Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2009

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

U svijetu, pogotovo u Europi, zadnjih je desetak godina porastao interes za konzumacijom puževa koji su napokon prepoznati kao zdrava hrana. Trenutačno potražnja za tom delicijom, koja se u Dalmaciji sve dosad smatrala hranom za siromašne, znatno je veća od ponude.

Iako Hrvatska ima goleme neiskorištene parcele pogodne za uzgoj puževa, može se reći da uzgoj puževa ide puževim korakom. Više je uzgajivača već na samom početku naišlo ne prepreke koje nisu znali preskočiti, a bilo je tu, kazuju nam, i prijevara, obmana, pa je najlakše bilo odustati.

Jedan od onih koji je prije tri godine debelo zagrizao u uzgoj puževa bio je Slovak sa šibenskom adresom Ernest Kuna. U polju Danilo Birnj kod Šibenika je na 2500 četvornih metara napravio farmu i nabavio sjeme puževa brdara (helix pomatia). U farmu je uložio 15.000 eura, ali prvu berbu nije dočekao. Od posla je odustao, a razlog nam nije htio otkriti. Drugi zainteresirani za uzgoj puževa sa šibenskog područja odustali su u ranijim fazama pa trenutačno na području te županije nema farme puževa.

U Hrvatskoj je danas jako malo takvih farmi. Puno je više onih poduzetnika koji su propali, posebice na području Istre, Slavonije te Dalmacije. Iako se čini da je uzgoj puževa jednostavan posao, očito postoje problemi koji su mnoge natjerali na odustajanje i okretanje sigurnijim granama kao što su to vinogradarstvo i maslinarstvo. Davorin Pamić iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Šibeniku kaže da Dalmacija nije pogodna za uzgoj puževa.

»Našu klimu karakteriziraju duga sušna ljeta i zato sam veliki skeptik kada je u pitanju uzgoj puževa. Da je ovo podneblje pogodno za takav, uzgoj naši bi se stari sigurno time bavili«, kaže Pamić. U Istri je situacija drukčija, jer je tamo više kišnih dana. Dok u Dalmaciji godišnje padne 780 litara kiše po četvornome metru, u Istri je ta količina veća za 200 litara. Uz to, padaline su u Dalmaciji neravnomjerno raspoređene, pa se zna dogoditi da kiša ne padne i osam mjeseci.

»Uzgoj puževa zahtijeva kišnicu, a ne vodu iz cjevovoda koja ih može ubiti. Zato Dalmatincima preporučujem uzgoj maslina, smokava, loze i lavande, tradicionalnih kultura«, zaključuje Pamić.

Ni lako ni jednostavno
Uzgoj puževa očito nije ni lagan ni jednostavan posao. Uzgojni ciklus traje oko dvije godine, kada se bere prvi urod. Stručnjaci kažu da prva berba u pravilu vrati 30-50 posto uloženog novca. Da bi se uopće krenulo u taj posao, treba napraviti analizu tla, izraditi elaborat, dobiti brojne suglasnosti, nabaviti mreže za uzgoj, sjeme i matično leglo. Farme moraju biti u blizini izvora vode.

Specijaliteti od puževa, maslina i paškog sira
Na području Zadarske županije, točnije u Briševu, na 10.000 kvadrata uzgajivačica Hana Medin ima veliku farmu puževa, a u Murvici na 4000 metara četvornih i farmu glista. »Prvu berbu očekujem dogodine, a uskoro farmu širim na 15.000 kvadrata, tako da očekujem berbu 'tešku' 15 tona primorskih puževa i oko 500 tona humusa. Sve količine puževa i humusa namjeravamo plasirati na strano tržište«, kazuje nam Hana Medin, inače bivša novinarka. Ugovore za otkup puževa potpisala je s talijanskim institutom za helicikulturu te s uvoznicima iz Rusije, a pregovara i s kupcima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U dosadašnje poslove investirala je više od 400.000 eura, a na dvjema farmama trenutačno je zaposleno desetak radnika. Najavljuje i nove poslove - na tržište planira izaći s autohtonim proizvodima mediteranskog 'štiha'.

»Meso puževa ćemo spojiti s paškim sirom, a masline ćemo puniti puževim mesom«, ističe Hana Medin, koja se odlučila za uzgoj primorskih puževa, jer su kvalitetniji i na tržištu postižu znatno višu cijenu od »brdara«. Za kilogram brdara može se dobiti najviše euro, a za primorske puževe oko pet eura, s tim da su Rusi spremni platiti i više jer cijene čistu ekološku proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

Norveški distributer električne energije odabrao Dalekovod za projekt vrijedan 35 milijuna eura

23.06.2017.

Nakon evaluacijskog procesa, ponuda tvrtke Dalekovod d.d. odabrana je kao najpovoljnija prema kriterijima natječaja. Vrijednost tendera iznosi više od 35 milijuna eura

Viktor Lenac i Wartsila ugovorili suradnju u izradi modula za pročišćavanje balastnih voda

23.06.2017.

Wartsila će, kako se navodi, dostavljati svoju opremu i tehničku dokumentaciju, a Viktor Lenac će izrađivati gotove module spremne za ugradnju u brodove

Elektrotehničari iz Miholjca rade projekte diljem Europe

13.06.2017.

Volja za rad, dobro poznavanje elektrotehnike i spremnost za neprestano učenje i napredovanje u ovoj struci jedini su uvjet za dobivanje posla u tvrtki PowerTech d.o.o. iz Donjeg Miholjca, osnovanoj u suradnji s portugalskim partnerima

Porinuće u 3. maju

09.06.2017.

U Brodogradilištu 3. maju u četvrtak je porinut samoiskrcavajući brod za prijevoz rasutog tereta nosivosti 24.900 tona, koji se u tom brodogradilištu gradi za kanadsku tvrtku Algoma Central Corporation

1000 najvećih: Valamar Riviera ostvarila najveći neto izvoz, a Ina ima najveći vanjskotrgovinski deficit

07.06.2017.

Ina i ove godine predvodi rang-listu najvećih kompanija koju Lider u suradnji s Finom izdaje u publikaciji ‘1000 najvećih’ uza svoj novi broj u četvrtak 8. lipnja

Tag cloud

  1. 1608 članka imaju tag hrvatska
  2. 1633 članka imaju tag turizam
  3. 1448 članka imaju tag financije
  4. 1068 članka imaju tag izvoz
  5. 679 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 877 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 597 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 845 članka imaju tag trgovina
  9. 870 članka imaju tag EU
  10. 806 članka imaju tag industrija
  11. 669 članka imaju tag investicije
  12. 764 članka imaju tag ict
  13. 724 članka imaju tag menadžment
  14. 903 članka imaju tag kriza
  15. 688 članka imaju tag svijet
  16. 526 članka imaju tag maloprodaja
  17. 488 članka imaju tag marketing
  18. 456 članka imaju tag krediti
  19. 441 članka imaju tag tehnologija
  20. 280 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 362 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 361 članka imaju tag hnb
  25. 371 članka imaju tag obrazovanje
  26. 329 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 209 članka imaju tag potpore
  28. 289 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 266 članka imaju tag osijek
  31. 326 članka imaju tag energetika
  32. 338 članka imaju tag recesija
  33. 353 članka imaju tag vlada
  34. 267 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 255 članka imaju tag eu fondovi
  37. 250 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja