Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Sijemo kukuruz, a ne znamo hoće li uopće biti otkupljen

Izvor: www.agroklub.com · Autor: poljoprivredna televizija  

Sijemo kukuruz, a ne znamo hoće li uopće biti otkupljen

Optimalni su rokovi za proljetnu sjetvu ratarskih kultura. Članovi obitelji Vodička iz Bankovaca imaju nešto više od 20 hektara ratarskih površina, a ovaj tjedan odradili su sjetvu soje i kukuruza. Početak ratarske sezone bio je dobar, ali je poslije toga došlo nepovoljno vrijeme.

"Godina je krenula dosta čudno. Imali smo dobar period zimske brazde koju smo odlično odradili, a onda je došao period suše. To je nezapamćeno da pšenici u ovo doba godine fali vlage. Sva sreća kiša je došla, odradili smo pripremu i sjetva se odvija odlično. Malo nas kiša sada "zeza", ali ne ljutimo se mi na nju, da nije pala ne bi ništa naraslo", rekao je Josip Vodička.

Priprema tla obavlja se kratkom tanjuračom.

Nešto dublja sjetva ove godine
"Idemo sjetvospremačem, a iza njega odmah sijačicom. Sjetvospremač ide samo za sjetveni sloj nekih sedam centimetara dubine, a sjetva ide na malo veću dubinu od pet centimetara. Godina je čudna jer ne znamo hoće li biti sušna ili vlažna pa idemo s malo dubljom sjetvom. Trenutno sijemo kukuruz, sadi se na razmak 70 centimetara u redu", pojašnjava Josip.

Obitelj Vodička, obavlja sjetvu soje također na razmaku 70 centimetara između redova.

"Soja je okopavina i mi ju kultiviramo dva puta. Ne sadimo neku veliku površinu tako da ju stignemo kultivirati dva puta. Iskorištavamo ovo malo kiše što je palo, jer tlo se odlično priprema. Odmah idemo s osnovnom zaštitom u soji jer u soji je najveći problem korov", priča Josip.

Isto tako, poslije sjetve kukuruza poželjno je odmah obaviti zaštitu.

Najveći problem općenita neorganiziranost
"Najbolje vrijeme koje nam odgovara za ratarske kulture je slično prošloj godini, da ima i kiše i lijepog vremena da nema tuče i nevremena. Najveći je problem led, jer to kad dođe u poljoprivredi ostanete u sat vremena bez svega što ste cijelu godinu napravili", otkriva Josip.

Osim elementarnih nepogoda, u ratarstvu je, kaže, ogroman problem neizvjesnost oko otkupne cijene i općenita neorganiziranost kompletnog hrvatskog poljoprivrednog sektora.

"Nema reda u našoj poljoprivredi. Sijemo kukuruz, a ne znamo kakva će biti otkupna cijena i hoće li biti otkupljen ili neće. Poskupilo je sjeme, repromaterijal i gorivo. Gorivo je u prvoj polovici godine bilo dosta jeftinije, a kasnila je isplata poticaja. Što nam vrijedi što je gorivo jeftinije kada mi nemamo novaca da ga kupimo. Krenula je isplata poticaja - poskupjelo gorivo, gnojivo, sjeme, i opet su nam uzeli ono što su nam dali", priča Josip.

Goran Bosiočić napušta poljoprivredu i odlazi van
Sve te poteškoće mnoge ljude prisiljava na traženje sreće u drugim državama. Jedan od njih je Josipov dobar prijatelj i kum, Goran Bosiočić iz Oljasa, koji se poljoprivredom bavio 20-ak godina.

"Ovo je propast, ljudi svi odoše van i da obradujem ovu gospodu - idem i ja! Još mi je samo ostao traktor za prodati i onda sve pozdravljam pa neka glasaju sami za sebe. Polja su prazna, dva traktora, nas dvojica sami, nigdje nikoga nema! Ako misle da je tako dobro neka tako nastave. Taj njihov poticaj uvijek dođe u vrijeme kada sve poskupi. Preteško je pronaći i radnu snagu, ljudima je ljepše uzeti 700 kuna sa Zavoda za zapošljavanje, nego u dva dana to zaraditi. Nije mi žao ovo ništa napustiti. Svi nešto na druge prevaljuju, lažu, od kancelarije do kancelarije, administracije je previše. Čovjek ne može opstati. Gdje to vodi, ne znam", iskreno iznosi svoje mišljenje Goran Bosiočić.

Ne znamo ni mi kud to vodi, ali činjenica je da je ponekad tužna slika vidjeti kako plodna slavonska polja u jeku proljetne sjetve zjape prazna i zarasla.


Komentari članka

Vezani članci

Isplata potpora za junice u iznosu od 65 milijuna kuna krajem prosinca

10.11.2020.

Prema podacima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja, u posljednje dvije godine provedbe programa korisnici mjera povećali su broj krava na svojim gospodarstvima za 5.078, pri čemu je za gotovo četiri petine novih grla zaslužan ovaj Program potpore p

Uzgoj bukovača između redova kukuruza ima višestruke prednosti

10.11.2020.

Tehnologija kombiniranja sjetve kukuruza i gljiva testirana je na sjeveroistoku Kine. Cilj istraživanja je bio procijeniti utjecaj takvog načina uzgoja na raznolikost i strukturu bakterijskih zajednica u tlu.

Slavonski ratari razvući će sjetvu do početka prosinca

06.11.2020.

– Neki od poljoprivrednika imaju naviku sjetvu obaviti nešto kasnije, a neki jednostavno nisu stigli zbog obujma poljoprivrednih poslova jer različite su pretkulture za sjetvu pšenice. Poljoprivrednici koji su kao pretkulturu imali suncokret skinuli su ga

Suša i veća potražnja na tržištu povećale cijene kukuruza i pšenice

02.11.2020.

Osim same potražnje, suša na velikim proizvodnim površinama također igra jednu od glavnih ulogu na tržištu. Uzgajivači u Argentini bore se s njom već 8 mjeseci, a prema procjenama ovogodišnja bi žetva pšenice mogla biti manja za 3 tone u odnosu na ranija

Jesenska sjetva: Najviše ćemo zasijati pšenice

28.10.2020.

U tijeku je jesenska sjetva i to na gotovo 500.000 hektara. Najviše ćemo zasijati pšenice, a čak za trećinu manje pivarskog ječma, za kojim potražnja u krizi uzrokovanoj koronavirusom pada.

Tag cloud

  1. 2064 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1340 članka imaju tag izvoz
  5. 1123 članka imaju tag svijet
  6. 801 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1069 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 336 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 324 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici