. 714 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 911 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 938 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 318 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 290 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 370 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici