Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2019

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Ahmet Kalajdžić  

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

Kao malo kad dosad, u Dubrovniku je uočljiva tzv. srpanjska turistička rupa. I dok se malo tko od Dubrovčana žali na, ipak samo povremene, manje gužve na Stradunu, nemoguće je ne uočiti kako su ugostiteljski objekti prazniji nego je to inače uobičajeno sredinom srpnja.

Da je to tako dokaz su i fotografije koje smo ovog vikenda načinili između 22 i 22.30 sati: brojni su restorani imali više od trećine praznih stolova! To se odnosi i na neke od restorane za koje se doslovce čekalo u redu na slobodno mjesto za stolom.

No, jednako tako, ugostitelji ističu kako je istina da su restorani puniji od 20 do 21 sat. Drugi ugostitelji ukazuje na novi "trend": ovog ljeta večera kreće nešto ranije nego prije, zbog čega gosti ranije i odlaze.

Tu pojavu tumače dolaskom većeg broja mlađih gostiju koji nakon rane večere odvajaju više vremena za noćni provod po kafićima, noćnim barovima ili klubovima.

Ahmet Kalajdžić
"Teško možemo konkurirati"
Restoran "Poklisar" bivšeg predsjednika Ceha ugostitelja Stjepana Perića skoro je jednako pun kao lani, a vlasnik ističe:

- Zbog povratka Grčke i Turske opravdano smo očekivali težu turističku sezonu nego lani. Te zemlje imaju znatno niže poreze i teško im možemo konkurirati. Očekujem da će sve dolazeće godine biti sve teže. I u Dubrovniku gosti očekuju doživljaj, a mi im ga ne nudimo. Prošla su vremena kad smo mogli prodavati samo sunce i more.

Pričamo o bogatim gostima koje Grad zaslužuje, ali tvrdim: nema siromašnoga gosta, svi su bogati, a osnovni problem što želimo da nam dođu u lokale, naruče jastoga i neko skupocjeno vino te da u 23 sata odu spavati!

Ahmet Kaljdžić
Problem je dublji! Nadam se da ćemo sezonu odraditi na lanjskoj razini, ali se svi moramo otrijezniti!

I aktualna predsjednica Ceha ugostitelja Nikolina Farčić ističe da se turizam dosad događao te ubuduće moramo više usmjeriti energiju na inventivnost i diferencijaciju ponude:

- Svi koji su godinama ulagali u kvalitetu lakše se nose s izazovima sezone koja "zapinje". Nije propala, ali nam je lekcija. Skloni pretjerivanjima i opuštanju došli smo do trenutka kad se konkurentna tržišta oporavljaju, što te zemlje sveobuhvatno podržavaju subvencijama i rasterećenjima.

Ahmet Kalajdžić
Nama će se niži nameti dogoditi kad država bude mogla podnijeti, a s obzirom na broj ovisnika o državnom proračunu teško je biti optimističan. Jasno je: ako u nečemu niste najbolji ili barem jako dobri, uspjeh najviše ovisi o brzoj prilagodbi promjenama.

Ugostitelji u čudu
Moramo puno više korigirati ponudu, usluge i cijene te uhvatiti ritam sa zahtjevima promjenjivog tržišta. Pred nama je još puno prilika i ne bih ovu sezonu unaprijed proglasila lošom. Jer, ako su se dosad nadležni referirali na uspješne brojke u sezoni kao na rezultat svog rada, onda bi se na isti način trebali referirati i prema lošijim brojkama. Svatko nosi i treba preuzeti svoj dio odgovornosti.

- S obzirom na naše marže i ostale namete, cijene smo maksimalno snizili. No, tvrdim da u usporedbi s drugim destinacijama Dubrovnik uopće nije skup i cijene nisu razlog slabije popunjenosti stolova.

Turistička zajednica: Sezona nije podbacila!
Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika naglašavaju da sezona brojčano nije podbacila. Koordinator za statistiku te TZ Eta Lović podsjeća:

'Prošlu sezonu je 3659 iznajmljivača dočekalo s 5507 soba i apartmana (9 posto više nego 2017.) u kojima je bilo 15.888 redovnih (9 posto više) i 5125 pomoćnih kreveta (10 posto više u odnosu na 2017. godinu).

No, ove je sezone na tržištu već 3905 iznajmljivača (7 posto više nego 2018.) s 6283 soba i aparmana (5 posto više) i 16.343 redovna kreveta (5 posto) te 5399 pomoćnih kreveta, što je 5 posto više nego lani.

Ti podaci objašnjavaju popunjenost privatnog smještaja, a da je u Dubrovnik stiglo i više gostiju nego lani, naglašava direktorica TZ-a grada Dubrovnika Romana Vlašić:

- Prema eVisitoru, Dubrovnik je od početka godine posjetilo 676.552 ili 20 posto više turista s ostvarenih 1.936.341 ili 8 posto noćenja više nego lani. Predsezona je produžena i bila je izvrsna zbog znatno bolje dostupnosti direktnim letovima. Trenutačno se u Dubrovniku odmara više od 24 tisuće gostiju, najviše iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Australije, Njemačke i Norveške.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog rasta plaća, hotelijerima pala profitabilnost

10.12.2019.

Iduća godina neće biti jednostavna turistička godina no kao i ove, nema razloga za veliki pesimizam ukoliko, kao i ove godine bude dobre pripreme i ulaganja u kvalitetu. Voljeli bi kad bi, što se fizičkih pokazatelja tiče, u 2020 . dosegli ovogodišnje fin

Nakon napuljske pizze ljudi odu trčati umjesto da legnu

05.12.2019.

Htio sam da Osječani vide da se pizza ne sastoji isključivo od kobasice, slanine i šunke, nego i da se na nju mogu staviti brojni drugi sastojci koji stvaraju odličnu kombinaciju okusa. Inače, pizza napoletana sadrži i rajčicu koja se uzgaja na vulkanskom

Napustila radno mjesto kako bi ostvarila svoj san: U Vukovaru otvorila hotelčić s nekoliko soba i - uspjela je

03.12.2019.

Iako kod nje sezona traje 365 dana, godišnji odmor joj je praktički nepoznat pojam, kaže da svaki dan ide na posao sa osmijehom.

Trogir je postao brand

28.11.2019.

Trogir je dobio novi vizualni identitet i cjelovitu strategiju brendiranja. Projekt nazvan "Obilježili majstori" godinu i pol brusilo je više od stotinu ljudi. Tako je dalmatinski biser na Unescovu popisu zaštićene svjetske baštine postao prva destinacija

Danas privatni iznajmljivači moraju biti digitalni znalci

21.11.2019.

Kad govorimo o obiteljskom iznajmljivanju, govorimo o zahtjevnom i radno intenzivnom poslu. Uređenje, opremanje, održavanje, podizanje kvalitete smještaja, briga o gostima - sve je to posao iznajmljivača

Tag cloud

  1. 1955 članka imaju tag hrvatska
  2. 1985 članka imaju tag turizam
  3. 1555 članka imaju tag financije
  4. 1258 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 845 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 923 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 592 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 773 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 371 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 352 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 356 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 381 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 271 članka imaju tag opg