Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2018

Rast hrvatskog BDP-a usporio u trećem tromjesečju, osobna potrošnja i dalje najveća sastavnica

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Rast hrvatskog BDP-a usporio u trećem tromjesečju, osobna potrošnja i dalje najveća sastavnica

Snažna osobna potrošnja i dalje podržava rast hrvatskog gospodarstva, no zbog pada industrijske proizvodnje i usporavanja rasta turizma, svi makroekonomisti procjenjuju da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju usporio.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u trećem kvartalu 2018., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Bit će to već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto na godišnjoj razini.

Osobna potrošnja i dalje najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 49 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

„Kao i u posljednjih nekoliko kvartala, najveći utjecaj na rast imat će osobna potrošnja, na što ukazuje rast prometa u trgovini na malo u trećem tromjesečju za otprilike 3 posto na godišnjoj razini”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

No, ističe i da je to najsporija stopa rasta maloprodaje od kraja 2015. godine.

Premda sporije, osobna potrošnja i dalje raste zahvaljujući, među ostalim, rastu plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za kolovoz 6.264 kune, što je 2 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

„Osobna potrošnja poticaj je pronašla u rastu zaposlenosti, padu nezaposlenosti, razmjeno snažnom rastu plaća, niskim troškovima refinanciranja te umjerenoj inflaciji”, navodi se u anketi Hine.

Potrošnju podržava i turizam koji, kažu makroekonomisti, ima i najveći utjecaj na BDP u trećem tromjesečju. Zbog toga je posljednjih godina u trećem kvartalu obično rast BDP-a ubrzavao u odnosu na drugo tromjesečje.

Sporiji rast turizma

Međutim, makroekonomisti ističu da je u trećem tromjesečju ove godine zabilježen relativno sporiji rast turizma zbog ograničavajućih kapaciteta i oporavka konkurentskih tržišta.

„Rast izvoza roba i usluga uobičajeno je u razdoblju od lipnja do rujna oslonjen na turizam, a u tom su razdoblju ove godine ukupna noćenja porasla 1,8, a dolasci 3,4 posto”, navodi jedan od makroekonomista.

Premda se u turizmu i dalje bilježe rekordni rezultati, rast je sporiji u odnosu na prošlu godinu. Naime, u cijeloj 2017. zabilježen je, prema podacima DZS-a, rast turističkih dolazaka za 13 posto, dok je broj noćenja porastao za 10,6 posto.

„U trećem tromjesečju zabilježene su bitno niže stope rasta dolazaka i noćenja turista nego što je to bio slučaj u istom kvartalu 2017.”, navodi se u anketi Hine.

Usporavanje rasta robnog izvoza

Osim turizma, već dulje vrijeme pozitivno na gospodarstvo utječe i rast robnog izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme rast izvoza usporava.

Izvoz je u prvih devet mjeseci ove godine dosegnuo 79 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 130,3 milijardi kuna ili 6,1 posto više, pokazuju podaci DZS-a.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u tih devet mjeseci iznosio 51,3 milijarde kuna, što je za 4,5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom pala s lanjskih 61,9 na 60,6 posto.

Nastavljen rast investicija

Doprinos „nastavka rasta izvoza roba bit će umanjen uvozom roba, koji nastavlja rasti zbog visoke uvozne ovisnosti”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Ističe, međutim, da očekuje blago ubrzanje rasta investicija.

I ostali u anketi procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen rast investicija, već 15. kvartal zaredom, na što ukazuje i rast aktivnosti u građevinarstvu.

Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci ove godine građevinska je aktivnost porasla za 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Pad industrijske proizvodnje

Međutim, „blago intenziviranje građevinarstva ostat će u sjeni zamjetnog usporavanja, odnosno pada industrijske proizvodnje”, upozorava jedan od makroekonomista.

Industrijska je proizvodnja godinama rasla, no u trećem je tromjesečju, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, pala za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je djelomice posljedica i krize u brodograđevnoj grupi Uljanik.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u devet od posljednjih 11 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini. Zbog toga je u prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja bila za 0,3 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.

„To prije svega pripisujemo usporavanju rasta u industriji naših glavnih trgovinskih partnera te slabljenju sentimenta u prerađivačkom sektoru”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2018. usporavanje

Procjene za treće tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je zabilježen rast od 2,9 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto, no neki makroekonomisti upozoravaju da bi mogli smanjiti procjene nakon objave podataka za treće tromjesečje.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je već smanjila procjenu, pa sada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto, dok je prije očekivala rast od 2,8 posto.

Europska je komisija, pak, nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 2,6 na 2,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 2,7 posto.

Vlada je, pak, u rebalansu proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Eksplozija u mikro segmentu poduzeća 2018., a pri vrhu sve po starom

13.06.2019.

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.

Cijene čišćenja apartmana skočile do neba, lani se moglo zaraditi i do 10.000 kuna mjesečno

13.06.2019.

Cijena fizičkog rada premašila je cijenu većine intelektualnih usluga

Majstora nema ni za lijek: 'Dižemo cijene, ali ljudi su spremni platiti koliko god tražimo'

13.06.2019.

Prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija