Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2019

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Ahmet Kalajdžić  

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

Kao malo kad dosad, u Dubrovniku je uočljiva tzv. srpanjska turistička rupa. I dok se malo tko od Dubrovčana žali na, ipak samo povremene, manje gužve na Stradunu, nemoguće je ne uočiti kako su ugostiteljski objekti prazniji nego je to inače uobičajeno sredinom srpnja.

Da je to tako dokaz su i fotografije koje smo ovog vikenda načinili između 22 i 22.30 sati: brojni su restorani imali više od trećine praznih stolova! To se odnosi i na neke od restorane za koje se doslovce čekalo u redu na slobodno mjesto za stolom.

No, jednako tako, ugostitelji ističu kako je istina da su restorani puniji od 20 do 21 sat. Drugi ugostitelji ukazuje na novi "trend": ovog ljeta večera kreće nešto ranije nego prije, zbog čega gosti ranije i odlaze.

Tu pojavu tumače dolaskom većeg broja mlađih gostiju koji nakon rane večere odvajaju više vremena za noćni provod po kafićima, noćnim barovima ili klubovima.

Ahmet Kalajdžić
"Teško možemo konkurirati"
Restoran "Poklisar" bivšeg predsjednika Ceha ugostitelja Stjepana Perića skoro je jednako pun kao lani, a vlasnik ističe:

- Zbog povratka Grčke i Turske opravdano smo očekivali težu turističku sezonu nego lani. Te zemlje imaju znatno niže poreze i teško im možemo konkurirati. Očekujem da će sve dolazeće godine biti sve teže. I u Dubrovniku gosti očekuju doživljaj, a mi im ga ne nudimo. Prošla su vremena kad smo mogli prodavati samo sunce i more.

Pričamo o bogatim gostima koje Grad zaslužuje, ali tvrdim: nema siromašnoga gosta, svi su bogati, a osnovni problem što želimo da nam dođu u lokale, naruče jastoga i neko skupocjeno vino te da u 23 sata odu spavati!

Ahmet Kaljdžić
Problem je dublji! Nadam se da ćemo sezonu odraditi na lanjskoj razini, ali se svi moramo otrijezniti!

I aktualna predsjednica Ceha ugostitelja Nikolina Farčić ističe da se turizam dosad događao te ubuduće moramo više usmjeriti energiju na inventivnost i diferencijaciju ponude:

- Svi koji su godinama ulagali u kvalitetu lakše se nose s izazovima sezone koja "zapinje". Nije propala, ali nam je lekcija. Skloni pretjerivanjima i opuštanju došli smo do trenutka kad se konkurentna tržišta oporavljaju, što te zemlje sveobuhvatno podržavaju subvencijama i rasterećenjima.

Ahmet Kalajdžić
Nama će se niži nameti dogoditi kad država bude mogla podnijeti, a s obzirom na broj ovisnika o državnom proračunu teško je biti optimističan. Jasno je: ako u nečemu niste najbolji ili barem jako dobri, uspjeh najviše ovisi o brzoj prilagodbi promjenama.

Ugostitelji u čudu
Moramo puno više korigirati ponudu, usluge i cijene te uhvatiti ritam sa zahtjevima promjenjivog tržišta. Pred nama je još puno prilika i ne bih ovu sezonu unaprijed proglasila lošom. Jer, ako su se dosad nadležni referirali na uspješne brojke u sezoni kao na rezultat svog rada, onda bi se na isti način trebali referirati i prema lošijim brojkama. Svatko nosi i treba preuzeti svoj dio odgovornosti.

- S obzirom na naše marže i ostale namete, cijene smo maksimalno snizili. No, tvrdim da u usporedbi s drugim destinacijama Dubrovnik uopće nije skup i cijene nisu razlog slabije popunjenosti stolova.

Turistička zajednica: Sezona nije podbacila!
Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika naglašavaju da sezona brojčano nije podbacila. Koordinator za statistiku te TZ Eta Lović podsjeća:

'Prošlu sezonu je 3659 iznajmljivača dočekalo s 5507 soba i apartmana (9 posto više nego 2017.) u kojima je bilo 15.888 redovnih (9 posto više) i 5125 pomoćnih kreveta (10 posto više u odnosu na 2017. godinu).

No, ove je sezone na tržištu već 3905 iznajmljivača (7 posto više nego 2018.) s 6283 soba i aparmana (5 posto više) i 16.343 redovna kreveta (5 posto) te 5399 pomoćnih kreveta, što je 5 posto više nego lani.

Ti podaci objašnjavaju popunjenost privatnog smještaja, a da je u Dubrovnik stiglo i više gostiju nego lani, naglašava direktorica TZ-a grada Dubrovnika Romana Vlašić:

- Prema eVisitoru, Dubrovnik je od početka godine posjetilo 676.552 ili 20 posto više turista s ostvarenih 1.936.341 ili 8 posto noćenja više nego lani. Predsezona je produžena i bila je izvrsna zbog znatno bolje dostupnosti direktnim letovima. Trenutačno se u Dubrovniku odmara više od 24 tisuće gostiju, najviše iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Australije, Njemačke i Norveške.


Komentari članka

Vezani članci

Rekord: 16. kolovoza fiskalizirano 890 milijuna kuna

20.08.2019.

U ljetnim mjesecima porezni inspektori posebnu pozornost posvećuju izdavanju fiskalnih računa. Iskustva onih koji plaćaju usluge i robu potvrđuju učinkovitost njihova nadzora.

Rekordi u Zračnoj luci Pula - ove godine 11 posto više putnika

20.08.2019.

I u pulskoj Zračnoj luci ove sezone rekordi. Broj putnika veći za je 11 posto u odnosu na lani. Pula je ove godine povezana s više od 70 europskih odredišta, a u tijeku su pregovori za uvođenje novih linija dogodine.

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

12.08.2019.

Nakon objave teksta o tome kako domaći ugostitelji umjesto fiskaliziranih računa kupcima, pretežito stranim turistima daju ponude, narudžbe i slične dokumente na temelju kojih naplaćuju svoje usluge i tako varaju državu javili su nam se brojni čitatelji k

Neki ugostitelji koriste se novim trikom za izbjegavanje fiskalizacije, a najlakša meta su turisti

09.08.2019.

Oni koriste ta dva elementa, na način da prvo izdaju ponudu ili narudžbu.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija