Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2018

Rast hrvatskog BDP-a usporio u trećem tromjesečju, osobna potrošnja i dalje najveća sastavnica

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr/hina  

Rast hrvatskog BDP-a usporio u trećem tromjesečju, osobna potrošnja i dalje najveća sastavnica

Snažna osobna potrošnja i dalje podržava rast hrvatskog gospodarstva, no zbog pada industrijske proizvodnje i usporavanja rasta turizma, svi makroekonomisti procjenjuju da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju usporio.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u trećem kvartalu 2018., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Bit će to već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto na godišnjoj razini.

Osobna potrošnja i dalje najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 49 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

„Kao i u posljednjih nekoliko kvartala, najveći utjecaj na rast imat će osobna potrošnja, na što ukazuje rast prometa u trgovini na malo u trećem tromjesečju za otprilike 3 posto na godišnjoj razini”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

No, ističe i da je to najsporija stopa rasta maloprodaje od kraja 2015. godine.

Premda sporije, osobna potrošnja i dalje raste zahvaljujući, među ostalim, rastu plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za kolovoz 6.264 kune, što je 2 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

„Osobna potrošnja poticaj je pronašla u rastu zaposlenosti, padu nezaposlenosti, razmjeno snažnom rastu plaća, niskim troškovima refinanciranja te umjerenoj inflaciji”, navodi se u anketi Hine.

Potrošnju podržava i turizam koji, kažu makroekonomisti, ima i najveći utjecaj na BDP u trećem tromjesečju. Zbog toga je posljednjih godina u trećem kvartalu obično rast BDP-a ubrzavao u odnosu na drugo tromjesečje.

Sporiji rast turizma

Međutim, makroekonomisti ističu da je u trećem tromjesečju ove godine zabilježen relativno sporiji rast turizma zbog ograničavajućih kapaciteta i oporavka konkurentskih tržišta.

„Rast izvoza roba i usluga uobičajeno je u razdoblju od lipnja do rujna oslonjen na turizam, a u tom su razdoblju ove godine ukupna noćenja porasla 1,8, a dolasci 3,4 posto”, navodi jedan od makroekonomista.

Premda se u turizmu i dalje bilježe rekordni rezultati, rast je sporiji u odnosu na prošlu godinu. Naime, u cijeloj 2017. zabilježen je, prema podacima DZS-a, rast turističkih dolazaka za 13 posto, dok je broj noćenja porastao za 10,6 posto.

„U trećem tromjesečju zabilježene su bitno niže stope rasta dolazaka i noćenja turista nego što je to bio slučaj u istom kvartalu 2017.”, navodi se u anketi Hine.

Usporavanje rasta robnog izvoza

Osim turizma, već dulje vrijeme pozitivno na gospodarstvo utječe i rast robnog izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme rast izvoza usporava.

Izvoz je u prvih devet mjeseci ove godine dosegnuo 79 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 130,3 milijardi kuna ili 6,1 posto više, pokazuju podaci DZS-a.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u tih devet mjeseci iznosio 51,3 milijarde kuna, što je za 4,5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom pala s lanjskih 61,9 na 60,6 posto.

Nastavljen rast investicija

Doprinos „nastavka rasta izvoza roba bit će umanjen uvozom roba, koji nastavlja rasti zbog visoke uvozne ovisnosti”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Ističe, međutim, da očekuje blago ubrzanje rasta investicija.

I ostali u anketi procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen rast investicija, već 15. kvartal zaredom, na što ukazuje i rast aktivnosti u građevinarstvu.

Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci ove godine građevinska je aktivnost porasla za 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Pad industrijske proizvodnje

Međutim, „blago intenziviranje građevinarstva ostat će u sjeni zamjetnog usporavanja, odnosno pada industrijske proizvodnje”, upozorava jedan od makroekonomista.

Industrijska je proizvodnja godinama rasla, no u trećem je tromjesečju, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, pala za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je djelomice posljedica i krize u brodograđevnoj grupi Uljanik.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u devet od posljednjih 11 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini. Zbog toga je u prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja bila za 0,3 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.

„To prije svega pripisujemo usporavanju rasta u industriji naših glavnih trgovinskih partnera te slabljenju sentimenta u prerađivačkom sektoru”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2018. usporavanje

Procjene za treće tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je zabilježen rast od 2,9 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto, no neki makroekonomisti upozoravaju da bi mogli smanjiti procjene nakon objave podataka za treće tromjesečje.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je već smanjila procjenu, pa sada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto, dok je prije očekivala rast od 2,8 posto.

Europska je komisija, pak, nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 2,6 na 2,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 2,7 posto.

Vlada je, pak, u rebalansu proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Rekord: 16. kolovoza fiskalizirano 890 milijuna kuna

20.08.2019.

U ljetnim mjesecima porezni inspektori posebnu pozornost posvećuju izdavanju fiskalnih računa. Iskustva onih koji plaćaju usluge i robu potvrđuju učinkovitost njihova nadzora.

Rekordi u Zračnoj luci Pula - ove godine 11 posto više putnika

20.08.2019.

I u pulskoj Zračnoj luci ove sezone rekordi. Broj putnika veći za je 11 posto u odnosu na lani. Pula je ove godine povezana s više od 70 europskih odredišta, a u tijeku su pregovori za uvođenje novih linija dogodine.

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Palo njemačko gospodarstvo, na rubu su recesije

14.08.2019.

NJEMAČKA, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništv

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija