Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Stu 2014

Razvijaju biznis globalnih šansi, ulagači su im dali po više od milijun kuna

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Razvijaju biznis globalnih šansi, ulagači su im dali po više od milijun kuna

Do prije pet godina startupi su u Hrvatskoj bili slučajna pojava. Visokotehnološke, mahom IT tvrtke usmjerene na razvoj izvoznih proizvoda bile su vrlo rijetke. Uglavnom su to bile tvrtke poput Infobipa, GDI grupe, Mirea i Vams Teca. Sve odreda osnivali su prijatelji ili obitelji vlastitim kapitalom, i postupno ih razvijali. Uspjeh nije izostao.

Stara garda
Tako je Infobip danas najveća hrvatska softverska tvrtka po broju radnika, zapošljava ih više od 600 na svim kontinentima. Ta pulska tvrtka proslavila se SMS softverom za telekome, a posljednjih nekoliko godina pretvorila se u velikog igrača u mobilnom i online plaćanju. Ima vlastitu virtualnu valutu ?Coins i na tom poslu partneri su mu najveći svjetski telekom operater japanski NTT DoCoMo te kartičari Visa i MasterCard. Nadalje, GDI grupa, koja proizvodi GIS i cloud rješenja za telekome, danas je najveći hrvatski izvoznik softvera.

U Zagrebu drži servere preko kojih isporučuje svoje softverske proizvode i usluge u Latinsku Ameriku i druge dijelove svijeta. Mireo, također u obiteljskom vlasništvu, nedavno je prodao svoj GPS autonavigacijski sustav Dubai. Vams Tec je pak svoj sustav za telemedicinu prodao američkoj korporaciji Lockheed Martin koja upravlja istraživačkim bazama na Antartici. Sličnih primjera ima još, ali ih je relativno malo i put do njihova uspjeha trajao je dugo. S druge strane, u posljednjih pet godina nove izvozno orijentirane visokotehnološke tvrtke sve češće za razvoj i rast kapital traže na tržištu. Umjesto ušteđevine, prijatelja i rodbine, novac prikupljaju od nagrada, natjecanja, inkubatora, poslovnih anđela, seed i VC fondova.

Samo u Zagrebu danas se nalaze četiri poslovna inkubatora koja putem mentorskih programa, edukacija i prve investicije podupiru nove perspektivne startupe. To su: Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP), iza kojeg stoji hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE; CORE Incubator, koji podupire VC fond iz Abu Dhabija Core Commercial Investments; The Inkubator, koji je pokrenula mreža coworking prostora ImpactHUB; te gradski inkubator u Razvojnoj agenciji Grada Zagreba.Nova startup infrastruktura probudila je startup scenu u Zagrebu, a slično se događa u Varaždinu, Osijeku, Rijeci i Splitu. Rezultat je sve veći broj startupa koji obećavaju više izvoza, više tvrtki koje se bave visokoprofitabilnom djelatnošću i više novih radnih mjesta za dobro obrazovane. Zasad nema službenih podataka o tome koliko ih je. No, neizravno je to vidljivo iz sve većeg broja startupa u koje su investitori uložili milijun kuna ili više.

Novi trendovi
Broj hrvatskih startupa u koje su domaći i strani investitori uložili više od milijun kuna premašio je brojku deset. Ukupan iznos uložen u njih doseže četvrt milijarde kuna. A takva količina kapitala budi nadu da će imati dovoljno novca za globalno širenje.U te je procjene uračunat i startup Rimac Automobili, koji je zapravo bez konkurencije, jer je riječ o proizvodnji vozila i kapitalno intenzivnom poduhvatu, atipičnom za ono što se obično smatra startupima. Startupima se danas podrazumijevaju tvrtke koje traže malo kapitala, tržište im je cijeli svijet i stoga obećavaju velik povrat investicije. Rimac je u posljednjih godinu dana privukao više od 10 milijuna dolara investicija od vlasnika Forbesa te investitora iz Hong Konga i Kolumbije.

U užem smislu, pak, najveću investiciju dosad u Hrvatskoj, 4,5 milijuna dolara, primio je zagrebački startup Bellabeat. Slijede osječki Farmeron, Monolith, ShoutEm i Degordian. Oko 1,3 milijuna dolara ulaganja privukao je bivši osječki, a danas zagrebački startup Replsy, odnosno Salespod. Na sedmom mjestu je tražilica nekretnina GoHome s 1,1 milijuna dolara investicije. Slijedi splitski Codeanywhere, cloud rješenje za programiranje, u koje je uloženo 600 tisuća dolara, potom društvena mreža za EU fondove Publiconn s investicijom od 250 tisuća dolara i WhoAPI pretraživač detaljnih informacija o internetskim domenama, u koji je uloženo 200 tisuća dolara.

Financijski izazov
Značajnu investiciju primio je i Vingd, ali o detaljima u toj tvrtki zasad nisu spremni govoriti. Vingd je razvio autorizacijsko sredstvo koje samo u Hrvatskoj za pristup online prijenosima utakmica i TV sapunica koristi 200 tisuća korisnika. Uskoro se može očekivati da će se na popisu domaćih startupa koji su dobili investiciju naći i zagrebački startup Teddy The Guardian te još mnogi drugi. Dovoljno je vidjeti kakav uspjeh niže Damir Sabol sa svojom novom tehnologijom strojnog vida i mobilnom aplikacijom PhotoMath, koja je u prvih tjedan dana od lansiranja privukla više od pet milijuna korisnika.

Ili pak zagrebački startup, Oradian, koji cloud softverskim proizvodom za banke koje pružaju financijske usluge za čak tri milijarde ljudi koji žive na vrlo malim primanjima cilja na 100 tisuća takvih banaka i već ima klijente u Africi.Kako je uglavnom riječ o investicijama stranih VC fondova u hrvatske startupe, oni s nestrpljenjem iščekuju pojavu domaćih VC i inih fondova. To bi povećalo mogućnost dobivanja investicija i otvorilo put za razvoj novih startupa. Led je probio ZIP, koji je pomoću crowdfundinga pokrenuo prvi hrvatski seed fond. Riječ je o fondu koji parira kapitalom prijateljima, obitelji i poslovnim anđelima te omogućuje poduzetnicima da se pripreme za iduću fazu, investiciju VC fonda. Svoj seed fond već je najavio i Grad Zagreb, a Hamag-Bicro krenuo je u realizaciju prvog hrvatskog VC fonda vrijednog 40 milijuna eura.
Bellabeat - investicija 4,5 milijuna USD

Osnivači: Sandro Mur i Urška Sršen
Glumica Jessica Alba, vodeći programer Googleova Gmaila Paul Buchheit, osnivač TechCruncha Michael Arrington, jedan od sto najbogatijih ljudi Nicolas Berggruen te Ron Conway, jedan od najpoznatijih investitora u Silicijskoj dolini i čovjek koji je među prvima uložio u Google i PayPal, samo su neki od investitora u Bellabeat. Oni su zajedno u startup koji razvija baby monitore i prateću tehnologiju za trudnice uložili 4,5 milijuna dolara. Najuspješniji hrvatski startup u privlačenju investicija zbog velike ponude sam je birao ulagače, kaže slovenska umjetnica Urška Sršen, koja je sa zagrebačkim matematičarem Sandrom Murom pokrenula Bellabeat. Tvrtka ima više od 200 tisuća korisnika mobilnih aplikacija Bellabeat i Babywatch Tracking. Prodala je 35 tisuća svojih baby monitora koji putem mobilnih aplikacija daju pregršt informacija o razvoju djeteta u majčinoj utrobi i zdravlju majke. Uložila je u širenje s novom linijom zanimljivih proizvoda: vagu bez brojki, novi baby monitor i nakit koji indicira razinu stresa. U tvrtki radi 15 ljudi, od čega devet razvojnih inženjera u Zagrebu, a ima ured i u San Franciscu.
Farmeron - 4,1 mil. USD

Osnivači: Matija Kopić i Marko Dukmenić
Drugi najuspješniji hrvatski startup po privlačenju investicija osječki je Farmeron. Ovaj startup, koji stručnjaci opisuju kao Google Analytics za stočare ili pak Facebook za krave, već ima 30-ak zaposlenika. Prvi je to hrvatski startup koji je pobudio veliki interes međunarodnih investitora u startupe. Najprije su ga podržali londonski Seedcamp i The Accelerator Group, a zatim i američki 500startups. U Farmeron su prvo uložili 1,4 milijuna dolara bostonski fond rizičnog kapitala NextView Ventures i fond SoftTech iz Silicijske doline. Ove godine oba su fonda zajedno s poslovnim anđelima Mattom Swansonom i Andrewom Murphyjem uložila u Farmeron dodatnih 2,65 milijuna dolara. Farmeron, među ostalim, ima vlastite algoritme i big data tehnologiju za stočarstvo, koje je i zaštitio kao intelektualno vlasništvo.
Monolith - 3 milijuna USD

Osnivači: Martin Birač, Tomislav Fistrić, Boris Surya i Dag Ainsoo
Iako službeno iznos investicije nije objavljen, neslužbeno doznajemo da je riječ tri milijuna dolara. To Monolith, koji je razvio rješenje koje potpuno automatizirano prati ponašanje kupaca u trgovini i koji se nameće kao lider na svjetskom tržištu alata za povećanje prodaje u fizičkim trgovinama, čini trećim hrvatskim startupom po veličini primljene investicije. Monolith je Microsoft 2012. godine proglasio najboljim cloud startupom u EU. Zahvaljujući estonskom akceleratoru Startup Wise Guys, ovaj je hrvatski startup dobio inicijalnu investiciju od 15 tisuća eura i prve velike klijente Nike i Timberland. Lani su u njega uložili HENQ VC, Marvin Liao, System Capital OU, Stepaz Kreuz OU te Oliver Rothschild, koji je postao i savjetnik kompanije.
ShoutEm - 1,6 mil. USD

Osnivači: Viktor Marohnić i Saša Šarunić
Startup ShoutEm, koji je razvio sustav za brzu izradu mobilnih aplikacija i povećanje lojalnosti u trgovini, već ima niz poznatih klijenata. Koriste ga 50Cent za aplikaciju ThisIs50, zatim T-Mobile te USA Today i njegov vlasnik Gannett. Većina od 23 tisuće korisnika ShoutEma taj sustav koristi za izradu turističkih mobilnih aplikacija, poput one za Manchaster, te za izradu specijaliziranih društvenih mobilnih mreža. ShoutEm je nastao izdvajanjem iz zagrebačke tvrtke Pet minuta, u koju je prvo uložio Bicro, a zatim VC fond RSG Capital.
Degordian - 1,3 mil. USD

Osnivači: Daniel Ackermann i Tomislav Grubišić
Nakon što je zagrebačka tvrtka Interaktivni studio, poznata kao najuspješnija full service social media agencija iSTUDIO, dobila investiciju VC fonda RSG Capital, promijenila je ime i krenula u izvoz. No, interes investitora nije pobudila zbog svojih usluga već aplikacija koje je razvila kako bi mogla pratiti uspješnost online kampanja i nadograđivati vlastito znanje o tome kako se uspješnije oglašavati na internetu. Tri takve uspješne aplikacije su Mediatoolkit, Socialnumbers i Socialpuzzle.


Komentari članka

Vezani članci

Prosječna plaća za ožujak 1.326 eura, većina građana imala ispodprosječnu plaću

22.05.2024.

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji

U Hrvatskoj trenutno oko 200 tisuća stranih radnika: Domaći zaposlenici ključ su njihove integracije na radnom mjestu

20.05.2024.

„Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutačno radi dvjesto tisuća stranih radnika. Izuzetno je važna njihova integracija u tvrtke, ali i naše društvo. Kako bi se u tome uspjelo, rukave trebaju zasukati poslodavci i državne institucije.“, poruka je to odaslana

Više od pet i pol milijardi dolara slilo se u Hrvatsku iz inozemstva prošle godine

20.05.2024.

Prema podacima organizacije Globalno partnerstvo znanja o migracijama i razvoju KNOMAD, koja djeluje uz podršku Svjetske banke i Europske komisije, njihov udjel u BDP-u neke države može biti značajan te je primjerice evidentirano da je udio doznaka u BDP-

Infobip otvorio novi ured u Osijeku

17.05.2024.

Novi ured IT tvrtke Infobip otvoren je u četvrtak u Osijeku, trenutno zapošljava 27 djelatnika, a u upravi ističu kako očekuju širenje poslovanja.

U Hrvatskoj aktivno 60,9 posto registriranih tvrtki

16.05.2024.

Kod aktivnih pravnih osoba najviše je tvrtki, 94.471, ili 52,4 posto, koje imaju između jednog i devet zaposlenika, a 67.133 subjekta, ili njih 37,2 posto, nema zaposlenih. Nadalje, 14.521 pravna osoba ima između 10 i 49 zaposlenih, 3699 ima od 50 do 249

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor