Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Velj 2019

Prošle godine plaće porasle 2,8%, očekuje se i daljnji rast

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: RBA analize  

Prošle godine plaće porasle 2,8%, očekuje se i daljnji rast

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je u prošloj godini 6.242 kune, što je za 257 kuna ili realno 2,8 posto više nego godinu dana prije, a i u ovoj se godini očekuje rast plaća, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Prosječna bruto plaća iznosila je, pak, u 2018. godini 8.448 kuna, što je za 392 kune ili realno 3,3 posto više nego godinu dana prije, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).

"Zamjetnim stopama rasta prosječnih neto i bruto plaća u 2018. pridonijelo je povećanje iznosa minimalne plaće od siječnja prošle godine za pet posto koja je u bruto iznosu iznosila 3.439,8 kuna, a neto 2.752 kune”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

Dodaje se da je rastu plaća u dijelu 2018. pridonio i rast plaća u javnom sektoru zbog odluke o povećanju plaća javnim i državnim službenicima od kolovoza 2017.
Porezne promjene potiču rast plaća"Nadalje, u posljednjem mjesecu 2018. pozitivan doprinos rastu plaća zasigurno je došao i od izmjena u poreznom sustavu, odnosno povećanjem neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s 2.500 na 7.500 kuna, što je iskoristio dio poduzeća”, smatraju analitičari RBA.

U ovoj godini očekuju dalji rast plaća zbog poreznih izmjena. Naime, od siječnja ove godine proširen je porezni razred s poreznom osnovicom od 24 posto sa 17.500 na 30.000 kuna, dok će se plaće iznad 30.000 kuna oporezivati po stopi od 36 posto.

Uz to, smanjena je stopa opterećenja poslodavaca doprinosima za 0,7 postotnih bodova, dok je minimalna plaća povećana na 3.750 kuna bruto.
Manjak kvalificiranih radnikaOsim toga, pritiske na rast plaća stvarat će i manjak kvalificiranih radnika u značajnom broju djelatnosti, navodi se u analizi RBA.

"Naime, u posljednje vrijeme osobito dolaze do izražaja strukturni razlozi povećanja plaća koji proizlaze iz manjka radno sposobnog stanovništva, odnosno manjka kvalificirane radne snage, osobito u pojedinim djelatnostima, unatoč još uvijek razmjeno visokom broju nezaposlenih osoba”, navode analitičari RBA.

Smatraju da je dio tog problema vezan uz neodgovarajuće vještine i znanja koja su usko povezana i s neusklađenosti između obrazovnog sustava i tržišta rada.

"Drugi dio problema odnosi se na demografsku sliku Hrvatske i pojačano iseljavanje stanovništva, koje je osobito olakšano pristupom Hrvatske u EU. Takva kretanja dovela su do smanjenog priljeva stanovništva u radnu dob, čime je smanjen pritisak ponude na tržištu rada uz povećan pritisak na rast plaća”, zaključuju analitičari RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Predsjednik udruge stranih ulagača u Hrvatskoj: "Najveći je problem u mentalitetu i sklonosti žalopojkama"

11.03.2019.

Mislim da bi nam najviše pomoglo da se počnemo mijenjati, posebno naš mentalitet. Hrvati se vole jako puno žaliti, iznositi probleme što dobrim dijelom potenciraju i mediji. Dobra vijest je samo loša vijest, nema optimizma. Jedan strani veleposlanik koji

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija