Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2011

S Ceftom po starom i nakon ulaska u EU

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Igor Vukić  

S Ceftom po starom i nakon ulaska u EU

Zemlje Cefte smanjit će u dvije godine razinu zaštite prema EU-u na sadašnju, kakva vrijedi u poslovanju s Hrvatskom. Srbija će na toj razini biti samo šest mjeseci kasnije, 1. siječnja 2014. godine.

Kad se izuzme rezultat brodogradnje, hrvatski izvoz u prvih osam mjeseci rastao je 20 posto, istaknuo je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević na prošlotjednom okruglom stolu Hrvatskih izvoznika, na kojem se raspravljalo o sudbini izvoznika nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju. S uključenom brodogradnjom izvoz je u osam mjeseci također zabilježio blagi rast, od 2,7 posto. Pogled na statističke tablice odmah će se zaustaviti na rezultatu izvoza u Italiju. U osam mjeseci u tu je zemlju izvezeno 780 milijuna kuna manje robe nego u istom razdoblju prošle godine. Riječ je o padu od 9,6 posto. Time su potvrđene proljetne najave analitičara, primjerice, Hrvoja Stojića i Hypo banke, da će financijski potresi u Europi, osobito kod najvećih hrvatskih partnera kakva je Italija, dovesti do usporavanja izvoznog rasta. Izvoz u Njemačku održao se zasad na razini prošlogodišnjeg. Ukupni izvoz u zemlje EU-a za pola je postotnog boda veći nego u osam mjeseci prošle godine. Nedostatak u Italiji donekle je nadoknadio rast izvoza u Austriju, Sloveniju, Francusku, Belgiju i Švedsku. Izvoznom plusu na godišnjoj razini pridonio je i značajni rast izvoza u Tursku, sa 290 milijuna kuna na 853 milijuna kuna.

Ministar Milošević stoga je optimist i ocjenjuje da će nakon ulaska u Uniju poduzetnici lakše dolaziti na tržište od 500 milijuna potrošača. U dvogodišnjem razdoblju trebala bi se prevladati i aktualna kriza u eurozoni. Punopravnim članstvom u Uniji Hrvatska će ojačati svoj poslovni rejting pa će i kamate na kapital biti niže. Na raspolaganju su već i sada pretpristupni i potom strukturni fondovi. “Na godišnjoj razini poduzetnici mogu računati s barem 100 milijuna eura bespovratnih sredstava, što će biti veliki poticaj gospodarskim projektima”, rekao je Milošević. Predsjednik HUP-a Ivan Ergović smatra da će ulaskom u EU hrvatske tvrtke dobiti snažniju konkurenciju. Ističe da mnogi hrvatski izvoznici dobro znaju kako poslovati u Uniji jer su na tim tržištima prisutni godinama. No mogli bi biti ugroženi kod kuće jer će se smanjiti carinske barijere prema trećim zemljama. Na domaće tržište, bez ikakva nadzora, mogli doći novi jeftini proizvodi. Izvoznike zanimaju i uvjeti u trgovanju sa zemljama Cefte s kojima smo u prvih osam mjeseci ostvarili ukupan izvoz od 8,1 milijardu kuna. Riječ je o rastu od 7,4 posto i suficitu od 560 milijuna kuna. Milošević je odgovorio da se ulaskom u Europsku uniju u pogledu poslovanja s Ceftom neće ništa bitno promijeniti. Naime, glavni hrvatski partneri iz Cefte (BiH, Makedonija, Srbija) obuhvaćeni su Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, po kojem moraju postupno smanjiti razinu svoje carinske zaštite. Kad 1. srpnja 2013. dođe vrijeme za ulazak Hrvatske, uvjeti poslovanja s njima bit će na razini kakva je sada već regulirana ugovorom o Cefti. Jedini izuzetak je Srbija, ali ona će to biti samo šest mjeseci kasnije. Prvog dana 2014. tvrtke iz Hrvatske moći će u Srbiji poslovati isto kao što sada posluju temeljem Cefte. Miloševićeve izjave potvrdila je i Zorica Kučić-Vitaljić, pomoćnica ravnatelja Carine. Boris Cota, savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo, upozorio je da bi u EU-u izvozni rezultati mogli biti dodatno pogoršani zbog nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Uz ostalo, imamo prevelik trošak rada u odnosu na produktivnost. U društvu je, s druge strane, teško postići konsenzus kako prevladati taj problem. Državni sektor posebice ima prevelike plaće, dok su u realnom sektoru one ipak primjerenije produktivnosti, smatra Cota.

Ivan Ergović dodao je da problem predstavlja veliko porezno opterećenje plaća visokoobrazovanih radnika, zbog prejakog progresivnog oporezivanja. Stoga će stručnjaci lakše posao dobivati u okolnim zemljama gdje su ti porezi umjereniji. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara i Hrvatskih izvoznika, kaže da bi državna pomoć trebala biti usmjerena ishođenju referenci za domaće proizvode kako bi lakše našli mjesto na stranim tržištima i međunarodnim natječajima. Hrvatski izvoznici, najavljeno je, nastavit će sa sličnim okruglim stolovima kako bi poboljšali informiranost poduzetnika o poslovanju poslije ulaska u Uniju.


Komentari članka

Vezani članci

EK planira digitalnim porezom financirati oporavak EU od korona krize

31.05.2020.

Fond za oporavak koji je Europska komisija predložila uključuje 500 milijardi eura ponuđenih državama članicama putem bespovratnih sredstava i 250 milijardi eura povoljnih zajmova, uz sedmogodišnji proračun EU-a ili višegodišnji financijski okvir od 1,1 b

Dan D za europski turizam: Granice se otvaraju 15. lipnja

28.05.2020.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

Europska komisija predlaže 1850 milijardi eura ‘težak‘ paket pomoći gospodarstvu

28.05.2020.

Paket mjera za oporavak sastoji se od dva dijela - višegodišnjeg proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica. Ključni dio prijedloga je podizanje g

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2049 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 356 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija