Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2009

S BDP-om raste i vaša sreća!

Izvor: business.hr · Autor: Business.hr/Hina  

S BDP-om raste i vaša sreća!

Prema istraživanju Lene Malešević Perović s Ekonomskog fakulteta u Splitu za njen znanstveni rad pod nazivom „Subjektivno ekonomsko zadovoljstvo u tranzicijskim zemljama: Istraživanje relevantne važnosti makroekonomskih varijabli“ pokazuje se da makroekonomske varijable značajno utječu na ekonomsko blagostanje u zemljama u tranziciji.

Primjenom anketa o sreći odnosno zadovoljstvu, istražena je relativna važnost tih varijabli sa subjektivnog stajališta, umjesto uobičajeno korištenoga objektivnog stajališta, u kojemu se smatra da ciljevi ekonomske politike odražavaju javno mnijenje.

Rezultati pokazuju da je nezaposlenost važna varijabla s gledišta javnosti, tj. da ona signifikantno (i negativno) utječe na ekonomsko blagostanje u tranzicijskim zemljama. Nadalje, nezaposlenost je važnija od inflacije.

Čini se da javnost ne zabrinjava inflacija koliko ona brine političare, te da je njima važnija nezaposlenost. Ostali rezultati upućuju na postojanje utjecaja razine BDP-a, kao i njegova rasta na ekonomsko blagostanje. Prvo, sukladno standardnoj ekonomskoj teoriji, ekonomsko blagostanje u tranzicijskim zemljama ovisi (pozitivno) o BDP-u po stanovniku. Drugo, blagostanje također ovisi (pozitivno) i o rastu BDP-a, što je u skladu s teorijama adaptacije, prema kojima se koristi od realnog dohotka tijekom vremena smanjuju. Prema tome, povećanje BDP-a vodi privremenim, ali i stalnim poboljšanjima nacionalnog blagostanja tijekom vremena.

Može se zaključiti da je na djelu proces navikavanja, navodi se u radu znanstvenice Malešević Perović, pojedinci se privikavaju na porast nacionalnog dohotka, ali i na to da sve koristi tog porasta ne nestaju s vremenom. Kada su te dvije varijable, jedna po jedna, uključene u regresiju s inflacijom, rezultati pokazuju da su i BDP po stanovniku i rast BDP-a važniji od inflacije. Inflacija također utječe na ekonomsko blagostanje signifikantno i, očekivano, negativno. Može se zaključiti da ekonomsko blagostanje sa stajališta javnosti najviše ovisi o nezaposlenosti i rastu BDP-a.

Osim toga, s obzirom na to da viši rast BDP-a omogućuje veću zaposlenost, ta su dva cilja kompatibilna i u skladu sa željama javnosti. Dakle, rast BDP-a važan je cilj ekonomske politike ne samo sa stajališta nositelja ekonomske politike nego i sa stajališta javnosti. To ne iznenađuje kada se zna da tranzicijske zemlje imaju (relativno) niže razine BDP-a, a u zemljama s niskim dohocima sreća raste s BDP-om. BDP po stanovniku i inflacija također signifikantno utječu na ekonomsko blagostanje pojedinca, premda nešto manje. Inflacija, čini se, ne privlači najveću pozornost javnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

20.11.2019.

Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o djelatnosti u kojoj najviše rade stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogriješili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine.

Porast javnog duga, sada iznosi 297,1 milijardu

05.11.2019.

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobvez

Hrvatska među 14 članica Europske unije s viškom u proračunu u 2018. godini

22.10.2019.

Hrvatska je uz još 13 zemalja Europske unije (EU) u 2018. godini ostvarila višak u proračunu, no spada i među polovinu zemalja EU-a s javnim dugom iznad gornje propisana razine u EU od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazala je u ponedjeljak drug

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija