Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ou 2009

Proizvodnja jaja: pobuna u kokošinjcu

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Krešimir Sočković  

Proizvodnja jaja: pobuna u kokošinjcu

Proizvodnja jaja u Hrvatskoj zadnjih godina varira - u 2002. proizvedeno je 762 milijuna komada, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun u 2004. godini. U 2006. je proizvedeno 846 milijuna jaja, a godinu kasnije 804 milijuna. Lani je u Hrvatsku uvezeno 17,6 milijuna jaja, a izvezeno je samo 467.000 komada.

Tako niske izvozne razine svakako trebaju zabrinjavati. Hrvatska jaja nikako da nađu put prema tanjurima građana zemalja Europske unije iako za to ne postoje nikakva ograničenja. Hrvatski proizvođači jaja nemaju dovoljne količine ni za domaće tržište, tako da trgovci moraju tražiti jaja, posebice oko Uskrsa, i u susjednim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Udruge proizvođača konzumnih jaja, 126 hrvatskih proizvođača u kavezima drže između 1,5 i 1,6 milijuna nesilica, a kapaciteti za uzgoj u kavezima iznose oko dva milijuna komada. Ako analiziramo raspon kapaciteta po proizvođačima, i on veoma varira - iznosi od 320 nesilica do čak 220.000 nesilica. Prema statistikama s početka 2008. godine najveći broj proizvođača, njih 69, ima manje od 5000 nesilica, a samo osam proizvođača na svojim farmama ima više od 100.000 nesilica. Tih osam velikih proizvođača proizvodi više od polovine konzumnih jaja na tržištu, odnosno 59 posto. Većina farmi i opreme na njima - više od 70 posto - staro je gotovo četrdeset godina. Ujedno samo 11 posto kapaciteta po površinskim gabaritima i tehničkim performansama zadovoljava uvjete propisane europskim standardima.

Poslovanje na rubu
Kako kažu proizvođači, u objekte se nije investiralo ponajprije zato što je proizvodnja mahom bila rascjepkana; većina proizvođača imala je i ima relativno male kapacitete pa se ulaganje po jedinici ne isplati. I troškovi proizvodnje nisu išli na ruku proizvođačima jer je tijekom 2007. značajno porasla cijena hrane. Veliki broj proizvođača stoga je poslovao na samom rubu isplativosti ili čak s gubitkom. Nakon porasta cijena jaja nije se ostvarila značajna dobit koja bi omogućila daljnje ulaganje u prilagodbu. Ni poslovne banke, kao niti činjenica da za tu proizvodnju ne postoje poticaji, nisu omogućili poboljšanje situacije proizvođačima. Te činjenice onemogućile su i sudjelovanje proizvođača jaja u korištenju pretpristupnih fondova EU-a (SAPARD) zbog visine raspoloživih investicijskih sredstava, ali i neispunjavanja jednog od glavnih kriterija za dobivanje europskih potpora - efikasnosti proizvodnje. Hrvatski proizvođači jaja još su uvijek znatno ispod standarda proizvodnje u EU-u.

Uz spomenute brojke na stelji se uzgaja nešto manje od 700.000 nesilica koje godišnje proizvedu oko 130 milijuna jaja, dok je u uzgoju na otvorenom u seoskim domaćinstvima oko 1,4 milijuna nesilica koje godišnje proizvedu približno 200 milijuna jaja. U toj proizvodnji izravno je zaposleno oko 1000 radnika, a indirektno i značajan broj onih koji rade u proizvodnji stočne hrane, opreme i drugih potreba u proizvodnji konzumnih jaja. Među proizvođačima je i značajan broj obiteljskih gospodarstava u kojima ta proizvodnja ostvaruje značajan dio prihoda - odnosno osigurava egzistenciju i posao cijeloj obitelji.

Nužna pomoć u kapitalnim ulaganjima
Peradari su u proteklom razdoblju pokrenuli inicijativu kojom bi se usvojio i počeo primjenjivati operativni program održivosti i razvoja ukupne peradarske proizvodnje, a koji bi, slično onima za proizvodnju mlijeka, mesa i drugih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, osigurao budućnost uzgajivačima peradi.

Prema procjenama Udruženja peradara, nužno je osigurati pomoć u kapitalnim ulaganjima kojim bi se ojačala inicijalna sredstva samih proizvođača kako bi se ugradila oprema prema EU standardima i postigao ukupni proizvodni kapacitet od oko 2,5 milijuna nesilica.

No, postoji opasnost da do toga neće doći. Prema pristupnim obvezama, odnosno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja, hrvatske kokice trebale bi živjeti u većim kavezima već do kraja 2011. godine, a bez 20 eura ulaganja po nesilici - ili ukupno oko 50 milijuna eura - to neće biti moguće. To bi ujedno moglo značiti i da će većina sadašnjih proizvođača, unatoč izvoznom potencijalu i otvorenim vratima Europske unije, morati zatvoriti svoje farme.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U tri mjeseca stigla polovica lanjskog uvoza krumpira

30.06.2020.

Veliki rast uvoza krumpira od početka godine – u tri mjeseca stigla polovica ukupnog lanjskog uvoza Zbog korona krize došlo je do eksplozije uvoza krumpira

Industrijska konoplja kao posao iz snova

29.06.2020.

Prije pet godina Marko Cerjan odlučio je uzgajati potpuno drukčiju poljoprivrednu kulturu - industrijsku konoplju. Od početnih 8 hektara danas zajedno s kooperantima sadi 180 hektara. Iako godina nije dobro počela, potražnja za proizvodima i više je nego

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici