Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2010

Reprogram kredita - bankarski »hit«

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Reprogram kredita - bankarski »hit«

Veće banke u Hrvatskoj posljednjih mjeseci bilježe primjetan porast zahtjeva za reprogram ili refinanciranje postojećih kredita koje građani teže otplaćuju, najčešće zbog gubitka posla. Budući da je dopušteni minus također zaduženje na koje se često tako ne gleda, a može stvoriti dodatne probleme kod otežanog vraćanja ostalih kredita, banke su građanima ponudile, ili će uskoro ponuditi, i mogućnost da dopušteni minus s još nekim zaduženjima (kartice, gotovinski kredit) vraćaju jednim novim kreditom koji će sve objediniti. Treba reći i da reprogram kredita podrazumijeva sve promjene koje se naprave u određenom kreditu (niža kamata, moratorij, produljenje otplate), dok se refinanciranjem kredita podiže jedan novi kredit kojim se zatvaraju postojeći krediti.

U Erste banci kažu da su kod njih pogodnosti reprograma kredita namijenjene trudnicama i rodiljama, osobama koje izgube radni odnos te svim korisnicima gotovinskih, poljoprivrednih, turističkih i potrošačkih kredita, a koji su klijenti banke. Isto tako, klijenti drugih banaka mogu zatvoriti svoje postojeće obveze novim kreditom u Erste banci. Ponudili su i paket »Iz minusa u plus« kojim je moguće podmiriti više ranijih dugovanja te imati samo jedno kreditno opterećenje mjesečno. Reprograme kredita u toj banci do kraja travnja iskoristila su 354 klijenta banke, a većina se odnosi na trudnice i rodilje. Privredna banka Zagreb (PBZ) klijentima s problemima u vraćanju kredita nudi mogućnost kojom se krediti korisnika i članova uže obitelji u banci i PBZ Cardu te dopuštena prekoračenja po tekućim računima mogu objediniti u novi kredit na dulji rok i s manjim anuitetom. Isto tako, i za klijente koji su u međuvremenu ostali bez posla i prijavljeni su na Zavodu za zapošljavanje nude reprogram kredita uz poček početka otplate na rok od šest do 12 mjeseci.

Zagrebačka banka klijentima s problemima u otplati kredita nudi reprograme koji predstavljaju promjenu ugovorenih uvjeta, roka i načina otplate postojećeg kredita. Kod takozvanih kredita bez instrumenata osiguranja u Zabi je moguće realizirati novi gotovinski kredit kojim se objedinjuju postojeća dospjela zaduženja. Primjerice, klijent koji otplaćuje nekoliko gotovinskih kredita i koristi prekoračenje po tekućem računu može zatražiti da mu se odobri novi gotovinski kredit kojim će otplatiti postojeće gotovinske kredite i dug po tekućem računu. Na taj način, uz jednokratnu naknadu od 300 kuna, klijent dobiva jednostavniju mogućnost otplate i povoljniju kamatu na ukupni dug, ističu u Zabi. Za sve mogućnosti reprograma i refinanciranja postoji pojačan interes klijenata, zaključuju u Zabi.

Raiffeisen banka nudi i ugovaranje moratorija (mirovanje otplate određen broj mjeseci), produljenja roka trajanja kredita koje rezultira smanjenjem mjesečne rate te reprogram duga po tekućem računu odobravanjem kredita s jednakim mjesečnim anuitetima. Napominju da je i kod njih posljednjih godinu dana zabilježen povećan broj zahtjeva za reprogram kredita. U Splitskoj banci restrukturiranje i refinanciranje kredita nude samo svojim klijentima, a iznimno i za dugovanja drugim bankama. Ove godine imali su oko 700 zahtjeva za reprogram, a najveći interes je za dugovanja po tekućem računu i revolvingu. U Hypo banci bilježe primjetan porast zanimanja za reprograme u odnosu na prošlu godinu. Napominju da pripremaju model objedinjavanja dugovanja po kreditnim karticama, dopuštenom prekoračenju po tekućem ili žiro-računu te gotovinskim kreditima. U većim bankama u Hrvatskoj poručuju građanima, koji se zbog, na primjer, gubitka posla nađu u problemima s vraćanjem kredita, da se svakako jave svojoj banci i zatraže mogućnost reprograma ili refinanciranja kredita. Na taj način izbjeći će probleme koji mogu nastati zbog neredovitog vraćanja kreditnih obveza, kao što su opomene i u krajnjem slučaju ovrhe.

Plaća se kamata ili jednokratna naknada
Za klijentice i klijente koji koriste paket račun, a izgubili su posao ili su na rodiljnom dopusti, razmatra se mogućnost stavljanja kredita u mirovanje. Moratorij se odobrava na šest mjeseci, što znači da kredit ulazi u razdoblje u kojem klijent može izabrati plaćanje redovne kamate ili plaćanje jednokratne naknade koju je moguće pripisati glavnom dugu.

Dospijeće rate uskladiti s isplatom plaće
Vezano za pitanje datuma dospijeća rate, u PBZ-u građanima savjetuju da kod ugovaranja kredita datum dospijeća rate kredita usklade s datumom isplate plaće, a ako naknadno dođe do velikog pomaka u isplati plaće, može se zatražiti izmjena ugovorenog datuma dospijeća.


Komentari članka

Vezani članci

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

Sve više velikih svjetskih kompanija bira malu državu u srcu Europe kao svoju središnjicu

14.08.2019.

Budući da mnoge svjetske kompanije zbog nadolazećeg Brexita ostaju bez svoje europske središnjice, sićušna zemlja u srcu Europe pokazala se kao idealna destinacija koja će nadomjestiti tu poziciju. Zahvaljujući britanskom izlasku iz Europske unije, Luksem

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija