Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2019

Slavonci su donedavno činili polovinu sezonaca, a sada ih je samo petnaestak posto

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Slavonci su donedavno činili polovinu sezonaca, a sada ih je samo petnaestak posto

Slavonija i Baranja i dalje su veliki bazen sezonske radne snage, no ona posljednjih godina sve više odlazi na rad izvan Hrvatske, pa poslodavcima na Jadranu ove godine slavonski sezonci nedostaju više nego ikada.

Slavonci sve više odrađuju turističku sezonu u Njemačkoj, Austriji, Irskoj s čijim plaćama im hrvatski poslodavci ne mogu konkurirati, jer tamo konobar radi za 6000 kuna, oni bez prijave i za osam-devet tisuća kuna, a u Austriji za 1700 eura. Djelatnici u hrvatskom turizmu ovih dana od Vlade traže da odobri kvotu za još 4500 uvoznih radnika, jer su dosadašnju od oko 16.000 "ispucali". U ovogodišnju turističku sezonu u Hrvatsku su stigli sezonski radnici ne samo iz zemalja okruženja, nego i iz daleke Indije i Filipina.

Stručan kadar

– Slavonci su dosad činili čak 50 posto sezonaca, a sada je njihov udjel pao na 10-15 posto. S njima smo dobivali ne samo vrijedan nego i stručan, iskusan kadar, no struka je sada u tim poslovima pala na niske grane. Sve se svelo na zadovoljavanje kvantitete, jer i u ovogodišnjoj sezoni kronično nedostaje radne snage - upozorava predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić.

Pad broja sezonaca iz Slavonije i Baranje događa se unazad nekoliko godina. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine, bez vala zapošljavanja u lipnju, na sezonskim poslovima iz pet slavonskih županija bilo zaposleno 3509 osoba. U istom razdoblju prošle godine taj je broj bio za 760 njih veći, a 2017. godine veći za njih 1050, odnosno tada je iz Slavonije bilo 4500 sezonaca. Prema HZZ-u u prva četiri mjeseca 2019. preko Zavoda je traženo 21.100, a preko tog servisa zaposleno je 14.300 sezonaca iz cijele zemlje, najviše iz tri slavonske županije.

Iako poslodavci s Jadrana javno ne žele isticati sezonce ni iz jednog kraja, poznato je da su Slavonci traženi kao sezonska radna snaga jer slove za vrijedne, pouzdane i odgovorne radnike. No, te odlike prepoznaju i strani poslodavci u turizmu.

- Dobar dio naših sugrađana otišao je na Jadran, no velik broj njih prepoznat je kao kvalitetna radna snaga i u Njemačkoj i Austriji. Uvijek imamo veliki interes poslodavaca za njima i to mnogo prije početka sezone. U siječnju smo u Osijeku imali uspješne Dane poslova u turizmu - kaže predstojnik Regionalnog ureda HZZ-a Osijek Ivan Ravlić. Viši stručni savjetnik za zapošljavanje i regionalni koordinator zapošljavanja u sezoni pri osječkom Regionalnom uredu HZZ-a Tomislav Gal kaže kako su osječki Dani poslova okupili oko 70 poslodavaca s mora s nakanom da tada popune oko 2400 radnih mjesta. Nevezano uz Dane poslova, u Osijek je uoči sezone, još od studenoga ‘hodočastilo‘ 15 poslodavaca s mora.

- Do kraja svibnja s područja Regionalnog ureda Osijek u rad u sezoni otišlo je 1412 osoba, što je mnogo manje nego prije, no broj nije konačan, jer slijedi još val u lipnju. Lani je u odnosu na 2017. otišlo 500 sezonaca manje odavde, a 70-80 posto odlazi kod istog poslodavca. Konkurencija i potreba za sezoncima je golema, pa velike hotelijerske kuće imaju vrlo ozbiljan pristup u osiguravanju smještaja radnicima, nude minimalno jedan do dva obroka dnevno, a na što se sezonci više žale kod manjih poslodavca - kaže Gal.

Slavonka koja već godinama radi u sezoni u južnoj Dalmaciji, potvrđuje da kronično nedostaje sezonaca i to Slavonaca.

- Poslodavci ovdje posežu za radnom snagom iz BiH, Crne Gore, no ti radnici ostaju kratko. Žele plaće na razini EU-a, smještaj s TV-om u sobi, internetom i drugo. Nedavno su došle tri Makedonke, radile su jedan dan i otišle. Kažu, ne mogu izdržati taj tempo i žele veću plaću - ispričala nam je Slavonka, koja kao spremačica radi za 5000 kuna mjesečno.

Dok u Regionalnom uredu HZZ-a Osijek tvrde da su najtraženiji i najcjenjeniji poslovi u sezoni kuhar, a potom konobar, naša sugovornica kaže da je plaća kuhara šest do sedam tisuća kuna, a konobara više, no i zbog napojnice.

- Najviše nedostaje sezonaca na poslovima kuhara, konobara i spremačica - dodaje sezonka iz Slavonije.
Ugovori na neodređeno

Eduard Andrić kaže da poslodavcima treba 60-ak tisuća sezonaca.

- U prvom trenu nedostajalo je 16.000 radnika, pa je Vlada dala 15.611 uvoznih dozvola. Sada se ponovno traži povećanje te uvozne kvote, no mi smo odlučno protiv toga. Ne povećavajmo uvozne kvote, nego povećajmo plaće našim ljudima, vratimo Slavonce kućama. No, sadašnjim plaćama ne možemo biti konkurentni - upozorava Andrić i dodaje kako su do sada slavonske sezonce najviše preferirali Dalmacija i Kvarner.

U najvećoj turističkoj kompaniji u Hrvatskoj, Valamaru Poreč, ove će sezone, ističu u toj hotelijerskoj kući, od Istre i Kvarnera do Dubrovnika raditi više od sedam tisuća djelatnika u 34 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta.
- Svake godine nudimo od 300 do 500 novih ugovora na neodređeno vrijeme, a ove smo godine otvorili 400 novih radnih mjesta - kažu u Valamaru, uz poruku da radna snaga u hrvatskom turizmu danas predstavlja veliki izazov. Ovaj hotelijer strateški je, kaže, usmjeren na domaće tržište rada - većinu zaposlenika čini lokalno stanovništvo destinacija u kojima posluje, dok ostali dolaze iz kontinentalne Hrvatske. Danas je oko 99 posto djelatnika Valamara iz Hrvatske s hrvatskim državljanstvom, a ostali su većinom iz nama susjednih zemalja - poručuju iz naše najveće turističke kompanije.

NAJBOLJI SU ANGAŽIRANI DAVNO PRIJE SEZONE
Eduard Andrić

predsjednik STUH-a

Slavonci su dosad činili čak 50 posto sezonaca, a sada je njihov udjel pao na 10-15 posto. S njima smo dobivali ne samo vrijedan, nego i stručan, iskusan kadar, no struka je sada u tim poslovima pala na niske grane.

PROTIV VEĆE KVOTE ZA STRANE RADNIKE

"Želimo kvalitetan turizam, no doveli smo se u situaciju da naši sezonci odlaze raditi izvan Hrvatske, a mi posežemo za radnom snagom s jezičnom barijerom kao što su Indijci i Filipinci, jer ne znaju hrvatski. Naš Slavonac u Njemačkoj mora poznavati bar osnove njemačkoga, a neki domaći poslodavci, nakon prakse da radnici iz tih zemalja rade kao kuhari i pomoćno osoblje, što su poslovi gdje nema izravne komunikacije s gostom, ovih su dana za konobare postavili Filipince koji uopće ne znaju naš jezik. Kakvu uslugu nudimo gostu?", zapitao je predsjednik STUH-a Eduard Andrić. Ovaj je sindikat o problemu nedostatka radne snage i stavu da se ne povećavaju uvozne kvote radnika, nego plaće, ovih dana pisao premijeru. Eduard Andrić navodi i primjere nesnošljivosti stalno i sezonski zaposlenih gdje se potonje, u strahu da ne odu, pokušava zadržati stimulacijama "ispod žita", a što nailazi na negodovanje kod stalno zaposlenih.

NAGRAĐIVANJE

Svjesni potrebe zadržavanja kvalitetne radne snage u Valamaru ističu da ulažu u povećanje prava i razvoj svojih zaposlenika. Ta je kompanija, podsjetimo, prošle godine prva u Hrvatskoj pokrenula program nagrađivanja nazvan "Valamar jamstvo", koje garantira minimalni netoprimitak od 5000 do 7500 kuna svim zaposlenicima koji odrade puni mjesečni fond sati. Ove su godine uveli isplatu 13. plaće od 5000 kuna neto svim radnicima s ugovorom na neodređeno vrijeme i svim radnicima koji će u 2019. raditi najmanje 10 mjeseci. Svim radnicima u stalnom radnom odnosu ove će godine isplatiti i božićnicu od 2000 kuna neto. "Jedini dajemo posebne nagrade sezonskim zaposlenicima koji odrade sezonu do kraja u iznosu od 1200 do 2000 kuna neto za sezonu, od čega će 500 kuna biti isplaćeno već s plaćom za srpanj", ističu u Valamaru.


Komentari članka

Vezani članci

Teški dani za turističke vodiče

25.02.2021.

Međunarodni je dan turističkih vodiča. Zbog pandemije, posla gotovo da i nemaju. Pa ipak, prilagođavaju se novim uvjetima rada i obilaske znamenitosti stranim tržištima sve više nude putem online tura. A dok ne dođu turisti, Dubrovčani i sami znaju uživat

Ugostitelji: Obustavite paljbu, nema neprijatelja

25.02.2021.

Nacionalna udruga ugostitelja (NUU) riječima "teška artiljerija otvorena nad vapajem izmorenih ugostitelja" komentirala je komunikaciju u javnosti oko ugostitelja, pozivajući i na "obustavu daljnje paljbe" uz poruke da "nema neprijatelja na vidiku" i da i

Vrijednost računa manja za čak 29,83 milijarde kuna

24.02.2021.

Od 24. veljače 2020. godine pa do jučer, tijekom jedne godine trajanja epidemije koronavirusa, vrijednost fiskaliziranih računa u Hrvatskoj manja je za 29,83 milijarde kuna u odnosu na isto razdoblje u godini prije epidemije, objavila je Porezna uprava.

Brojni kafići ipak nisu otvorili vrata; Božinović najavljuje otvaranje terasa od ožujka?

19.02.2021.

Oni kafići koji su ipak otvorili svoja vrata ili će to učiniti ovih dana svjesni su da nekog velikog prometa neće imati i da im je ovakav rad neisplativ i tako će po svoj prilici biti sve dok ne dođe ljepše vrijeme i omogući im se rad na terasama. A kada

Korona pročistila ponudu, odustalo 3.000 iznajmljivača

19.02.2021.

Do prošle je godine rastao broj privatnih iznajmljivača, no trend se preokrenuo. U siječnju ove godine, u odnosu na prošlu, izgubljeno je 14 tisuća kreveta i registrirano oko 3 tisuće iznajmljivača manje. Luksuzni je smještaj mnogo bolje podnio tešku 2020

Tag cloud

  1. 2090 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1367 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1162 članka imaju tag svijet
  6. 861 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1099 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1058 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1000 članka imaju tag ict
  11. 892 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 930 članka imaju tag industrija
  15. 806 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 396 članka imaju tag koronavirus
  18. 632 članka imaju tag maloprodaja
  19. 417 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 512 članka imaju tag krediti
  23. 369 članka imaju tag opg
  24. 384 članka imaju tag eu fondovi
  25. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 301 članka imaju tag potpore
  27. 450 članka imaju tag obrazovanje
  28. 425 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici