Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Sij 2019

Riječki poduzetnici zarađuju sve više novaca, ali plaće radnika baš i ne prate taj rezultat

Izvor: novilist.hr · Autor: Aneli Dragojević Mijatović  

Riječki poduzetnici zarađuju sve više novaca, ali plaće radnika baš i ne prate taj rezultat

RIJEKA Za 2018. godinu pametnim gradovima u Hrvatskoj proglašeni su Bjelovar, Poreč, Pula, Rijeka i Vrgorac, a na njihovom je području u 2017. bilo ukupno 9.540 poduzetnika, koji su imali 61.924 zaposlena, navodi se u izvješću Financijske agencije, prema čijim podacima upravo poduzetnici iz Rijeke, kojih je i najviše u okviru promatranih gradova (4.568), najbolje stoje prema nekima od pokazatelja, primjerice ostvarili su najveći pozitivan konsolidirani financijski rezultat te iskazali najvišu novostvorenu vrijednost.

Najveći rast ukupnih prihoda ostvarili su pak poduzetnici sa sjedištem u Puli (25,2 posto), slijede poduzetnici Poreča (15,7 posto) i Rijeke (9,2 posto), a najmanji su rast prihoda ostvarili poduzetnici Vrgorca (0,5 posto). U četiri od pet pametnih gradova poduzetnici su iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat, a najveći je, kako smo već naveli, ostvaren u Rijeci, i to 817 milijuna kuna.
Teret Uljanika

U Fini vele da je jedino Pula iskazala negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 1,6 milijarde kuna. Na ovaj rezultat poduzetnika Pule, objašnjavaju, najveći je utjecaj imalo Uljanik Brodogradilište d.d., koje je iskazalo gubitak u iznosu od 1,2 milijarde kuna.

Nadalje, najviša prosječna mjesečna neto plaća obračunata je zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Poreču (5.864 kuna), a najniža kod poduzetnika sa sjedištem u Bjelovaru (4.106 kune). Prema produktivnosti (prihodu po zaposlenom), prvi su poduzetnici sa sjedištem u Vrgorcu s 819 tisuće kuna, a slijede ih poduzetnici Rijeke sa 667 tisuća kuna, Pule sa 628 tisuća kuna, Poreča sa 609 tisuća kuna, dok je kod poduzetnika Bjelovara produktivnost bila najmanja i iznosila je 530 tisuća kuna po zaposlenom. Za usporedbu, produktivnost rada mjerena prihodom po zaposlenom u 2017. godini na razini RH je iznosila 768 tisuća kuna.

U svijetu osam tisuća pametnih gradova

U posljednjih pedesetak godina razvoja koncepta pametnih gradova, u svijetu je oko osam tisuća gradova »pretvoreno« u pametne gradove. Nizozemska je vodeća europska zemlja po broju pametnih gradova, navodi se u Fininom izvješću. Za 2018. godinu pametnim gradovima u Hrvatskoj proglašeni su Bjelovar, Poreč, Pula, Rijeka i Vrgorac.

Prema pokazateljima uspješnosti poslovanja, poduzetnici Poreča iskazali su više vrijednosti u odnosu na poduzetnike drugih pametnih gradova i to prema pokazatelju ekonomičnosti ukupnog poslovanja 110,50 posto, rentabilnosti prometa (neto) 8,72 posto i rentabilnosti ukupne imovine (neto) 3,80 posto. Prema pokazatelju rentabilnosti vlastitog kapitala najviše su vrijednosti iskazali poduzetnici Rijeke (9,75 posto), a najmanje poduzetnici Pule (-57,34 posto).

U razdoblju od 2012. do 2017. godine poduzetnici sa sjedištem u Rijeci iskazali su najveću novostvorenu vrijednost, izuzev 2014. godine kada su poduzetnici Splita iskazali najvišu novostvorenu vrijednost. U 2017. godini poduzetnici Rijeke iskazali su novostvorenu vrijednost u iznosu od 5,7 milijardi kuna, a najmanju novostvorenu vrijednost iskazali su poduzetnici Vrgorca u iznosu od 228,8 milijuna kuna. Ukupno ostvarena novostvorena vrijednost poduzetnika u svih pet pametnih gradova u 2017. godini iznosi 10,1 milijardu kuna, što je udio od 5,8 posto u odnosu na ostvarenu novostvorenu vrijednost svih poduzetnika u RH (173,9 milijardi kuna).

Poreč, pa Pula

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u 2017. godini obračunata je zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Poreču i iznosila je 5.864 kuna, što je 9,2 posto više od iznosa prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.372 kune) i 11,2 posto više od iznosa prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini 5 pametnih gradova (5.273 kune).

Viša prosječna mjesečna neto plaća od prosjeka na razini RH obračunata je i zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Puli (5.523 kune), dok je zaposlenima kod poduzetnika u Rijeci, Vrgorcu i Bjelovaru obračunata niža plaća od prosjeka na razini RH. Najniža prosječna mjesečna neto plaća obračunana je zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Bjelovaru u iznosu od 4.106 kune, navodi se u prilogu Fine.


Komentari članka

Vezani članci

Mlada poljoprivrednica proizvela "lažnu Nutellu" od batata za kojom kupci luduju

19.03.2019.

"Kako je nastala Batela? To je bio veliki prasak u mojoj glavi. Nisam bila zadovoljna cijenom batata jer svi hoće ekološko, kvalitetno, ali kada treba otvoriti novčanik, ljudi se povuku, tako da sam željela povećati ekonomsku vrijednost batata i došla na

Doktori, odvjetnici, direktori... Bakinim savijačama ne znaju odoljeti

18.03.2019.

Prije pet godina Jadranka je preko noći ostala bez posla. U tom je trenutku imala dvije opcije - biro ili preuzimanje tvrtke koja je bila pred raspadom. Uz podršku obitelji i majčinu financijsku pomoć odlučila je krenuti od samog početka. Poučena iskustvo

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija