Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ruj 2019

S berbom krenuli ranije jer jelenska divljač čini štete

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Renata Prusina/Ivica Getto  

S berbom krenuli ranije jer jelenska divljač čini štete

Prekjučerašnja kiša na trenutak je zaustavila radove na poljoprivrednim površinama, na kojima je u punom jeku žetva suncokreta te, ponegdje, berba kukuruza. Ovih dana kreće i žetva soje, a procjene kažu da će vađenje šećerne repe započeti sredinom rujna, ako vrijeme ne pobrka planove slavonsko-baranjskih ratara. Većina poljoprivrednika pri kraju je sa žetvom suncokreta. Suncokret smo skinuli sa 110 ha od čega su 60 ha vlastite površine, a ostatak je u vlasništvu naših kooperanata - priča Ivo Matijačić, vlasnik tvrtke Anabela, dodajući kako se prinos kreće između 3,5 i 4,5 t/ha. Naglašava kako je kod nekih kooperanata prinos dosta manji. Kukuruzi su, nastavlja, obećavajući, a kao razlog, među ostalim, navodi sustav za navodnjavanje.
- Čekamo da vlaga padne kako bismo uštedjeli na troškovima sušenja. S berbom bismo trebali krenuti ovog tjedna, premda bismo mogli još malo pričekati. Razlog bržem početku je divljač. Štete koje čini jelenska divljač su enormne. Ni jedna osiguravajuća kuća neće osigurati usjeve protiv štete koju prouzroči divljač, pa se snalazimo - kaže Matijačić dodajući kako u pravilu štetu snosi lovačko društvo koje gospodari određenim površinama, ali ni to nije uvijek slučaj. Navodi kako upravo zbog neisplate štete od divljači vodi sudski spor težak 100.000 kuna s jednim baranjskim lovačkim društvom. Drži kako bi se Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatski lovački savez trebali dogovoriti oko osiguranja, slično kao u prometu. U posljednjoj trećini rujna njegova tvrtka kreće s vađenjem šećerne repe, a ovu godinu, što se ove poljoprivredne kulture tiče, neće pamtiti po dobrome.
- Šećernu repu posijali smo na 80-ak hektara, za sada je solidna, ali je godina bila teška. Vlaga i visoke temperature učinile su svoje. To su idealni uvjeti za cercosporu - tvrdi objašnjavajući kako se vidi da su na nekim područjima repe ‘‘izgorjele‘‘. Potrošili smo dosta sredstava (približno 3000 kn/ha) za tretiranje pa će zarada od šećerne repe biti manja. Manje nego prije šećerne je repe posijao Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca. Na njegovim obradivim površinama u punom je jeku žetva suncokreta.
- Skinuto je 30-ak posto površina, a prinos je 3 t/ha - kaže ističući da nije zadovoljan uljnošću i cijenom. Obećavajućim naziva kukuruze, kod kojih će prinos biti odličan. No, nastavlja, ima ga puno pa će ga teško prodati. Misli da je tržište prezasićeno, pa će što više kukuruza pokušati izvesti. Obećava i soja, izgledom, ali ne i cijenom.
- Mnogi će od uljarica odustajati. Prije nekoliko godina većina seljaka povećala je površine pod uljaricama, ali ćemo sada tražiti nešto drugo - kaže dodajući da je kod nas običaj da kultura koja se seljaku isplati brzo postane neisplativa.
Dmitar Šormaz iz Klise od 16 ha zasijao je 2 ha suncokreta i iako godina nije odgovarala toj kulturi zbog kiše tijekom vegetacije, ima zavidne prinose od 4 do 5,2 t/ha. Tajna je, kaže, u gnojidbi stajnjakom. Suncokret plasira u Protein d.o.o. Bobota za 1,76 kn/kg s primjesama do tri posto i vlagom do devet posto.
- Cijena suncokreta trebala bi biti 2 kn/kg. Očekujem i dobar kukuruz između 12 i 13 t/ha. Čujem sada da se govori da ćemo dobiti 70 posto poticaja u listopadu. Iznenađen sam jer to do sada nikad nisu dali, dobro će doći - zadovoljno će Šormaz.
Jozo Kovačić iz Tomašanaca zadovoljno obilazi svoj kukuruz i soju koje je pokusno sijao za osječki Poljoprivredni institut i, kaže, kukuruz mu prosječno u posljednjih 10 godina nikad nije bio ispod 10 t/ha, a na soji i u najlošijim godinama nikad nije bilo ispod 3 t, obično je 4,5-4,7 t.
- Kakva će biti ova godina, teško je reći. Očekujem ne lošiju nego lani. Prošlog proljeća nije bilo kiše pa mi se to odrazilo na nejednoliko nicanje i na urod - komentira Kovačić koji se, kaže, s tržištem bori kao i svi ostali.
- Kad se politika počela brinuti za seljaka, onda nas je vrag odnio. Ne mogu shvatiti da se potiče proizvodnja koja propada. Ja sam protiv poticaja, treba nam ekonomska cijena - kaže Kovačić koji obrađuje 70-ak ha i vodi borbu da ostane u posjedu jer mu je istekao 10-godišnji zakup.
- Ja uložim na kukuruz tonu gnojiva, ali onda imam pravo i očekivati nešto. Trošak se vrti oko 1000 eura/ha i onda ako dobijete 9000, što imamo pričati - zaključuje. Dr. Antun Jambrović, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku kukuruza, procjenjuje da bi berba kukuruza, jer su vlage zrna još relativno visoke, mogla početi za 15-20 dana i trajati oko mjesec dana.


Komentari članka

Vezani članci

Ratare uništile štete od divljači zbog "žilet-žice"

17.09.2019.

Broj jelenske divljači od podizanja žice između Mađarske i Hrvatske udvostručen je

Matija Krstanac: Volim ovaj posao, za to sam se obrazovao i vjerujem da od njega mogu živjeti

10.09.2019.

Od malih nogu želio sam uzgajati stoku pa smo nedavno kupili 16 prekrasnih junica pasmine limousine, ima ih i nešto križanih sa simentalcem. Kažu da su po temperamentu pomalo divlje, ali kada si s njima, kada nauče na čovjeka i kada osjete njegovu ljubav,

Proizvodnja pšenice ove godine veća je 3,9 %

05.09.2019.

Ječam je bio posijan na 53 tisuće hektara, a, uz očekivanu proizvodnju od 4,3 tone po hektaru, ukupna se proizvodnja ječma procjenjuje na 228 tisuća tona, što je na razini prošle godine

Ljetni radovi u polju, završetkom žetve počinje nova sezona proizvodnje

02.08.2019.

Tijekom ljetnog perioda potrebno je onemogućiti nesmetan rast i razvoj korova, spriječiti njihovo osjemenjivanje, sačuvati vlagu za sjetvu ozimih kultura (uljana repica) i usjeva namijenjenih za zelenu gnojidbu.

Ima 101 godinu i još uvijek vozi kombajn: Nikad se nisam bojao posla

25.07.2019.

Williams se uspio vratiti na sjedalo vozača na svoju 79. žetvu pšenice. Sve dok se može popeti u kombajn i sjesti u njega, ima namjeru pomoći svojoj obitelji

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija