Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2009

S BDP-om raste i vaša sreća!

Izvor: business.hr · Autor: Business.hr/Hina  

S BDP-om raste i vaša sreća!

Prema istraživanju Lene Malešević Perović s Ekonomskog fakulteta u Splitu za njen znanstveni rad pod nazivom „Subjektivno ekonomsko zadovoljstvo u tranzicijskim zemljama: Istraživanje relevantne važnosti makroekonomskih varijabli“ pokazuje se da makroekonomske varijable značajno utječu na ekonomsko blagostanje u zemljama u tranziciji.

Primjenom anketa o sreći odnosno zadovoljstvu, istražena je relativna važnost tih varijabli sa subjektivnog stajališta, umjesto uobičajeno korištenoga objektivnog stajališta, u kojemu se smatra da ciljevi ekonomske politike odražavaju javno mnijenje.

Rezultati pokazuju da je nezaposlenost važna varijabla s gledišta javnosti, tj. da ona signifikantno (i negativno) utječe na ekonomsko blagostanje u tranzicijskim zemljama. Nadalje, nezaposlenost je važnija od inflacije.

Čini se da javnost ne zabrinjava inflacija koliko ona brine političare, te da je njima važnija nezaposlenost. Ostali rezultati upućuju na postojanje utjecaja razine BDP-a, kao i njegova rasta na ekonomsko blagostanje. Prvo, sukladno standardnoj ekonomskoj teoriji, ekonomsko blagostanje u tranzicijskim zemljama ovisi (pozitivno) o BDP-u po stanovniku. Drugo, blagostanje također ovisi (pozitivno) i o rastu BDP-a, što je u skladu s teorijama adaptacije, prema kojima se koristi od realnog dohotka tijekom vremena smanjuju. Prema tome, povećanje BDP-a vodi privremenim, ali i stalnim poboljšanjima nacionalnog blagostanja tijekom vremena.

Može se zaključiti da je na djelu proces navikavanja, navodi se u radu znanstvenice Malešević Perović, pojedinci se privikavaju na porast nacionalnog dohotka, ali i na to da sve koristi tog porasta ne nestaju s vremenom. Kada su te dvije varijable, jedna po jedna, uključene u regresiju s inflacijom, rezultati pokazuju da su i BDP po stanovniku i rast BDP-a važniji od inflacije. Inflacija također utječe na ekonomsko blagostanje signifikantno i, očekivano, negativno. Može se zaključiti da ekonomsko blagostanje sa stajališta javnosti najviše ovisi o nezaposlenosti i rastu BDP-a.

Osim toga, s obzirom na to da viši rast BDP-a omogućuje veću zaposlenost, ta su dva cilja kompatibilna i u skladu sa željama javnosti. Dakle, rast BDP-a važan je cilj ekonomske politike ne samo sa stajališta nositelja ekonomske politike nego i sa stajališta javnosti. To ne iznenađuje kada se zna da tranzicijske zemlje imaju (relativno) niže razine BDP-a, a u zemljama s niskim dohocima sreća raste s BDP-om. BDP po stanovniku i inflacija također signifikantno utječu na ekonomsko blagostanje pojedinca, premda nešto manje. Inflacija, čini se, ne privlači najveću pozornost javnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Otkriće znanstvenika iz Genosa omogućit će personalizirano liječenje pacijenata s upalom crijeva

11.01.2018.

Otkriće glikanskih biomarkera upalnih bolesti crijeva rezultat je velikog EU projekta IBD-BIOM koji je Genosu osigurao osam milijuna kuna bespovratnih sredstava

Marić: Proračun u suficitu prvi put od samostalnosti

01.01.2018.

Suprotno svim očekivanjima, prvi put od samostalnosti države, hrvatski je proračun godinu završio u suficitu. Državni će se dug smanjiti sa 80 na 78 posto BDP-a

BDP porastao za 3,3 posto zahvaljujući rastu izvoza

31.12.2017.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u trećem tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan.

U 2018. sporiji rast, a najveći rizik restrukturiranje Agrokora

28.12.2017.

Nakon nastavka solidnog rasta u ovoj godini, u 2018. analitičari očekuju nešto sporiji uspon gospodarstva, ali i nove turističke rekorde, kao i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske, a najveći će rizik predstavljati restrukturiranje Agrokora

Ekonomisti očekuju u 2018. rast BDP-a od 2,8 posto

21.12.2017.

Ekonomisti šest velikih hrvatskih banaka u 2018. godini očekuju prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, pri čemu se njihove procjene kreću od 2,3 do 3 posto, pokazuje anketa Hrvatske udruge banaka (HUB) objavljena u utorak

Tag cloud

  1. 1724 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1136 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 918 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 879 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 726 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 806 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 503 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 293 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija