Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Sij 2018

S novih 15.189 tvrtki pao rekord iz 'zlatne' 2013.

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

S novih 15.189 tvrtki pao rekord iz 'zlatne' 2013.

Pozitivna vijest je i da broj pokrenutih tvrtki za 20 posto premašuje broj onih koje su stavile 'ključ u bravu'.

Gospodarski rast u prošloj godini pratile su i brojke novih poduzeća na poslovnoj sceni. Kako pokazuju podaci Bisnodea, lani je u Hrvatskoj dosegnut rekordan broj novoosnovanih tvrtki i premašena je dotad vodeća 2013. godina.

Ukupno je u sudski registar upisano 15.189 poslovnih subjekata, 7,1 posto više nego prethode godine, a 3,6 posto više nego "zlatne" 2013. Pozitivna vijest lanjske statistike je i da broj pokrenutih tvrtki premašuje za 20 posto broj onih koje su u isto vrijeme bile ugašene (12.564). Broj ugašenih posljednjih godina viši je nakon što se stečajnim zakonom ubrzalo automatsko gašenje tvrtki koje su u blokadi duže od 120 dana.

Trećina novoosnovanih tvrtki bila je iz Grada Zagreba (5059), a po broju novih tvrtki slijede Splitsko-dalmatinska (1573), Primorsko-goranska (1394), Istarska (1203), Zagrebačka (1006), te Osječko-baranjska (824). U svim županijama pozitivan je trend pokretanja novih tvrtki u odnosu na prethodnu godinu, a gotovo identičan poredak županija je i po broju ugašenih, jedino je Zagrebačka Županija za dlaku pretekla Primorce i Istrijane i imala 892 ugašena subjekta, a najviše ih je brisano u Zagrebu, 4566. Analiza Bisnodea pokazuje i da je najbolji omjer osnovanih i ugašenih poduzeća imala Varaždinska županija u kojoj je u prosjeku na jedno ugašeno bilo osnovano 1,6 poduzeća.

Slijede Primorsko-goranska (1,57), Osječko-baranjska (1,54), Šibensko-kninska (1,52) i Ličko-senjska (1,52), u kojoj je ujedno zabilježeno i najmanje aktivnosti u apsolutnim brojkama. "Uočava se u prošloj godini i prilično ujednačen ritam osnivanja tijekom čitave godine, izuzetak su jedino kolovoz i prosinac u kojima je osnovano manje od tisuću poslovnih subjekata, a rekordan je broj, kao i prethodne godine, osnovan u ožujku, 1671", kaže Kovačić. Što se dinamike u gašenju tvrtki tiče, rekordan je broj dosegnut u studenome, 1682, kada je ujedno, uz veljaču, bilo više gašenja nego osnivanja tvrtki. Što se oblika tvrtke tiče, jdoo-i su dominirali s udjelom od gotovo 52 posto. No, ovo je već treća godina u kojoj pada udjel jdoo-a u ukupnom broju novih tvrtki , pri čemu se, kaže Kovačić, može zaključiti kako pomalo opada popularnost najjeftinijeg načina za osnivanje poslovnog subjekta.

S druge strane, osnovana su tek četiri dionička društva, a istodobno ih je ugašeno čak 50. No, Kovačević dodaje kako to ne znači nužno i da su tvrtke nestale s poslovne scene, nego su moguće promijenile pravni oblik. Za jdoo-om se lani inače najviše posezalo u ugostiteljstvu, za razliku od prethodnih godina kada je ih najviše osnivano u djelatnosti trgovine. Ukupno inače u Hrvatskoj posluje 36.367 jdoo-a, dok je ukupno registrirano 234.967 poslovnih subjekata koja imaju komercijalne aktivnosti (s udrugama, strankama, vjerskim i drugim ustanovama 327.121), a od čega su 150.687 poduzeća, a 84.280 obrti. Bisnode je evidentirao i da je u stečaj lani ušlo 836 tvrtki, za oko 5 posto manje nego godinu ranije.

U blokadu je barem na jedan dan lani ušlo 22.867 tvrtki i bilo je za 3661 više blokada nego deblokada žiroračuna. Još zanimljivija slika dobiva se kada se ovim podacima pridoda i statistika obrta i samostalnih djelatnosti, pa je s njima ukupno na scenu lani stupilo 25.680 poslovnih subjekata, a ugašenih je bilo 20.829. Statistika novih poduzetnika, kako ocjenjuje Bisnodeov analitičar Branimir Kovačić, pokazuje i da u Hrvatskoj sve više postajemo craft gospodarstvo, što je trend i u drugim europskim zemljama. Lani je osnovano 8.882 novih obrta, a jdoo-a, što je posljednjih godina i najčešći oblik novih poduzeća u Hrvatskoj, osnovano je ukupno 8027, pa je tako obrt je lani bio popularniji od bilo kojeg pravnog oblika poduzeća. Broj obrta inače je lani bio veći nego u 2016., kada ih je osnovano 7285, a u odnosu na tu godinu u kojoj je broj ugašenih obrta premašio broj novoosnovanih, lani to nije bio slučaj.

Ugašeno je bilo 6899 obrta. Ono što po analitičaru Hrvatske gospodarske komore Zvonimiru Saviću ohrabruje jesu pokazatelji da među novoosnovanim obrtima prevladavaju uslužni obrti za kojima posežu posebno stručni ljudi u IT i konzultantskim djelatnostima. To je po njemu pozitivan znak jer se, umjesto ranije prakse kada su ljudi iz nužde ulazili u obrt, sada sve više za obrt odlučuju oni koji imaju stručna znanja i žele se osamostaliti, kao i ljudi koji su već zaposleni i žele raditi paralelno, izvan radnog mjesta.

"Tu je vidljiv pomak da raste sklonost poduzetništvu i da se ljudu upuštaju ne iz nužde već iz komercijalnih pobuda, što smo u Hrvatskoj dugo priželjkivali", kaže Savić. Najveći broj obrta, dakle, lani je otvoreno u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (1394), uslužnim djelatnostima, smještaju i ugostiteljstvu. Što se poduzeća tiče, vodeća je bila trgovina u kojoj je osnovano 17,5 posto novih tvrtki, te ugostiteljstvo, intelektualne djelatnosti, građevina i prerađivačka industrija.

U tih je pet sektora osnovano više od 62 posto svih tvrtki, ali je u njima najviše i ugašenih tvrtki, 72 posto. Ukupno gledajući, ne iznenađuje rast broja osnovanih poduzeća i obrta, jer posljednje dvije godine gospodarski rast, zaposlenost, raste trgovina na malo i plaće, a stabilnost i porezno rasterećenje posljedično su pridonijeli većoj aktivnosti i osnivanju novih poduzeća, za koje postoji tržišna potreba i prostor za poslovanje, zaključuje Savić, koji očekuje da se trend očuva i u 2018. godini.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

01.04.2020.

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Zbog velikog interesa javnosti, ministarstvo objavilo stanje robnih zaliha: Evo za koliko imamo

16.03.2020.

Ukoliko bi se u Hrvatskoj dogodio slučaj proglašenja karantene, aktivirao bi se sav potreban asortiman robnih zaliha.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija