Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Tra 2020

Skrivena korporativna prijetnja bogatih kompanija nakon pandemije

Izvor: www.tportal.hr  

Skrivena korporativna prijetnja bogatih kompanija nakon pandemije

Pandemija koronavirusa SARS-CoV-2 natjerala je proteklih dana brojne svjetske vlade na najavu i uvođenje mjera i alociranje impresivnih iznosa kako bi se ublažile ekonomske posljedice širenja virusa te pomoglo kompanijama i poduzetnicima. Novac je namijenjen onima koji ne raspolažu dovoljnim rezervama, a trebaju isplatiti plaće ili dobavljače kako ekonomski ciklus ne bi stao u potpunosti. U trenucima u kojima se za državnu pomoć odvajaju deseci ili stotine milijardi eura i dolara, i kad poduzetnici jednoglasno zazivaju subvencije i olakšice, nije lako zamisliti i one kojima to jednostavno – ne treba. A ima ih.

Među najvećim svjetskim kompanijama postoji niz onih koje već godinama, pa tako i u ovim trenucima, najjednostavnije rečeno – ne znaju što bi s novcem. Radi se o korporacijama koje raspolažu velikim količinama gotovine, odnosno novca koji im je na raspolaganju u vrlo kratkom roku (depoziti na raznim računima, u bankama, ili sredstva u obliku financijskih instrumenata koji se vrlo lako mogu unovčiti).

Uobičajeno korporacije ne vole imati enormne iznose novca na računima jer takav novac često ne donosi nikakvu ili tek minimalnu zaradu. Isplativije je investirati sredstva u novi proizvodni pogon, prodajnu mrežu ili nešto treće. Ako ništa drugo, zarada se može isplaćivati i dioničarima, što je praksa koja se ovih dana zamjera brojnim američkim korporacijama. Nakon spašavanja državnim novcem u protekloj krizi, umjesto da čuvaju zaradu, one su u međuvremenu ostvarenu dobit isplaćivale dioničarima te se sada opet nalaze u poziciji da traže državnu pomoć.

No dio poznatih korporacija, a posebno je to karakteristično za sektor visoke tehnologije, posljednjih petnaestak godina jednostavno zarađuje puno brže i više nego što stižu odlučiti što s novcem. Enormni iznosi koje su neke kompanije prikupile velikim su dijelom i posljedica poreznih strategija. Dobar dio njih ima sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama, a zarađuju na inozemnim tržištima. Kad bi tu svoju zaradu prebacile u SAD, na nju bi morale platiti porez, pa velike količine novca drže na računima u inozemstvu.

Takve kompanije, piše britanski tjednik The Economist, mogle bi u razdoblju nakon pandemije biti u posebno dobroj prilici da ojačaju svoje tržišne pozicije. Prema brojkama koje su prikupili u The Economistu, Microsoft, primjerice, raspolaže sa 134 milijarde dolara gotovine, Apple s više od 200 milijardi, Alphabet (krovna tvrtka Googlea) sa 120, a Facebook s više od 50 milijardi dolara.

Riječ je o kompanijama koje redovito posluju s prilično visokim maržama, a takvih osim u tehnološkom sektoru ima i u farmaceutskom, pa se među one koje imaju novca na raspolaganju uvrštavaju švicarski Roche, danski Novo Nordisk i američki Johnson & Johnson. Te bi kompanije u idućem razdoblju mogle iskoristiti nevolju drugih te pribjeći izravnim preuzimanjima ili osvajanju novih tržišnih udjela.

Za razliku od konkurenata, one se neće morati mučiti s pribavljanjem kapitala, dobavljači će ih preferirati kao kompanije koje sigurno plaćaju svoje obaveze, a u ovim trenucima ne moraju ni rezati rashode na istraživanje i razvoj te druge izdatke koji obično prvi stradaju u trenucima krize. Također, male kompanije, u ovom trenutku usmjerene isključivo na preživljavanje, neće im praviti probleme na tržištu, i ne pozabave li se vlasti u velikim ekonomijama potencijalnim problemom zloupotrebe položaja na tržištu, neki od ovih velikih igrača mogli bi lako postati još veći.

Ne ide, naravno, baš sve na ruku velikim igračima koji raspolažu zavidnim iznosima gotovine. Vlade i središnje banke najvećih ekonomija dosad su najavile jeftin i dostupan kapital u iznosu koji zajednički premašuje četiri bilijuna dolara. Među velikim igračima i konkurentima spomenutih kompanija postoje i oni koji će iskoristiti ove šanse i neće se tako lako dati izgurati s tržišta, no trenutak je svakako povoljniji za one koji su se proteklih godina suzdržali od bezglavih i nepromišljenih poteza i koji su imali sreće da ih zaobiđu neke druge nedaće.

Amazon.com je, primjerice, ovih dana najavio zapošljavanje čak 100 tisuća ljudi radi povećanih potreba za dostavom uslijed širokih mjera ograničavanja kretanja uvedenih kako bi se suzbila pandemija. Čak i usprkos kritikama zbog upitnih uvjeta u skladištima i zaštite koju pruža radnicima, ovaj gigant internetske trgovine nalazi se u boljoj poziciji od, primjerice, japanskog konglomerata Softbanka. Ta investicijska korporacija, poznata po ulaganjima u niz velikih imena tehnološke industrije, ali i velik broj malih tehnoloških kompanija s nadom da će neke od njih postati novi Facebook ili Google, prisiljena je bila prodati udjele u nekima od njih, vrijedne čak 41 milijardu dolara, kako bi izbjegla veće probleme u poslovanju.

Giganti naftne industrije koji su prikupili nešto gotovine mogli bi ovaj trenutak iskoristiti za preuzimanje manjih konkurenata, posebno ako se niske cijene crnog zlata zadrže dulje te zbog toga mnoge kompanije s višim troškovima proizvodnje zapadnu u probleme. Rascjep među onima koji u ovom trenutku imaju novca, i onih koji ga nemaju, vidljiv je i u proizvodnji aviona.


Komentari članka

Vezani članci

'Bilježi se velik interes Austrijanaca za odmorom u Hrvatskoj, imamo sjajnu epidemiološku situaciju'

04.06.2020.

Turistička putovanja iz Austrije u Hrvatsku zadnjih su dana intenzivirana te je trenutno u zemlji više od 1500 austrijskih turista, a hotelijeri bilježe veliko zanimanje Austrijanaca za odmor u Hrvatskoj, ističe u četvrtak direktor Hrvatske udruge turizma

SEDAM sektora može dobiti potporu HZZ-a za lipanj, stroži kriteriji za postojeće korisnike

04.06.2020.

Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je novu potporu za očuvanje radnih mjesta za lipanj, ali je i dopunio pravila za ostvarivanje potpore za svibanj, objavljeno je na internetskim stranicama RRIF-a. Objavu prenosimo u cijelosti.

Ovog ljeta zaboravite na talijanske turiste: Tri su glavna razloga

03.06.2020.

Prema sadašnjim anketama, računa se da će Italiju ove turističke sezone napustiti samo tri posto onih Talijana koji su prethodnih godina odlazili u inozemstvo na odmor. To je mizeran broj u odnosu na one prije pandemije.

Skraćeno bi radno vrijeme moglo sačuvati brojna radna mjesta bez snižavanja plaća

03.06.2020.

“Koncept je da teret dijela rada koji nije efikasan snosi država”, kaže ministar rada

U Hrvatskoj 33 tisuće turista, stranci opet u većini

03.06.2020.

Unatoč svim barijerama, iz Češke je ipak, kako ističe, u prošlu subotu stiglo oko 200 turista, od kojih 100 nautičara, a i početkom ovog tjedna je stigao autobus Čeha u Hrvatsku, i idu u Novalju, dok se za idući vikend također najavljuje nekoliko autobusa

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija