Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2019

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Ahmet Kalajdžić  

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

Kao malo kad dosad, u Dubrovniku je uočljiva tzv. srpanjska turistička rupa. I dok se malo tko od Dubrovčana žali na, ipak samo povremene, manje gužve na Stradunu, nemoguće je ne uočiti kako su ugostiteljski objekti prazniji nego je to inače uobičajeno sredinom srpnja.

Da je to tako dokaz su i fotografije koje smo ovog vikenda načinili između 22 i 22.30 sati: brojni su restorani imali više od trećine praznih stolova! To se odnosi i na neke od restorane za koje se doslovce čekalo u redu na slobodno mjesto za stolom.

No, jednako tako, ugostitelji ističu kako je istina da su restorani puniji od 20 do 21 sat. Drugi ugostitelji ukazuje na novi "trend": ovog ljeta večera kreće nešto ranije nego prije, zbog čega gosti ranije i odlaze.

Tu pojavu tumače dolaskom većeg broja mlađih gostiju koji nakon rane večere odvajaju više vremena za noćni provod po kafićima, noćnim barovima ili klubovima.

Ahmet Kalajdžić
"Teško možemo konkurirati"
Restoran "Poklisar" bivšeg predsjednika Ceha ugostitelja Stjepana Perića skoro je jednako pun kao lani, a vlasnik ističe:

- Zbog povratka Grčke i Turske opravdano smo očekivali težu turističku sezonu nego lani. Te zemlje imaju znatno niže poreze i teško im možemo konkurirati. Očekujem da će sve dolazeće godine biti sve teže. I u Dubrovniku gosti očekuju doživljaj, a mi im ga ne nudimo. Prošla su vremena kad smo mogli prodavati samo sunce i more.

Pričamo o bogatim gostima koje Grad zaslužuje, ali tvrdim: nema siromašnoga gosta, svi su bogati, a osnovni problem što želimo da nam dođu u lokale, naruče jastoga i neko skupocjeno vino te da u 23 sata odu spavati!

Ahmet Kaljdžić
Problem je dublji! Nadam se da ćemo sezonu odraditi na lanjskoj razini, ali se svi moramo otrijezniti!

I aktualna predsjednica Ceha ugostitelja Nikolina Farčić ističe da se turizam dosad događao te ubuduće moramo više usmjeriti energiju na inventivnost i diferencijaciju ponude:

- Svi koji su godinama ulagali u kvalitetu lakše se nose s izazovima sezone koja "zapinje". Nije propala, ali nam je lekcija. Skloni pretjerivanjima i opuštanju došli smo do trenutka kad se konkurentna tržišta oporavljaju, što te zemlje sveobuhvatno podržavaju subvencijama i rasterećenjima.

Ahmet Kalajdžić
Nama će se niži nameti dogoditi kad država bude mogla podnijeti, a s obzirom na broj ovisnika o državnom proračunu teško je biti optimističan. Jasno je: ako u nečemu niste najbolji ili barem jako dobri, uspjeh najviše ovisi o brzoj prilagodbi promjenama.

Ugostitelji u čudu
Moramo puno više korigirati ponudu, usluge i cijene te uhvatiti ritam sa zahtjevima promjenjivog tržišta. Pred nama je još puno prilika i ne bih ovu sezonu unaprijed proglasila lošom. Jer, ako su se dosad nadležni referirali na uspješne brojke u sezoni kao na rezultat svog rada, onda bi se na isti način trebali referirati i prema lošijim brojkama. Svatko nosi i treba preuzeti svoj dio odgovornosti.

- S obzirom na naše marže i ostale namete, cijene smo maksimalno snizili. No, tvrdim da u usporedbi s drugim destinacijama Dubrovnik uopće nije skup i cijene nisu razlog slabije popunjenosti stolova.

Turistička zajednica: Sezona nije podbacila!
Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika naglašavaju da sezona brojčano nije podbacila. Koordinator za statistiku te TZ Eta Lović podsjeća:

'Prošlu sezonu je 3659 iznajmljivača dočekalo s 5507 soba i apartmana (9 posto više nego 2017.) u kojima je bilo 15.888 redovnih (9 posto više) i 5125 pomoćnih kreveta (10 posto više u odnosu na 2017. godinu).

No, ove je sezone na tržištu već 3905 iznajmljivača (7 posto više nego 2018.) s 6283 soba i aparmana (5 posto više) i 16.343 redovna kreveta (5 posto) te 5399 pomoćnih kreveta, što je 5 posto više nego lani.

Ti podaci objašnjavaju popunjenost privatnog smještaja, a da je u Dubrovnik stiglo i više gostiju nego lani, naglašava direktorica TZ-a grada Dubrovnika Romana Vlašić:

- Prema eVisitoru, Dubrovnik je od početka godine posjetilo 676.552 ili 20 posto više turista s ostvarenih 1.936.341 ili 8 posto noćenja više nego lani. Predsezona je produžena i bila je izvrsna zbog znatno bolje dostupnosti direktnim letovima. Trenutačno se u Dubrovniku odmara više od 24 tisuće gostiju, najviše iz Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Australije, Njemačke i Norveške.


Komentari članka

Vezani članci

'Pouzdana logistika, stalna cijena i dovoljne količine ključ su dobre pozicije u hotelima'

23.01.2020.

Bez turističke sezone i naši bi poslovni rezultati bili znatno slabiji, što bi se na koncu loše odrazilo na količinu proizvoda, iskorištavanje proizvodnih kapaciteta, pa i na broj radnih mjesta

Turski Dogus prodao marine u Hrvatskoj, Grčkoj i UAE

22.01.2020.

Prije osam godina Dogus grupa postala je vlasnikom Marine Dalmacija i Borik te je potpisan ugovor o ulaganju od 17 milijuna eura. Prije pet dana objavljeno je kako je investicijski fond CVC Capital Partners preuzeo D-Marin u vlasništvu Dogus grupe sa sjed

Porast dentalnog turizma u Hrvatskoj

20.01.2020.

Hrvatska je oduvijek bila privlačna turistima kao ljetno odredište, a posljednjih desetak godina razvija se i dentalni turizam. Turiste privlače suvremena stomatološka rješenja, niže cijene i visoka kvaliteta usluge.

U 2019. godini Hrvatsku posjetilo gotovo 21 milijun turista, koji su ostvarili 108,6 milijuna noćenja

15.01.2020.

Najviše noćenja ostvarili su Nijemci (21,2 milijuna), Slovenci (10,9 milijuna), Austrijanci (7,8 milijuna), Poljaci (6,1 milijun) i Talijani (5,5 milijuna)

Trilema hrvatskog radnika: more, kontinent ili inozemstvo?

14.01.2020.

U siječnju, tradicionalno, jadranski poslodavci kreću u intenzivnu potragu za sezonskom radnom snagom. Našoj najvećoj turističkoj kompaniji prva postaja je Bjelovarsko-bilogorska županija, poznata po školovanju kvalitetnog turističkog i ugostiteljskog kad

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg