Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2018

Slabiji rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz/H  

Slabiji rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama

Rezultati poslovanja u hrvatskim slobodnim zonama slabe, a prihodi su pali za 14,5 posto, pokazuje Izvješće o poslovanju slobodnih zona u RH u 2016.

U slobodnim je zonama tijekom prošle godine poslovalo 115 tvrtki koje su zapošljavale 7492 radnika, odnosno u svakoj slobodnoj zoni prosječno su bila zaposlena 624 radnika. Ako se iz toga isključe podaci o Slobodnoj zoni Varaždin koja je prestala raditi sa zadnjim danom prosinca, na razini preostalih 11 slobodnih zona, u svakoj od njih prosječno je radilo 273 radnika.

Korisnik slobodne zone u prosjeku je zapošljavao 65 radnika što je osam više nego u prethodnoj godini. Ako se, međutim, iz statistike isključe podaci koji se odnose na Slobodnu zonu Varaždin, prosječni korisnik slobodne zone zapošljavao je 26 radnika ili 2 radnika manje nego prethodne godine.

Po izvješću, broj korisnika slobodnih zona u odnosu na prethodnu 2015. je smanjen za 16 posto dok je broj zaposlenih smanjen je za 3,2 posto.

Ukupni prihodi manji 14,5 posto

Ukupni prihodi korisnika slobodnih zona iznosili su oko 4,8 milijardi kuna što je 14,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Dobit korisnika iznosila je 37,3 milijuna kuna, dok je u 2015. godini zabilježen gubitak od oko 110 milijuna kuna.

Korisnici kopnenih zona ostvarili su 3.8 milijardi kuna prihoda što je 17,2 posto manje nego u 2015. godini. Gubitak korisnika kopnenih slobodnih zona koji je u 2016. godini iznosio 32.2 milijuna smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za 83,9 posto.

Ukupni prihodi korisnika lučkih slobodnih zona iznosili su 979,3 milijuna kuna ili 2,1 posto manje nego u 2015. godini, a ostvarena je dobit u iznosu od 69,5 milijuna što je 23,2 posto manje nego u prethodnoj godini.

Izvoz iz slobodnih zona u izvještajnom je razdoblju, uključujući i isporuku dobara na tržište EU iznosio je 3,5 milijardi kuna što je 8 posto manje nego 2015.. Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 73,6 posto što je 5,2 posto više nego u 2015. godini.

Isporuka dobara na tržište EU iznosila je 2,7 milijardi kuna što je 6,8 posto manje nego u prethodnoj godini, dok je udio isporuke dobara na tržište EU korisnika u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 57,5 posto što je 4,7 posto više nego u 2015. godini.

Na kopnu 8,4 posto manje prihoda

Korisnici kopnenih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 2.7 milijarde kuna prihoda što je 8,4 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika kopnenih slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 74 posto odnosno 4,7 posto manje nego u prethodnoj godini.

Isporuka dobara na tržište EU korisnika kopnenih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 2,6 milijardi kuna što je 7 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište Europske unije u prihodima korisnika kopnenih slobodnih zona iznosi 69,3 posto ili 7,6 posto manje nego u prethodnoj godini.

Korisnici lučkih slobodnih zona ukupno su izvozom ostvarili 710,5 milijuna kuna prihoda što je 6,5 posto manje nego u prethodnoj godini. Udio izvoza korisnika lučki slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu u 2016. godini iznosio je 72,6 posto ili 3,3 posto manje nego u prethodnoj godini.

Isporuka dobara na tržište EU korisnika lučkih slobodnih zona u 2016. godini iznosila je 118.2 milijuna kuna što je 1,3 posto manje nego u 2015. godini. Udio isporuke dobara na tržište EU u ukupnom prihodu korisnika lučkih slobodnih zona iznosi 12,1 posto odnosno 0,2 posto više nego u prethodnoj godini.

Ulaskom u EU smanjena privlačnost poslovanja

Slobodna zona je dio teritorija RH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Na kopnenom području osnivaju se temeljem koncesije koju daje Vlada, dok se slobodne zone u lučkim područjima osnivaju temeljem suglasnosti Vlade. Prve takve zone osnovane su još 1997. godine.
Međutim, u izvješću se napominje, kako je članstvom Hrvatske u EU za određeni broj poduzetnika koji su se do tada poslovali unutar slobodnih zona smanjena privlačnost poslovanja u tom režimu.

2016. poslovalo 12 slobodnih zona

U 2016. u Hrvatskoj je poslovalo 12 slobodnih zona: Krapinsko-zagorska, Podunavska slobodna zona Vukovar, Kukuljanovo, Luka Rijeka – Škrljevo, Osijek, Splitsko-dalmatinska, Varaždin, Zagreb, slobodna zona luke Ploče, luke Pula, luke Rijeka te luke Split.

Zadnjim danom prošle godine s radom u režimu slobodne zone prestala je poslovati Slobodna zona Varaždin čiji korisnici ostvaruju 60 posto ukupnih prihoda svih korisnika slobodnih zona, te je zapošljavala 60 posto svih radnika u slobodnim zonama.


Komentari članka

Vezani članci

Država će zaposliti više od 3.000 pripravnika

20.04.2018.

Za provedbu pripravništva u realnom sektoru i u javnim službama osigurano je nešto više od 829 milijuna kuna iz državnog proračuna, te 385,5 milijuna kuna iz EU fondova,

Kad bi svi nezaposleni u Njemačkoj dobili posao, ostalo bi još 400 tisuća slobodnih radnih mjesta

18.04.2018.

Kompanijama ujedno ponestaje kvalificiranih radnika zbog neuobičajeno dugog razdoblja gospodarskog rasta, koji je ušao u devetu godinu, i nestašice radno sposobnog stanovništva.

STIŽE SEZONA Hrvatskoj treba do 20.000 radnika, a uvjeti su sve bolji. Gdje će biti najviše posla?

30.03.2018.

U hotele za zaposlenike uložili su u protekle dvije godine više od 60 milijuna kuna, a ove godine otvaraju i četvrtu Kuću Valamar koje će biti dostupna na dvije lokacije u Poreču te u Krku i Rapcu.

Poslodavci u iduća 3 mjeseca otvaraju 100.000 radnih mjesta

15.03.2018.

Kako bi se izbjegao apsurd da na burzi imamo višak radnika, a na tržištu rada kronični nedostatak, morat ćemo napraviti radikalniji zaokret.

U Njemačkoj više od milijun nepopunjenih radnih mjesta: Jedan sektor traži 100.000 radnika različitih profila

08.03.2018.

Broj nepopunjenih radnih mjesta u Njemačkoj dosegao je rekordnu vrijednost s gotovo 1,2 milijuna u posljednjem kvartalu prošle godine, priopćio je u utorak Institut za istraživanje tržište rada (IAB) u Nuernbergu.

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1772 članka imaju tag turizam
  3. 1484 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 742 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 894 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 752 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 814 članka imaju tag ict
  13. 782 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 543 članka imaju tag maloprodaja
  17. 511 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 464 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 419 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 286 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija