Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Pro 2017

Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

Poslodavci koji radnicima isplaćuju minimalnu plaću, i to rade u kontinuitetu 12 minulih mjeseci, moći će koristiti kompenzacijske mjere, odnosno država će ih subvencionirati na način da doprinose na plaću obračunavaju na pola iznosa minimale plaće. To, međutim, neće moći primijeniti na novozaposlene radnike. Koliko je poslodavaca u pitanju i koliko oni radnika zapošljavaju, nije poznato.

Naime, prema zadnjim raspoloživim podacima, minimalnu plaću je prije dvije godine primalo oko 75 tisuća radnika, no ne zna se koliko je njih bilo u punom radnom vremenu, a koliko u nepunom radnom vremenu, odnosno koliko je tih radnika tijekom godine povremeno radilo. Zbog ne baš preciznih podataka, kalkulira se da je na minimalnoj plaći oko 50 tisuća radnika u punom radnom vremenu.

Najave o iznosu minimalne plaće, kao i kompenzacijskim mjerama prema poslodavcima koji godinama tvrde kako ne mogu podnijeti rast minimalne plaće, koje je tijekom ponedjeljka iznio premijer Andrej Plenković te potredsjednica Vlade Martina Dalić, jučer su dobile nešto točniju sliku. Naime, sastankom socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca – i resornog ministarstva rada zaključeni su pregovori o minimalnoj plaći.

No, teško bi se moglo reći da je pregovora bilo jer se tek jučer, i to nakon što su u javnost Banski dvori plasirali djelomične informacije, razgovaralo o konkretnim mjerama i iznosima. Odnosno, socijalni partneri su informirani o odlukama politike koje se svode na to da HDZ-ova Vlada širi krug poslodavaca koje subvencionira.
Urušavanje zdravstva

Minimalna plaća za iduću godinu raste pet posto i iznosit će 3.439,80 kuna bruto, što je u neto iznosu 2.751,84 kune. Sam radnik na ruke će primati 131 kunu više nego u ovoj godini u kojoj neto minimalac iznosi 2.620,80 kuna. Ove brojke možda će se neznatno korigirati, ako će se poštovati preporuka da se iznos minimalne plaće zaokružuje.

Poslodavcima neće biti umanjen samo doprinos za zdravstveno osiguranje, već će im ukupni doprinosi biti umanjeni. Naime, na buduću minimalnu plaću poslodavci državi trebaju platiti ukupno 591,65 kuna doprinosa za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu. No, poslodavac koji je cijelu ovu godinu isplaćivao minimalnu plaću, u idućoj godini doprinose neće plaćati na punu, već na pola plaće.

Drugim riječima, umjesto na 3.439,80 kuna, ukupno 16,2 posto doprinosa plaćat će na iznos od 1.719,9 kuna. U tom slučaju, trošak poslodavca za doprinose iznosi 295,82 kune. Država im oprašta 295,83 kune.

Na godišnjoj razini, po svakom radnom mjestu, riječ je o 3.549,96 kuna. Za taj iznos bit će uskraćeni zdravstveni fond, zaštita na radu, zapošljavanje. Najviše će prihoda pritom izgubiti zdravstveni fond, pa bi poslodavci ubuduće (s obzirom da već sada ne plaćaju doprinose za oko 70 tisuća radnika zbog različitih mjera poticanja zapošljavanja) prije no što kritiziraju neučinkovito zdravstvo, trebali dobro razmisliti o svom doprinosu njegovoj neučinkovitosti.
Sindikati nezadovoljni

Tko koliko dobiva rastom minimalne plaće, pokazuje i podatak da će radnik u netu primati 131 kunu više, a za taj rast neto plaće poslodavci će uštedjeti 295,82 kune. Hoće li ih upotrijebiti za razvoj i zapošljavanje? Za rast plaća zasigurno neće.

Radnici bi od iduće godine trebali osjetiti da su radili prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima. Naime, zakonskim izmjenama će se propisati da se samo ti dodaci obračunavaju na iznos minimalne plaće.

Dodatne kompenzacije imat će poslodavci u turizmu za zapošljavanje sezonskih radnika. Za sezonce će poslodavci biti oslobođeni plaćanja poreza na smještaj te poreza i doprinosa na topli obrok. Još nije poznat limit neoprezivog toplog obroka, no mogao bi se kretati oko 400 kuna. Topli obrok davnih dana se utopio u plaću pa se na njega plaćaju porezi i doprinosi. No, od iduće godine on će biti vidljiv na plaćama sezonaca koji će tako imati veće neto primanje od kolege u stalnom radnom odnosu.

»To je poziv poslodavcima da ne zapošljavaju u druge oblike rada, jer im je isplativije imati sezonce«, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sindikati su s pravom nezadovoljni Vladinim mjerama kada je riječ o minimalnoj plaći. Sever smatra da se kompenzacijama poslodavcima neće spriječiti zloporabe koje postoje u zaštitarstvu, trgovini, dijelu turizma i metalu, gdje i poslodavci koji bi mogli isplaćivati veće plaće, isplaćuju minimalnu.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici žučno o udaru na 'direktorske minimalce'

21.08.2018.

Dizanje koeficijenta tumači se zloupotrebama, a Poreznoj ostaje da na kritike podastre konkretnije argumente.

Pobuna poduzetnika na Marićev prijedlog zakona: 'I najmanja firma mora zaraditi 120.000 kn za direktorovu plaću... To je lakrdija, tisuće će propasti!'

20.08.2018.

Ovo govori da ako je moja minimalna plaća 10.000 kuna, to znači da na to ide bruto dva, tj. još oko 17 posto, što je, dakle, nepunih 12.000 kuna, s time da od toga na račun ide 6800 kuna ako nemate uzdržavanih članova i ako živite u Zagrebu. To znači da t

Vlada umjesto nižeg PDV-a treba dodatno rasteretiti plaće zaposlenih

05.07.2018.

Na panel diskusiji o poreznoj reformi naglasak na dva pristupa - niži PDV ili jeftiniji rad.

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

23.04.2018.

Većina poduzetnika do kraja travnja dužna je podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopama od 18 i 12 posto, ovisno o ostvarenim prihodima, a postoje olakšice i oslobođenja koji omogućuju legalno smanj

Smanjenje nameta na plaće možda je pametnije od sniženja PDV-a

29.01.2018.

Mislim da treba napraviti analize i vidjeti je li pametnije smanjiti PDV ili neke druge namete našim poslodavcima, recimo namete na plaću

Tag cloud

  1. 1790 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1495 članka imaju tag financije
  4. 1171 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 778 članka imaju tag investicije
  10. 921 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 518 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 405 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 322 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 304 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP