Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2009

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

U svijetu, pogotovo u Europi, zadnjih je desetak godina porastao interes za konzumacijom puževa koji su napokon prepoznati kao zdrava hrana. Trenutačno potražnja za tom delicijom, koja se u Dalmaciji sve dosad smatrala hranom za siromašne, znatno je veća od ponude.

Iako Hrvatska ima goleme neiskorištene parcele pogodne za uzgoj puževa, može se reći da uzgoj puževa ide puževim korakom. Više je uzgajivača već na samom početku naišlo ne prepreke koje nisu znali preskočiti, a bilo je tu, kazuju nam, i prijevara, obmana, pa je najlakše bilo odustati.

Jedan od onih koji je prije tri godine debelo zagrizao u uzgoj puževa bio je Slovak sa šibenskom adresom Ernest Kuna. U polju Danilo Birnj kod Šibenika je na 2500 četvornih metara napravio farmu i nabavio sjeme puževa brdara (helix pomatia). U farmu je uložio 15.000 eura, ali prvu berbu nije dočekao. Od posla je odustao, a razlog nam nije htio otkriti. Drugi zainteresirani za uzgoj puževa sa šibenskog područja odustali su u ranijim fazama pa trenutačno na području te županije nema farme puževa.

U Hrvatskoj je danas jako malo takvih farmi. Puno je više onih poduzetnika koji su propali, posebice na području Istre, Slavonije te Dalmacije. Iako se čini da je uzgoj puževa jednostavan posao, očito postoje problemi koji su mnoge natjerali na odustajanje i okretanje sigurnijim granama kao što su to vinogradarstvo i maslinarstvo. Davorin Pamić iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Šibeniku kaže da Dalmacija nije pogodna za uzgoj puževa.

»Našu klimu karakteriziraju duga sušna ljeta i zato sam veliki skeptik kada je u pitanju uzgoj puževa. Da je ovo podneblje pogodno za takav, uzgoj naši bi se stari sigurno time bavili«, kaže Pamić. U Istri je situacija drukčija, jer je tamo više kišnih dana. Dok u Dalmaciji godišnje padne 780 litara kiše po četvornome metru, u Istri je ta količina veća za 200 litara. Uz to, padaline su u Dalmaciji neravnomjerno raspoređene, pa se zna dogoditi da kiša ne padne i osam mjeseci.

»Uzgoj puževa zahtijeva kišnicu, a ne vodu iz cjevovoda koja ih može ubiti. Zato Dalmatincima preporučujem uzgoj maslina, smokava, loze i lavande, tradicionalnih kultura«, zaključuje Pamić.

Ni lako ni jednostavno
Uzgoj puževa očito nije ni lagan ni jednostavan posao. Uzgojni ciklus traje oko dvije godine, kada se bere prvi urod. Stručnjaci kažu da prva berba u pravilu vrati 30-50 posto uloženog novca. Da bi se uopće krenulo u taj posao, treba napraviti analizu tla, izraditi elaborat, dobiti brojne suglasnosti, nabaviti mreže za uzgoj, sjeme i matično leglo. Farme moraju biti u blizini izvora vode.

Specijaliteti od puževa, maslina i paškog sira
Na području Zadarske županije, točnije u Briševu, na 10.000 kvadrata uzgajivačica Hana Medin ima veliku farmu puževa, a u Murvici na 4000 metara četvornih i farmu glista. »Prvu berbu očekujem dogodine, a uskoro farmu širim na 15.000 kvadrata, tako da očekujem berbu 'tešku' 15 tona primorskih puževa i oko 500 tona humusa. Sve količine puževa i humusa namjeravamo plasirati na strano tržište«, kazuje nam Hana Medin, inače bivša novinarka. Ugovore za otkup puževa potpisala je s talijanskim institutom za helicikulturu te s uvoznicima iz Rusije, a pregovara i s kupcima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U dosadašnje poslove investirala je više od 400.000 eura, a na dvjema farmama trenutačno je zaposleno desetak radnika. Najavljuje i nove poslove - na tržište planira izaći s autohtonim proizvodima mediteranskog 'štiha'.

»Meso puževa ćemo spojiti s paškim sirom, a masline ćemo puniti puževim mesom«, ističe Hana Medin, koja se odlučila za uzgoj primorskih puževa, jer su kvalitetniji i na tržištu postižu znatno višu cijenu od »brdara«. Za kilogram brdara može se dobiti najviše euro, a za primorske puževe oko pet eura, s tim da su Rusi spremni platiti i više jer cijene čistu ekološku proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

Brodosplitovi brodovi za izvoz sadržavaju 70 posto domaćih komponenata

26.11.2020.

– Brod je najkompleksniji proizvod koji hrvatska industrija može proizvesti, a oni koje proizvodimo za izvoz sadržavaju 70 posto domaćih komponenata. Od uistinu povoljne cijene po kojoj gradimo ove brodove za obalnu stražu 45 posto iznosa vrati se odmah i

Brojimo šlepere (27): Tvrtka Sobočan iz Murskog Središća godišnje izveze oko 220 šlepera u više od 20 država

25.11.2020.

Obiteljska tvrtka Sobočan iz Murskog Središća više od polovinu svojih prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu baveći se opremanjem poslovnih i prodajnih interijera namještajem i ostalom pripadajućom opremom.

Orijentirali su se na uski segment i danas briljiraju u njemu u cijelome svijetu

24.11.2020.

Nadamo se kako ćemo uskoro potpisati i novi ugovor preko natječaja IRI 2, za razvoj kompleksnog proizvoda koji bi u trenutku izlaska na tržište bio najnapredniji na svijetu u svom segmentu”, smatra osnivač Altproa i ističe da može slobodno reći da je HAMA

Zašto se manje hrane donira, a više baca?

19.11.2020.

- Proizvođači hamburgera odbacuju vrhove rajčica, mi ih onda uzmemo i pretvorimo ih u ukusne umake i juhe. Isto tako prerađujemo i mrkvu koja je prevelika za maloprodaju ili industrijsku proizvodnju, rekao je Bob Hutten, direktor Surplus Food factory.

Analiza Bečkog instituta: Hrvatsku čeka rekordan pad, a iduća godina je posebno važna

16.11.2020.

Neizvjesnost prati i sljedeću godinu, posebno njen početak. Već sada su sve oči uprte u cjepivo protiv koronavirusa, no u ovom je trenutku još teško reći kojom dinamikom će se procjepljivati stanovništvo. O odgovoru na to pitanje, međutim, ovisi i uspjeh

Tag cloud

  1. 2068 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 803 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 406 članka imaju tag poticaji
  20. 341 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 524 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 348 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 376 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici