Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Srp 2020

Šime Gligora: Vlastima je važnije spaliti novac na aute nego pomoći poljoprivredi

Izvor: www.index.hr · Autor: Vladimir Matijanić  

Šime Gligora: Vlastima je važnije spaliti novac na aute nego pomoći poljoprivredi

SA Šimom Gligorom, poznatim paškim sirarom, razgovarali smo u povodu odlaska Megglea iz Hrvatske o problemima mljekarske industrije, poljoprivrede te o perspektivama.

Na Facebooku ste objavili da nije čudno što je Meggle ugasio proizvodnju u Hrvatskoj jer se kod nas "ne proizvodi ni pola sirovog mlijeka za potrebe našeg tržišta". Zašto je stanje takvo?

Hrvatska već dugi niz godina ima deficit u proizvodnji mlijeka te se manjak sirovog kravljeg mlijeka podmiruje uvozom i preradom u mljekarama ili se pak direktno uvoze gotovi proizvodi kao trajno mlijeko i prerađeni mliječni proizvodi. Nakon Grčke, u samodostatnosti smo druga najgora zemlja u EU što se tiče proizvodnje sirovog mlijeka, jer nemamo količina ni za 50 posto potreba. Problem je što taj indeks pada iz godine u godinu, tako da bismo uskoro mogli biti gori i od Grčke. Stvar je tim gora za nas što su Grci ipak veliki konzumenti mliječnih proizvoda, posebno sireva (poznata grčka Feta), imaju i jaku turističku potrošnju, a imaju lošije uvjete za govedarstvo od nas. Osim toga, oni imaju vrlo dobar udio proizvodnje ostalih mlijeka, poput ovčjeg, kravljeg i bivoljeg, koja se kod nas neusporedivo manje proizvode. Tako da smo po nekim pokazateljima već sad gori od njih.

Kod velikih mljekara je transport sirovog mlijeka bitna stavka i ako nema dovoljno domaćih farmera u blizini, cijena transporta postaje previsoka i prerada u mliječne proizvode neisplativa.

Mislite li da je Meggle otišao i zbog krize uzrokovane koronom?

Vjerojatno je pad prodaje uzrokovan ovom krizom samo ubrzao odluku. Jednostavno, gdje nema dovoljno sirovine, velike mljekare nemaju perspektivu razvoja. Vjerujem da su toj odluci pridružili i slab rast hrvatske kupovne moći, kao i nedostupnu domaću radnu snagu.

Spominjete primjer Slovenije koja ima dovoljno mlijeka za svoje potrebe i ostane joj još 20 posto za izvoz. Što Slovenija, po Vašem mišljenju, dobro radi, a Hrvatska ne?

Pa Slovenija je oduvijek bila naprednija od Hrvatske u svim industrijama, pa tako i u mljekarstvu. Tako da je još za vrijeme Jugoslavije imala i najbolju srednju mljekarsku školu u Kranju koju je završio i npr. moj otac kao i mnogi drugi mljekarski stručnjaci iz cijele bivše Jugoslavije. Ta škola je imala jaku praktičnu nastavu i producirala gotove kadrove spremne za rad. Oni su takvu politiku edukacije nastavili i dandanas, jer bez jake prehrambene industrije ne može se imati ni jaka poljoprivreda. Osim toga, Slovenija ima GDP per capita 75 posto veći od hrvatskog, što znači da ima i veću potrošnju mliječnih proizvoda per capita, mogućnost da usmjere više poticaja u mljekarsku proizvodnju, a zanimljivo, PDV na mliječne proizvode imaju 9,5 posto, dok je kod nas 25 posto na sve osim konzumnog mlijeka.

To sve skupa čini ogromnu razliku. E sad, zašto su Slovenci razvijeniji u svemu, pa tako i u ovome, pitanje je sigurno geografije, mentaliteta, efikasnije države, bolje poduzetničke klime itd. Konkretno, kod njih se puno brže rješavaju natječaji za EU fondove za ulaganje u poljoprivredu nego kod nas. U Sloveniji prolazi puno veći udio prijavljenih natječaja, imaju bolje organiziranu savjetodavnu službu kao i organiziraniju poljoprivrednu komoru. To je presudno da biste imali nove mlade poljoprivrednike koji su voljni investirati u proizvodnju.

U dijelu statusa gdje spominjete "trideset godina krive poljoprivredne politike" ukazujete i na "totalno krivo usmjerene poticaje". Prije šest godina u jednom ste razgovoru zapazili da bi "tijela lokalne i državne vlasti trebala više poticati ovčare na otocima kojima je potpora svedena na minimum kao i velikim govedarskim farmama". Što bi trebalo uraditi?

Većina država u svijetu odlučila je poticati poljoprivredu, u prvom redu kako bi spriječila depopulaciju ruralnih krajeva. Hrane se u razvijenom svijetu proizvodi uglavnom viška, zbog napredovanja agrarne tehnologije, te su zbog toga poljoprivredni proizvodi na globalnom tržištu jeftini, marža je mala i kao takvi često puta prodajna cijena poljoprivrednicima ne pokriva troškove proizvodnje, pogotovo u zemljama u kojima prevladavaju relativno mali proizvođači. U isto vrijeme je poljoprivredna proizvodnja ovisna o vremenskim prilikama te su dodatni troškovi nepredvidivi. Dok je to tako, i dok sve zemlje potiču poljoprivredu, to mora činiti i Hrvatska, ako želi da netko još uvijek živi na selu, a da nije npr. digitalni nomad.

Poljoprivreda nikada nije bila visokoprofitabilna industrija i nju se potiče radi sociogeografskih i geopolitičkih razloga, a ne radi razvijanja opće ekonomije. S druge strane, razvijenim zemljama, onima koji imaju jake ostale grane industrije, nije problem "uzeti" npr. Mercedesu, Microsoftu i dati poljoprivredniku, ali problem nastaje kod zemalja koje nemaju jaku ekonomiju. Takva je, nažalost, Hrvatska, i ako se onda poticaji ne usmjeravaju precizno i da zbilja bude, kako i sama riječ govori, poticaj da poboljšaš produktivnost i profitabilnost i da budeš sve manje ovisan o pomoći države, onda nemaju smisla.

Kome postojeći sustav poticaja najviše pogoduje?

Najviše pogoduje onima koji ništa ne rade i ništa ne ulažu. Ako potičemo nekoga samo zato što je npr. uzeo u jeftin zakup ogromne površine pašnjaka, koji niti ne živi na selu, a proizvodi ništa ili minimum, to je čisto spaljivanje novaca poreznih obveznika. To je onda ta famozna "zelena mafija". Pa nam se onda događa smanjenje poljoprivredne proizvodnje i raseljavanje Slavonije i ostalih ruralnih krajeva.

Kad su stvari počele strmoglavo ići u lošem smjeru?

Stvari su išle nizbrdo već jako dugo, ali strmoglavili smo se nakon europskog embarga prema Rusiji te ukidanja mljekarskih kvota u EU. Bilo se “potrefilo” i usporavanje Kine. Tada je cijena sirovog mlijeka otišla prema dolje, a većina naših proizvođača je bila jednostavno tehnološki i količinski nepripremljena na to. Država naravno nedovoljno ekonomski jaka da odgovori na to privremeno povećanim poticajima, a oni prethodno plasirani nisu bili dobro usmjereni u povećavanje produktivnosti proizvođača.

Prije šest godina apelirali ste na bolju komunikaciju države i gospodarstvenika. Što se promijenilo u međuvremenu? Jeste li uspjeli razgovarati s nekim iz vrha države, je li uvaženo išta od onog što ste sugerirali?

U više navrata smo kroz Udrugu malih mljekara apelirali na smanjenje PDV-a na sve mliječne proizvode, kako bi krajnji proizvod bio jeftiniji i potakla se potrošnja tih proizvoda. Također je bilo i zahtjeva za oslobađanjem i ostalih nelogičnih nameta i obaveza za mljekare, međutim bez nekog uspjeha. S druge strane, lokalne samouprave u ruralnim krajevima bi mogle puno učiniti za razvoj poljoprivrede, što kroz ulaganje u infrastrukturu, što kroz direktne poticaje stočarima, ali, eto, bilo je važnije spaliti novce na nove automobile, reprezentacije, manifestacije i slične "projekte". Dok je to tako, nema razvoja.

Tvrdite da je hrvatski PDV na sve mliječne fermentirane proizvode od 25 posto najveći u EU. Koliki je u drugim državama te koliki bi, po Vašem sudu, realno trebao biti?

Da, to je najveći PDV na mliječne proizvode u Europskoj uniji. Smiješno je da je PDV npr. na mlijeko 5 posto, a na isto to, ali kiselo mlijeko 25 posto. U susjednoj Sloveniji PDV je 9,5 posto, u Italiji 4 posto, i tako se kreće u većini država članica. Primjerice, u Britaniji i Irskoj je PDV na sir i mliječne proizvode 0 posto. Suludo je to što subvencioniramo proizvodnju mlijeka, a s druge strane opalimo najveću stopu PDV-a na mliječne i ostale poljoprivredne proizvode.

Kako Vaša tvrtka izlazi na kraj sa svim ovim problemima - od manjka sirovog mlijeka do visokog PDV-a?

Mi smo relativno mali proizvođač, tako da se lakše snalazimo oko nabave mlijeka. Imamo vlastitu sirovinsku bazu, tj. kooperante za ovčje, kravlje i kozje mlijeko, te za sada uspijevamo doći do dovoljnih količina mlijeka za naše sireve. Usto, imamo i lanac vlastitih specijaliziranih trgovina i webshop, tako da uz sireve prodajemo i ostale delikatesne proizvode. Ekstra visoki PDV sigurno ne pomaže, još kad se usporedi kupovna moć našeg potrošača i onog na zapadu, udio izdvajanja Hrvata za hranu u potrošačkoj košarici je enormno visok. Visoke porezne stope u zemljama s neefikasnim javnim sektorom mogu imati samo negativan utjecaj na poduzetništvo i standard stanovništva.

Možete li prognozirati kako će se situacija razvijati kada se postojećim problemima pridruži i gospodarska kriza uzrokovana pandemijom?

Ako Hrvatska ekonomski otklizi još dublje, to će se odraziti jako i na mljekarstvo i na poljoprivrednu proizvodnju. Ni jedna slaba ekonomija ne može imati jaku poljoprivredu, kao ni što poljoprivreda ne može biti motor razvoja neke ekonomije. A za razvoj naše ekonomije je potrebno omogućiti razvoj profitabilnih, odnosno modernih industrija kroz uvođenje pravnog okvira i manjih poreza, tj. smanjivanja birokratskog aparata koji je gutač novaca i faktor usporavanja razvoja. Takve reforme su potrebne odmah, jer će biti prekasno.


Komentari članka

Vezani članci

U budućnosti i konoplja među autohtonim paškim proizvodima

28.09.2020.

PAG - Paška tvornica sira Gligora sudjelovala je na dva prestižna međunarodna natjecanja - Svjetskom prvenstvu u siru (WCCC) u Wisconsinu i Great Taste Awards 2020 u Velikoj Britaniji.

Kriza zaustavila prodaju i napunila skladišta sirom, morali otkazati i otkup mlijeka

18.09.2020.

Kriza prodaje koja je uslijedila zbog pandemije koronavirusa, dovela je Mini siranu Šestak na rub opstanka te su od deset kooperanata, otkup mlijeka morali otkazali od sedam manjih.

Samo domaće i prirodno: kozji sir i češnjak s OPG-a Lepoglavec

17.09.2020.

Naše koze se hrane domaćim sijenom, travom i kukuruzom. Češnjak nije šprican, a imamo klasični kojeg svi poznajemo i krupni, ne tako čest. To je jako stara sorta i više je salatar, pojašnjava Mario.

Inicijativa Grupe vlasnika frizerskih salona u Hrvatskoj predlaže ministarstvima model za spas

16.09.2020.

Prema trenutačnim propisima hrvatski frizerski saloni s godišnjim prometom do 300 tisuća kuna nisu u sustavu PDV-a, a čim pređu taj prag ulaze u sustav PDV-a i počinju ga plaćati u visini od 25%.

Hrvoje Bujas poručio vladi: Slušajte poduzetnike, mi znamo što govorimo

06.09.2020.

"Mi tražimo tri ključne reforme - smanjivanje PDV-a horizontalno svima. Sad imamo 13 i 25 posto, smanjite na 10 i 20. Porez na dohodak, čujemo da će se smanjiti, no zašto se čeka druga godina, zašto ne odmah? Porez na dobit koji se vraća, investira natrag

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1323 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici