Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Srp 2009

Raniji raskid police gubitak za osiguranike

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marijana Matković  

Raniji raskid police gubitak za osiguranike

Iako se u više navrata isticalo da je životno osiguranje jedan od najsigurnijih načina štednje za budućnost, jer u tom sektoru zasad nema većih gubitaka, pojedini osiguravatelji u posljednje vrijeme bilježe značajan trend rasta prijevremenih otkupa polica. Procjene pokazuju da se do prvih spomena recesije prijevremeno raskidalo između pet i 20 posto sklopljenih polica, a dio osiguravatelja danas bilježi i do 400 posto više zahtjeva za ranijom isplatom na temelju police osiguranja.

Većina osiguranika čini to zbog toga što im hitno treba novac, ali i zato što ne znaju da je takva odluka najmanje isplativa te da postoje i druge mogućnosti da dođu do novca, a ipak zadrže i nastave štednju za budućnost.

Prijevremeno raskidanje osiguranja u pravilu je neisplativo bez obzira na to kada se osiguranik odluči na takav korak, a najmanje se isplati na samom početku osiguranja. Kod polica koje su sklopljene na rok do 14 godina, to su prve dvije godine osiguranja, a kod onih s duljim rokom prve tri godine, tijekom kojih osiguranik nema pravo ni na kunu povrata. Stoga se onima koji u tom razdoblju zaključe da premiju više ne mogu plaćati puno više isplati ugovoriti određeni period mirovanja police te kasnije nastaviti makar i s minimalnim uplatama do isteka osiguranja, kako novac ne bi bio izgubljen. U protivnom, treba računati na to da su mogući gubici veliki. U slučaju raskida osiguranja, naime, osiguraniku se isplaćuje otkupna vrijednost police u tom trenutku (premija umanjena za troškove sklapanja ugovora, rizike i slično), a ne premija koju je do tada uplatio.

Prema informacijama iz nekoliko osiguravajućih kuća, većina onih koji odustaju od osiguranja na taj se korak odluče već u prvoj godini osiguranja, jer do tada nisu mnogo uplatili i gubitak nije velik. Nešto rjeđe osiguranici se na to odlučuju tijekom prve tri godine osiguranja, a i ako razmišljaju o takvoj odluci, češće će prihvatiti sugestiju osiguravatelja da nastave još neko vrijeme plaćati premiju kako ne bi izgubili sve što su uložili. Osim toga, većina osiguravatelja nakon isteka prve dvije, odnosno prve tri godine osiguranja (ovisno o roku na koji je osiguranje ugovoreno), odobrava pozajmice po polici kojom se mogu premostiti financijske poteškoće, a da se istodobno ne odustaje od osiguranja. Druga mogućnost da se prebrodi kriza, a zadrži osiguranje, jest promjena dinamike plaćanja ili smanjenje premije, slijedom kojega se ujedno smanjuje i osigurana svota za slučaj doživljenja. Također, nakon što su uplaćene najmanje tri godišnje premije, osiguranik može zatražiti i kapitalizaciju police. U tom slučaju prestaje obveza plaćanja premija ubuduće, a na temelju dotad uplaćenih premija i dogovorenog roka osiguranja ugovara se nova osigurana svota koja će osiguraniku biti isplaćena zajedno s dobiti po isteku osiguranja. Tako prekinuto osiguranje može se i obnoviti, najkasnije 12 mjeseci od isteka mjeseca za koji je plaćena posljednja premija.

Gubi se i 35 posto novca
Osiguranik Croatia osiguranja koji je u dobi od 40 godina ugovorio životno osiguranje na rok od 20 godina, s godišnjom premijom u protuvrijednosti od tisuću eura, odluči li raskinuti policu već nakon pet godina osiguranja mogao bi izgubiti čak 35 posto osigurane svote. Izdrži li s uplatama tijekom deset godina, izgubit će 18 posto osigurane svote, a odluči li se na raskid osiguranja nakon 15 godina, dakle pet godina prije isteka roka osiguranja, može računati na gubitak od pet posto u odnosu na osiguranu svotu.


Komentari članka

Vezani članci

Gotovina na tekućim i žiro računima porasla za petinu

12.03.2018.

Niske kamatne stope koje se očekuju i tijekom ove godine sugeriraju nastavak gomilanja novca na tekućim i žiro-računima hrvatskih građana.

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

16.01.2018.

Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Štedljiviji smo od Mađara, Rumunja i Srba, ali Austrijanci su nam nedostižni

31.10.2017.

Muškarci su u Hrvatskoj štedljiviji od žena i prosječno mjesečno izdvajaju 519 kuna što je 20 posto više nego žene. Hrvatski građani, pak, u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što je povećanje od deset posto u odnosu na prošlu godinu

Građani u prosjeku štede 10% više nego lani

27.10.2017.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50% građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih ple

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP