Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2018

Rekordne uplate s rada u inozemstvu

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Dražen Gudić  

Rekordne uplate s rada u inozemstvu

Demografija nam je pred slomom a sve više, kao nekad, ekonomsku neravnotežu u zemlji popravljaju doznake naših radnika na (privremenom?) radu u inozemstvu.
Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima Hrvatske narodne banke, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije čime se jasno podcrtava činjenica da odlazak na rad (i život) izvan granica Hrvatske sve više uzima maha.
Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Od tada se bilježi nešto veći rast koji od 2015. godine (1,88 milijardi eura) raste svake godine po 100-tinjak milijuna eura.
Ti podaci u potpunom su skladu sa službenim brojkama o iseljavanju koje je počelo ubrzavati 2014. i 2015. da bi potpuno eskaliralo u zadnje dvije godine. Broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto.
Već 2014. iselila se 21.000 ljudi, što je rast od 40 posto, dok 2015. zemlju napušta gotovo 27.000 ljudi, što je povećanje od 30 posto. Pretprošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zemlju je napustilo 39.300 ljudi, što je 45 posto više u odnosu na već poražavajuću 2015. a trend se pojačao i prošle godine.
Prema najnovijim podacima, podijeli li se broj radničkih doznaka s procijenjenim brojem naših ljudi koji žive i rade u inozemstvu, ispada da prosječan gastarbajter u godini dana u Hrvatsku pošalje više od 6000 eura. Naravno, riječ je o novcu uplaćenom na račune, a o iznosima u gotovini može se samo nagađati. Još prije dvije godine Vlada je procijenila da se iz inozemstva u zemlju prelijevalo više od 8,5 milijardi kuna gotovog novca.
O koliko se velikom iznosu radi govori podatak da je riječ (ne računajući gotovinu) o čak 4,4 posto BDP-a. Kad se pribroji keš to bi značilo da iz inozemstva stiže onoliko novca koliko država godišnje isplati svim zaposlenim u javnom sektoru, ne računajući zdravstvo. Ako se iznos doznaka usporedi pak s ukupnim izravnim stranim ulaganjima u Hrvatsku, vidi se da je za barem 50 posto veći jer su stranci u Hrvatsku investirali ukupno 1,3 milijarde eura.
žDotok novca od onih koji su otišli trbuhom za kruhom opet zamagljuje opću ekonomsku sliku društva. Riječ je o ljudima koji u Hrvatskoj ne plaćaju poreze niti mirovinske i zdravstvene doprinose, ali čije devize prilično ublažavaju utjecaj recesije, smanjuju pritisak na provođenje reformi i otupljuju oštricu nezadovoljstva zbog niskog standarda. Državi taj novac izmiče ispod radara, a hoće li se smisliti način da se i takav dotok oporezuje tek treba vidjeti.
U svakom slučaju kad već gubi ljude, Hrvatska barem ima nemalu financijsku korist iako je to slaba kompenzacija. Jer, kako kaže poznati ekonomist Željko Lovrinčević "još se nikad nije niti će se ikad ijedna zemlja razviti od doznaka iseljenika".


Komentari članka

Vezani članci

Njemačka hitno treba više od milijun radnika: Evo za kojim zanimanjima je najveća potražnja

15.05.2019.

U prvom kvartalu 2019. u Njemačkoj je bilo nepopunjeno 1,38 milijuna radnih mjesta, što je gotovo 200.000 više nego u istom razdoblju prošle godine, priopćila je u utorak Savezna agencija za zapošljavanje navodeći da je najveća potražnja i dalje za kvalif

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

02.04.2019.

Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu

Radnicima koji dođu 2500 eura godišnjeg bonusa, masaže, besplatan fitness...

14.02.2019.

Gubitak vlastitih radnika istočnoeuropske zemlje nastoje nadomjestiti na isti način kao i zapad Europe: privlačenjem radne snage iz siromašnijeg susjedstva ili, ako njih nema dovoljno, zapošljavanjem radnika iz Azije i Afrike

Nezaposlenost je rekordno niska. Zvuči dobro, ali razlog za to je najgori mogući

10.02.2019.

Podaci pokazuju da je 2008. godine u Hrvatskoj radilo 1,55 milijuna ljudi i od tada je krenuo pad broja zaposlenih. Pad broja zaposlenih trajao je sve do 2014. godine kada je zaustavljen na 1,34 milijuna zaposlenih, što znači da je u tih šest godina nesta

U Hrvatskoj bi se moglo zaposliti dodatnih 15.000 radnika ako se ispune ova dva uvjeta

28.01.2019.

Ova godina prva je u kojoj smo počeli uvoziti još jednu vrstu radnika, a što je dosad bi lo gotvo nezamislivo – trgovce. Za ovu godinu broj radnih dozvola za ovaj je profil djelatnika postavljen je na 1700

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija