Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ou 2009

Proizvodnja jaja: pobuna u kokošinjcu

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Krešimir Sočković  

Proizvodnja jaja: pobuna u kokošinjcu

Proizvodnja jaja u Hrvatskoj zadnjih godina varira - u 2002. proizvedeno je 762 milijuna komada, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun u 2004. godini. U 2006. je proizvedeno 846 milijuna jaja, a godinu kasnije 804 milijuna. Lani je u Hrvatsku uvezeno 17,6 milijuna jaja, a izvezeno je samo 467.000 komada.

Tako niske izvozne razine svakako trebaju zabrinjavati. Hrvatska jaja nikako da nađu put prema tanjurima građana zemalja Europske unije iako za to ne postoje nikakva ograničenja. Hrvatski proizvođači jaja nemaju dovoljne količine ni za domaće tržište, tako da trgovci moraju tražiti jaja, posebice oko Uskrsa, i u susjednim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Udruge proizvođača konzumnih jaja, 126 hrvatskih proizvođača u kavezima drže između 1,5 i 1,6 milijuna nesilica, a kapaciteti za uzgoj u kavezima iznose oko dva milijuna komada. Ako analiziramo raspon kapaciteta po proizvođačima, i on veoma varira - iznosi od 320 nesilica do čak 220.000 nesilica. Prema statistikama s početka 2008. godine najveći broj proizvođača, njih 69, ima manje od 5000 nesilica, a samo osam proizvođača na svojim farmama ima više od 100.000 nesilica. Tih osam velikih proizvođača proizvodi više od polovine konzumnih jaja na tržištu, odnosno 59 posto. Većina farmi i opreme na njima - više od 70 posto - staro je gotovo četrdeset godina. Ujedno samo 11 posto kapaciteta po površinskim gabaritima i tehničkim performansama zadovoljava uvjete propisane europskim standardima.

Poslovanje na rubu
Kako kažu proizvođači, u objekte se nije investiralo ponajprije zato što je proizvodnja mahom bila rascjepkana; većina proizvođača imala je i ima relativno male kapacitete pa se ulaganje po jedinici ne isplati. I troškovi proizvodnje nisu išli na ruku proizvođačima jer je tijekom 2007. značajno porasla cijena hrane. Veliki broj proizvođača stoga je poslovao na samom rubu isplativosti ili čak s gubitkom. Nakon porasta cijena jaja nije se ostvarila značajna dobit koja bi omogućila daljnje ulaganje u prilagodbu. Ni poslovne banke, kao niti činjenica da za tu proizvodnju ne postoje poticaji, nisu omogućili poboljšanje situacije proizvođačima. Te činjenice onemogućile su i sudjelovanje proizvođača jaja u korištenju pretpristupnih fondova EU-a (SAPARD) zbog visine raspoloživih investicijskih sredstava, ali i neispunjavanja jednog od glavnih kriterija za dobivanje europskih potpora - efikasnosti proizvodnje. Hrvatski proizvođači jaja još su uvijek znatno ispod standarda proizvodnje u EU-u.

Uz spomenute brojke na stelji se uzgaja nešto manje od 700.000 nesilica koje godišnje proizvedu oko 130 milijuna jaja, dok je u uzgoju na otvorenom u seoskim domaćinstvima oko 1,4 milijuna nesilica koje godišnje proizvedu približno 200 milijuna jaja. U toj proizvodnji izravno je zaposleno oko 1000 radnika, a indirektno i značajan broj onih koji rade u proizvodnji stočne hrane, opreme i drugih potreba u proizvodnji konzumnih jaja. Među proizvođačima je i značajan broj obiteljskih gospodarstava u kojima ta proizvodnja ostvaruje značajan dio prihoda - odnosno osigurava egzistenciju i posao cijeloj obitelji.

Nužna pomoć u kapitalnim ulaganjima
Peradari su u proteklom razdoblju pokrenuli inicijativu kojom bi se usvojio i počeo primjenjivati operativni program održivosti i razvoja ukupne peradarske proizvodnje, a koji bi, slično onima za proizvodnju mlijeka, mesa i drugih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, osigurao budućnost uzgajivačima peradi.

Prema procjenama Udruženja peradara, nužno je osigurati pomoć u kapitalnim ulaganjima kojim bi se ojačala inicijalna sredstva samih proizvođača kako bi se ugradila oprema prema EU standardima i postigao ukupni proizvodni kapacitet od oko 2,5 milijuna nesilica.

No, postoji opasnost da do toga neće doći. Prema pristupnim obvezama, odnosno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja, hrvatske kokice trebale bi živjeti u većim kavezima već do kraja 2011. godine, a bez 20 eura ulaganja po nesilici - ili ukupno oko 50 milijuna eura - to neće biti moguće. To bi ujedno moglo značiti i da će većina sadašnjih proizvođača, unatoč izvoznom potencijalu i otvorenim vratima Europske unije, morati zatvoriti svoje farme.


Komentari članka

Vezani članci

Gramper na kaštelirski način ima sasvim posebnu priču, a priča ju Marko Bratović

18.07.2024.

Krumpir je biljka iz porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet i postala nezaobilazna prehrambena namirnic

Zadruge - jedini legalni karteli

18.07.2024.

Premda u Hrvatskoj za taj oblik poslovnog organiziranja pada interes, kako zbog trendova tako i zbog percepcije da je riječ o ‘nečemu iz Jugoslavije‘, zadrugarstvo nudi neke prednosti. Jedna je od uočljivijih ta što su zadruge po prirodi karteli jer nastu

OPG Škrnički vjeran uljanoj repici: Prinos visok i u težim uvjetima

12.07.2024.

Mladi poljoprivrednik Krešimir Škrnički iz Brezika svoju je proizvodnju bazirao na uljaricama. Prihodovnije je, kaže on. Ove ju je godine skidao tri tjedna ranije nego inače, a kako je došao do ostvarenih prinosa ispričao nam je dok smo bili u obilasku nj

EU potvrdila povijesnu odluku: Uvodimo visoke carine Kinezima, odmah stupaju na snagu

05.07.2024.

EUROPSKA komisija danas je potvrdila ono što se najavljivalo već neko vrijeme. Europska unija uvodi visoke carine na električna vozila proizvedena u Kini, a odluka na snagu stupa već sutra.

EU će uvesti carine na jeftinu robu s AliExpressa, Temua, Sheina...

03.07.2024.

EUROPSKA unija radi na planovima koji predviđaju uvođenje carina na jeftine proizvode kupljene preko kineskih internetskih trgovaca, uključujući Temu, Shein i AliExpress, izvijestio je Financial Times (FT), pozivajući se na dobro upućene izvore. Prema važ

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1577 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1256 članka imaju tag trgovina
  10. 1141 članka imaju tag investicije
  11. 1180 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 573 članka imaju tag opg
  17. 744 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke