Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Velj 2020

Prosječna plaća u posljednje četiri godine porasla 16,1%

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji list  

Prosječna plaća u posljednje četiri godine porasla 16,1%

No, treba napomenuti kako zbog pravila DZS-a da ne objavljuje najveću plaću, jer je to “individualni podatak”, ne postoje podaci o rasponu najvećih deset posto plaća, pa je onda nemoguće pratiti povećanje tog razreda plaća. Sukladno usporedivim podacima DZS-a, prosječna mjesečna plaća je u periodu od siječnja 2016. do prosinca 2019. narasla s 5646 kuna na 6559 kuna, odnosno za 913 kuna ili 16,1 posto (bez uračunate inflacije). U tom periodu je median plaća narasla s 4945 kuna na 5664 kune, odnosno za 719 kuna ili za 14,5 posto. Median plaća znači da 50 posto zaposlenih prima taj ili manji iznos, a 50 posto prima taj ili veći iznos kao mjesečnu plaću.

Nadalje, podaci DZS-a pokazuju kako je u prošloj godini zabilježeno blago usporavanje rasta plaća u odnosu na rast ostvaren u 2018., za oko jedan postotni bod kod nominalne neto i bruto plaće.

Iva Tomić, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta u Zagrebu, tim povodom za Jutarnji list napominje kako je “zanimljivo da ekonomska teorija uz nedostatak radne snage na tržištu rada - o kojem se u kontekstu hrvatskog tržišta rada naveliko diskutira već jedno dulje vrijeme - vezuje znatno izraženiji rast plaća od onoga kojem svjedočimo”.

“Ipak, ovo usporavanje rasta plaća u 2019. je u skladu s općom dinamikom kretanja na tržištu rada, odnosno usporavanjem potražnje za radom i općenito stanjem ekonomskog ciklusa. Naime, bruto plaće su u nominalnom iznosu u 2019. rasle po prosječnoj međugodišnjoj stopi od 3,8 posto. Uz prosječnu stopu inflacije od 0,8 posto u istom razdoblju, proizlazi da je rast plaća u realnim iznosima bio usklađen s rastom ukupne gospodarske aktivnosti”, govori Tomić.

Prema njenim riječima, u 2020. se očekuje nastavak rasta plaća, vjerojatno izraženiji nego u 2019., i to najvećim dijelom zbog povećanja plaća u javnom sektoru. Ali, i privatni sektor će morati dodatno povećati plaće ako misli zadržati postojeće radnike ili zaposliti nove. Posljednje porezne izmjene će također utjecati na rast neto plaća, međutim, ne očekuje se njihov značajniji učinak na povećanje zaposlenosti”, smatra Tomić.

Kada je rast zaposlenosti u pitanju, prema podacima DZS-a, koji nisu konačni, u 2019. u odnosu na 2018. prosječan godišnji broj zaposlenih porastao je za 14.989 osoba (u 2018. u odnosu na 2017. za 40.748) ili za znatno nižih jedan posto u odnosu na 2,8 posto rasta u 2018. Prema podacima HZMO-a, međutim, prosječni broj osiguranika se povećao u 2019. za 36.785 ili za 2,4 posto u odnosu na godinu prije, što je brže od godišnje dinamike iz 2018.

Analitičari HGK pritom tvrde kako se može očekivati da će i nakon korekcije broja zaposlenih, prema DZS-u broj zaposlenih rasti manjom stopom nego 2018. U DZS-u su nam kazali kako nisu oni odgovorni za to što novi podaci o broju zaposlenih temeljenim na podacima Porezne uprave nisu konačni, ali nije odgovorna ni Porezna uprava. Naime, ističu, pravila dozvoljavaju poslodavcima da naknadno mijenjaju te podatke i stoga se sukladno tim naknadnim izmjenama mijenjaju i konačni podaci.

Iva Tomić pritom podsjeća kako DZS svake godine u ožujku revidira podatke o broju zaposlenih za prethodnu godinu, te da se ta razlika zna penjati i do 20.000 ljudi na mjesečnoj razini.

“U rujnu prošle godine DZS je u potpunosti revidirao podatke o broju zaposlenih, što je povećalo ukupnu brojku zaposlenih za preko 100.000 osoba tako da je sad gotovo nemoguće predvidjeti za koliko će se ta brojka promijeniti nakon revizije”, ističe Tomić, dodajući kako se radi o velikom problemu službene statistike.

“Stoga nije ni čudo da se razni analitičari, mediji, ali i druga zainteresirana javnost često oslanjaju na druge izvore podataka, kao što su oni HZMO-a, o broju osiguranika. Ipak, ono što je vidljivo i iz nekih drugih pokazatelja upućuje na usporavanje dinamike na tržištu rada u Hrvatskoj tijekom 2019.”, tvrdi znanstvena suradnica EIZ-a.

Primjerice, navodi, prema podacima Ankete o radnoj snazi u prva tri tromjesečja 2019., broj zaposlenih je porastao tek za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2018., dok je dinamika kretanja broja zaposlenih u istom razdoblju 2018. (u odnosu na 2017.) bila na razini 2,3 posto.

“Nadalje, potražnja za radom je tijekom 2019., i prema indeksu online oglasa slobodnih radnih mjesta (OVI indeksu EIZ-a) i prema podacima HZZ-a, osjetno pala u odnosu na 2018. Ovakva vidljiva dinamika usporavanja je potencijalno signal da je nakon izlaska iz recesije tržište rada na određeni način dosegnulo svoj vrhunac. U 2020. se očekuje nastavak trendova započetih tijekom 2019., odnosno usporeni rast novog zapošljavanja. Pitanje je samo koliko je u takvoj situaciji realno očekivati značajniji rast gospodarstva”, naglašava Iva Tomić.


Komentari članka

Vezani članci

Manje oranica i goveda, a više svinja, ovaca i peradi

03.12.2020.

Nešto više od petine ukupnih površina oranica i vrtova odnosi se na industrijske usjeve, koji u odnosu prema 2016. godini bilježe i porast površina za 1,7 posto. Pod industrijskim usjevima ove je godine bilo 177 tisuća hektara, čime u ukupnim površinama i

Teška godina za turizam

03.12.2020.

O tome koliki ćemo oporavak i rast gospodarstva imati u idućoj godini uvelike će ovisiti kakva će nam biti turistička sezona. Hotelijeri smatraju da će i iduća godina biti teška, ali da bi mogla biti bolja nego ova s obzirom na stečena iskustva u pandemij

Manje se trošilo na ‘Crni petak‘, pad je velik

01.12.2020.

I ove su godine građani iskoristili popuste i promotivne akcije, posebno online. No, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije, smanjena sklonost potrošnji je bila očekivana

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

01.12.2020.

Industrijska proizvodnja u listopadu ove godine je porasla 2,8 posto dok je maloprodaja pala 2,5 posto, najmanje od početka pandemije

Goran Litvan: Korona zasad odnijela 66.000 radnih mjesta

30.11.2020.

Broj zaposlenih od veljače do listopada povećan je za oko 18.000. To je dokaz politici za tezu eppur si muove. A prava je istina da korona nije donijela 18.000 radnih mjesta, nego ih je odnijela više od 66 tisuća. Prošle je godine u tom razdoblju povećan

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici