Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2009

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

U svijetu, pogotovo u Europi, zadnjih je desetak godina porastao interes za konzumacijom puževa koji su napokon prepoznati kao zdrava hrana. Trenutačno potražnja za tom delicijom, koja se u Dalmaciji sve dosad smatrala hranom za siromašne, znatno je veća od ponude.

Iako Hrvatska ima goleme neiskorištene parcele pogodne za uzgoj puževa, može se reći da uzgoj puževa ide puževim korakom. Više je uzgajivača već na samom početku naišlo ne prepreke koje nisu znali preskočiti, a bilo je tu, kazuju nam, i prijevara, obmana, pa je najlakše bilo odustati.

Jedan od onih koji je prije tri godine debelo zagrizao u uzgoj puževa bio je Slovak sa šibenskom adresom Ernest Kuna. U polju Danilo Birnj kod Šibenika je na 2500 četvornih metara napravio farmu i nabavio sjeme puževa brdara (helix pomatia). U farmu je uložio 15.000 eura, ali prvu berbu nije dočekao. Od posla je odustao, a razlog nam nije htio otkriti. Drugi zainteresirani za uzgoj puževa sa šibenskog područja odustali su u ranijim fazama pa trenutačno na području te županije nema farme puževa.

U Hrvatskoj je danas jako malo takvih farmi. Puno je više onih poduzetnika koji su propali, posebice na području Istre, Slavonije te Dalmacije. Iako se čini da je uzgoj puževa jednostavan posao, očito postoje problemi koji su mnoge natjerali na odustajanje i okretanje sigurnijim granama kao što su to vinogradarstvo i maslinarstvo. Davorin Pamić iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Šibeniku kaže da Dalmacija nije pogodna za uzgoj puževa.

»Našu klimu karakteriziraju duga sušna ljeta i zato sam veliki skeptik kada je u pitanju uzgoj puževa. Da je ovo podneblje pogodno za takav, uzgoj naši bi se stari sigurno time bavili«, kaže Pamić. U Istri je situacija drukčija, jer je tamo više kišnih dana. Dok u Dalmaciji godišnje padne 780 litara kiše po četvornome metru, u Istri je ta količina veća za 200 litara. Uz to, padaline su u Dalmaciji neravnomjerno raspoređene, pa se zna dogoditi da kiša ne padne i osam mjeseci.

»Uzgoj puževa zahtijeva kišnicu, a ne vodu iz cjevovoda koja ih može ubiti. Zato Dalmatincima preporučujem uzgoj maslina, smokava, loze i lavande, tradicionalnih kultura«, zaključuje Pamić.

Ni lako ni jednostavno
Uzgoj puževa očito nije ni lagan ni jednostavan posao. Uzgojni ciklus traje oko dvije godine, kada se bere prvi urod. Stručnjaci kažu da prva berba u pravilu vrati 30-50 posto uloženog novca. Da bi se uopće krenulo u taj posao, treba napraviti analizu tla, izraditi elaborat, dobiti brojne suglasnosti, nabaviti mreže za uzgoj, sjeme i matično leglo. Farme moraju biti u blizini izvora vode.

Specijaliteti od puževa, maslina i paškog sira
Na području Zadarske županije, točnije u Briševu, na 10.000 kvadrata uzgajivačica Hana Medin ima veliku farmu puževa, a u Murvici na 4000 metara četvornih i farmu glista. »Prvu berbu očekujem dogodine, a uskoro farmu širim na 15.000 kvadrata, tako da očekujem berbu 'tešku' 15 tona primorskih puževa i oko 500 tona humusa. Sve količine puževa i humusa namjeravamo plasirati na strano tržište«, kazuje nam Hana Medin, inače bivša novinarka. Ugovore za otkup puževa potpisala je s talijanskim institutom za helicikulturu te s uvoznicima iz Rusije, a pregovara i s kupcima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U dosadašnje poslove investirala je više od 400.000 eura, a na dvjema farmama trenutačno je zaposleno desetak radnika. Najavljuje i nove poslove - na tržište planira izaći s autohtonim proizvodima mediteranskog 'štiha'.

»Meso puževa ćemo spojiti s paškim sirom, a masline ćemo puniti puževim mesom«, ističe Hana Medin, koja se odlučila za uzgoj primorskih puževa, jer su kvalitetniji i na tržištu postižu znatno višu cijenu od »brdara«. Za kilogram brdara može se dobiti najviše euro, a za primorske puževe oko pet eura, s tim da su Rusi spremni platiti i više jer cijene čistu ekološku proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

Lipička tvornica s 205 radnika će godišnje raditi stakla za do 7000 londonskih taksija

17.02.2017.

U tvrtki Lipik Glas ove će godine početi proizvodnja kompleta vjetrobranskih stakala za prvu ugradnju u automobile za londonsku taksi službu.

Hrvatskim tvrtkama vraćene ruske izvozne dozvole

17.02.2017.

Sve hrvatske prehrambene tvrtke koje imaju izvozne dozvole za tržište Ruske Federacije ponovno su vraćene u ruski registar imatelja izvoznih dozvola

Podravka otvorila tvornicu u Tanzaniji, investicija vrijedna 4 milijuna eura

16.02.2017.

To je prva Podravkina tvornica na tržištu Afrike, sukladno strategiji internacionalizacije poslovanja

Rimčeve baterije bit će u najsenzacionalnijem autu ikad

16.02.2017.

LEGENDARNI proizvođač automobila Aston Martin objavio je danas da će baterijski set za njihov model AM-RB 001 isporučivati tvrtka Rimac Automobili.

U Rusiju mogu samo Podravka i Sardina, drugima zabrana

13.02.2017.

Koka i Vindija, Perutnina Ptuj-Pipo te Belje i PIK Vrbovec iz koncerna Agrokor ostaju bez ruskog tržišta.

Tag cloud

  1. 1526 članka imaju tag hrvatska
  2. 1586 članka imaju tag turizam
  3. 1424 članka imaju tag financije
  4. 1023 članka imaju tag izvoz
  5. 648 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 843 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 813 članka imaju tag trgovina
  8. 545 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 854 članka imaju tag EU
  10. 787 članka imaju tag industrija
  11. 614 članka imaju tag investicije
  12. 708 članka imaju tag menadžment
  13. 735 članka imaju tag ict
  14. 894 članka imaju tag kriza
  15. 654 članka imaju tag svijet
  16. 511 članka imaju tag maloprodaja
  17. 450 članka imaju tag krediti
  18. 473 članka imaju tag marketing
  19. 426 članka imaju tag tehnologija
  20. 438 članka imaju tag banke
  21. 265 članka imaju tag poticaji
  22. 410 članka imaju tag dzs
  23. 355 članka imaju tag hnb
  24. 345 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 365 članka imaju tag obrazovanje
  26. 327 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 204 članka imaju tag potpore
  28. 285 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 321 članka imaju tag energetika
  32. 260 članka imaju tag osijek
  33. 346 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 230 članka imaju tag proizvodnja
  37. 172 članka imaju tag edukacija
  38. 230 članka imaju tag projekt
  39. 310 članka imaju tag istraživanje
  40. 307 članka imaju tag statistika