Poduzetnički portal · Članak
Proizvodnja jaja u Hrvatskoj zadnjih godina varira - u 2002. proizvedeno je 762 milijuna komada, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun u 2004. godini. U 2006. je proizvedeno 846 milijuna jaja, a godinu kasnije 804 milijuna. Lani je u Hrvatsku uvezeno 17,6 milijuna jaja, a izvezeno je samo 467.000 komada.
Tako niske izvozne razine svakako trebaju zabrinjavati. Hrvatska jaja nikako da nađu put prema tanjurima građana zemalja Europske unije iako za to ne postoje nikakva ograničenja. Hrvatski proizvođači jaja nemaju dovoljne količine ni za domaće tržište, tako da trgovci moraju tražiti jaja, posebice oko Uskrsa, i u susjednim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Udruge proizvođača konzumnih jaja, 126 hrvatskih proizvođača u kavezima drže između 1,5 i 1,6 milijuna nesilica, a kapaciteti za uzgoj u kavezima iznose oko dva milijuna komada. Ako analiziramo raspon kapaciteta po proizvođačima, i on veoma varira - iznosi od 320 nesilica do čak 220.000 nesilica. Prema statistikama s početka 2008. godine najveći broj proizvođača, njih 69, ima manje od 5000 nesilica, a samo osam proizvođača na svojim farmama ima više od 100.000 nesilica. Tih osam velikih proizvođača proizvodi više od polovine konzumnih jaja na tržištu, odnosno 59 posto. Većina farmi i opreme na njima - više od 70 posto - staro je gotovo četrdeset godina. Ujedno samo 11 posto kapaciteta po površinskim gabaritima i tehničkim performansama zadovoljava uvjete propisane europskim standardima.
Poslovanje na rubu
Kako kažu proizvođači, u objekte se nije investiralo ponajprije zato što je proizvodnja mahom bila rascjepkana; većina proizvođača imala je i ima relativno male kapacitete pa se ulaganje po jedinici ne isplati. I troškovi proizvodnje nisu išli na ruku proizvođačima jer je tijekom 2007. značajno porasla cijena hrane. Veliki broj proizvođača stoga je poslovao na samom rubu isplativosti ili čak s gubitkom. Nakon porasta cijena jaja nije se ostvarila značajna dobit koja bi omogućila daljnje ulaganje u prilagodbu. Ni poslovne banke, kao niti činjenica da za tu proizvodnju ne postoje poticaji, nisu omogućili poboljšanje situacije proizvođačima. Te činjenice onemogućile su i sudjelovanje proizvođača jaja u korištenju pretpristupnih fondova EU-a (SAPARD) zbog visine raspoloživih investicijskih sredstava, ali i neispunjavanja jednog od glavnih kriterija za dobivanje europskih potpora - efikasnosti proizvodnje. Hrvatski proizvođači jaja još su uvijek znatno ispod standarda proizvodnje u EU-u.
Uz spomenute brojke na stelji se uzgaja nešto manje od 700.000 nesilica koje godišnje proizvedu oko 130 milijuna jaja, dok je u uzgoju na otvorenom u seoskim domaćinstvima oko 1,4 milijuna nesilica koje godišnje proizvedu približno 200 milijuna jaja. U toj proizvodnji izravno je zaposleno oko 1000 radnika, a indirektno i značajan broj onih koji rade u proizvodnji stočne hrane, opreme i drugih potreba u proizvodnji konzumnih jaja. Među proizvođačima je i značajan broj obiteljskih gospodarstava u kojima ta proizvodnja ostvaruje značajan dio prihoda - odnosno osigurava egzistenciju i posao cijeloj obitelji.
Nužna pomoć u kapitalnim ulaganjima
Peradari su u proteklom razdoblju pokrenuli inicijativu kojom bi se usvojio i počeo primjenjivati operativni program održivosti i razvoja ukupne peradarske proizvodnje, a koji bi, slično onima za proizvodnju mlijeka, mesa i drugih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, osigurao budućnost uzgajivačima peradi.
Prema procjenama Udruženja peradara, nužno je osigurati pomoć u kapitalnim ulaganjima kojim bi se ojačala inicijalna sredstva samih proizvođača kako bi se ugradila oprema prema EU standardima i postigao ukupni proizvodni kapacitet od oko 2,5 milijuna nesilica.
No, postoji opasnost da do toga neće doći. Prema pristupnim obvezama, odnosno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja, hrvatske kokice trebale bi živjeti u većim kavezima već do kraja 2011. godine, a bez 20 eura ulaganja po nesilici - ili ukupno oko 50 milijuna eura - to neće biti moguće. To bi ujedno moglo značiti i da će većina sadašnjih proizvođača, unatoč izvoznom potencijalu i otvorenim vratima Europske unije, morati zatvoriti svoje farme.
Komentari članka
Vezani članci
Brendiranjem poljoprivrede do veće vrijednosti proizvoda
31.01.2023.Često se ističe važnost poljoprivrede za cjelokupno gospodarstvo. No koliko promoviramo poljoprivredu i koliko ulažemo u brendiranje poljoprivrede? Pozitivan primjer su zaštićeni hrvatski autohtoni proizvodi, a tu mislimo na poljoprivredne i prehrambene p
Objavljeno koliko su točno rasle cijene hrane u Hrvatskoj i ostatku EU. Pogledajte
30.01.2023.Cijene mlijeka, sira i jaja u trgovinama (potrošačke cijene) u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, ali manje nego u Njemačkoj i Slovačkoj. Poskupljenje za 73.2 posto u Mađarskoj u odnosu na prosinac 2021. daleko je najveće u EU (drugo najveće je u Litv
Novih 2,6 mil, eura za obnovu poljoprivrednih potencijala narušenih potresom
26.01.2023.Poljoprivrednici s potresom pogođenih područja mogu se do 17. ožujka prijaviti na četvrti po redu natječaj za obnovu poljoprivrednih potencijala narušenih u potresu. Za to je osigurano 2,6 milijuna eura, uz mogućnost povećanja alokacije, izvijestilo je Mi
Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili
23.01.2023.Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i
U četvrtoj epizodi Duluma zemlje obitelj Šulog - uzgajaju egzotično voće u Zagorju
23.01.2023.Ivan Šulog ne prestaje tražiti nove interese i prilike za stvaranjem nečeg drugačijeg i novog, a za sebe kaže kako ga motivira raditi sve ono što ne rade drugi
Tag cloud
- 2428 članka imaju tag turizam
- 2293 članka imaju tag hrvatska
- 1399 članka imaju tag svijet
- 1500 članka imaju tag izvoz
- 1748 članka imaju tag financije
- 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1171 članka imaju tag trgovina
- 1200 članka imaju tag ict
- 1305 članka imaju tag poljoprivreda
- 1028 članka imaju tag investicije
- 967 članka imaju tag zapošljavanje
- 1069 članka imaju tag industrija
- 793 članka imaju tag poduzetništvo
- 1090 članka imaju tag EU
- 891 članka imaju tag menadžment
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 498 članka imaju tag poticaji
- 696 članka imaju tag maloprodaja
- 505 članka imaju tag opg
- 958 članka imaju tag kriza
- 643 članka imaju tag marketing
- 353 članka imaju tag potpore
- 475 članka imaju tag eu fondovi
- 567 članka imaju tag tehnologija
- 436 članka imaju tag hotelijerstvo
- 524 članka imaju tag krediti
- 458 članka imaju tag prehrambena industrija
- 484 članka imaju tag obrazovanje
- 445 članka imaju tag porezi
- 428 članka imaju tag gospodarstvo
- 377 članka imaju tag osijek
- 406 članka imaju tag energetika
- 455 članka imaju tag dzs
- 367 članka imaju tag start up
- 400 članka imaju tag hnb
- 330 članka imaju tag hgk
- 432 članka imaju tag BDP
- 406 članka imaju tag vlada
- 440 članka imaju tag banke
- 336 članka imaju tag agrokor
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,51 | 7,53 | 7,56 |
USD | 7,04 | 7,06 | 7,09 |
GBP | 8,47 | 8,50 | 8,52 |
CHF | 7,63 | 7,65 | 7,67 |
CAD | 5,20 | 5,22 | 5,23 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |