Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Velj 2019

Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Crnjak  

Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%

Nedostatak radne snage u turizmu na prvom mjestu treba riješiti maksimalnim angažmanom domaće radne snage, uzimajući uvoz radnika kao rezervno rješenje za gašenje požara.

Uz dodatno podizanje plaća u turističkim zanimanjima, dugoročno rješenje bit će uvođenje dualnog obrazovanja kroz Centre kompetentnosti u turizmu u koje će se uz značajnu pomoć iz fondova Europske unije uložiti oko 500 milijuna kuna, zaključak je konferencije Turistički djelatnik, izazovi i mogućnosti koja se u organizaciji Ministarstva turizma održala jučer u Hotelu Westin u Zagrebu. Sudionike konferencije uz ministra turizma i izaslanika predsjednika Vlade Garija Cappellija, pozdravili su i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kao i predsjednik HGK Luka Burilović te predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Nije još kasno
Tomislav Tolušić smatra da je Hrvatska zakasnila barem pet godina u razmatranju problema nedostatka radne snage, no kaže da ni sad nije kasno ako se poduzmu sve potrebne mjere. "Kao ministar mogu reći da su ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju dobrim dijelom vezana uz turizam, koji je pomogao da se razvije i gastronomija i enologija i hrvatska vina dođu na svjetsku scenu. Naš cilj mora biti povećanje produktivnosti u svim tim resorima, što je povezano i s kadrovskom politikom", istaknuo je Tolušić.

Priznao je da se ništa ne može mijenjati preko noći, no poručio je da Vlada sluša poslodavce s kojima surađuje na osmišljavanju svih mjera za rješavanje kadrovske krize. Tolušić se slaže da treba značajno povećati plaće u turizmu, kako bi se radnici zadržali u zemlji, s obzirom na visoku stopu iseljavanja. Luka Burilović podsjetio je da su radne kvote za turizam i ugostiteljstvo za ovu godinu povećane gotovo 75 posto, sa 6700 na 15.611 dozvola, ali to nije trajno rješenje, već gašenje požara.

"Trajno rješenje je usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. U ovoj školskoj godini 3800 učenika željelo se školovati za kuhara, upisano je 1200. Za konobara će se školovati 705 učenika, a htjelo je 2160. Istovremeno, najveći broj radnika u 2017. u turizmu tražio se upravo u području pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Dakle, nedostaje nam sposobnost brze prilagodbe, istaknuo je čelnik HGK. Ministar Cappelli poručio je da je cilj privući domaću radnu snagu, iako treba u obzir uzeti i migracije u regiji, zbog čega je u planu potpisivanje bilateralnog ugovora s Ukrajinom ovih dana. Dodao je kako se bez razumijevanja svih drugih ministara i dionika u turizmu ne može postići puno.

'Svi smo stavili dresove sa strane'
"Mi smo svi stavili 'dresove' sa strane i bacili se na rješavanje problema. Vlada je prepoznala važnost turizma i izdvojila oko 2 milijarde kuna za zapošljavanje u ovom sektoru koji može biti sigurna luka za brojne buduće radnike", izjavio je Cappelli, dodavši da moramo razvijati cjelogodišnju ponudu kroz zdravstveni turizam te uz usluge prodavati i znanje. Ministar rada Marko Pavić podsjetio je da je u trećem godišnjem anketiranju radnika nedavno utvrđeno da je 20 tisuća nezaposlenih zainteresirano za rad u turizmu. "Upravo za njih smo organizirali treće Dane poslova u turizmu na koje se odazvalo 15.000 ljudi kojima se nudilo 9000 poslova. Zadovoljstvo mi je da akcijama koje smo ministar Cappelli i Zavod za zapošljavanje proveli osiguravamo maksimalno domaću radnu snagu za poslove turizma.

Također, što smo provedbom mirovinske reforme omogućili i rad umirovljenicima", kazao je Pavić. Poslodavci, pak, smatraju da će se problem značajno riješiti povećanjem plaća, no poslodavci sami neće moći to sami financirati bez pomoći države, prvenstveno snižavanjem stope PDV-a u turizmu, što je istaknula Gordana Deranja. Direktor HUP-a Davor Majetić podsjeća de je po rezultatima analize HUP Skor tržište rada i dalje naslabija karika hrvatskog gospodarstva, a rast plaća rezultat je nedostatka radnika i trenutačno je brži od produktivnosti. "Znamo da je potrebno dodatno povećati plaće u turizmu, ali poslodavci za to nemaju dovoljno novca i trebaju pomoć države kroz porezno rasterećenje" istaknuo je Majetić, a s njim se složio i direktor Hrvatske udruge u turizmu Veljko Ostojić. Napominje kako je konsolidirana neto dobit hotelskog sektora u 2017. bila svega 5-6 posto u odnosu na prihode.

"Od toga treba izdvojiti za investicije, pa povećanje plaće, a treba nešto i ostati. To je premalo da bi se značajno povećale plaće, koje su i dalje duplo niže nego u Austriji, i ako se PDV u turizmu spusti na 10% mi smo spremni jednokratno dići plaće za 20 posto", otkriva Ostojić te ističe da su domaći kadrovi najvažiji resurs na koji se domaći hotelijeri žele oslanjati. U uvozu radnika fokus je na širem prstenu na istoku, od BiH nadalje. Ružica Hrga, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, istaknula je da radnici traže sigurnost radnog mjesta, a ona je zbog sezonalnosti turizma i dalje slaba. "HZZ u turizmu zapošljava 20 posto od ukupnog broja prijavljenih radnika, a 60 posto od toga su sezonski poslovi. Mladi i svi oni koji žele raditi žele sigurnost i stabilnost, zbog čega je važno raditi na povećanju plaća, ali i zapošljavanja na neodređeno, stoga i na smanjenju sezonalnosti", kaže Hrga.

Hrvatski turizam ove godine ipak ne bi trebao biti u drami kad su u pitanju kadrovi, dobrim dijelom zato što je Vlada na vrijeme odobrila kvote za zapošljavanje stranaca, povećavši ih s nešto manje od 7000 na 15.600 dozvola u turizmu. Kad su u pitanju dozvole za zapošljavanje radnika iz trećih zemalja, a u ovoj godini ih je odobreno 15.600 za rad u turizmu, zahtjevi poslodavaca očekuju se tijekom ožujka i travnja u većoj mjeri, otkrio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić. "Lani je bilo malo zahtjeva i čini se da poslodavci čekaju zadnji tren da predaju zahtjeve za zapošljavanje stranaca, valjda nakon što su iscrpili sve domaće izvore, no ipak je realizirano oko 90% od kvote, što je dobro. Naš je posao maksimalno pojednostaviti proces izdavanja radnih dozvola i činimo sve da ubrzamo proces, cilj nam je da to bude unutar deset dana od zaprimljenog zahtjeva", otkriva Katić.

Migracije nisu trajno rješenje
Hrvatska nije jedina zemlja koja se suočava s problemom radne snage u turizmu, ima ga i Austrija, iako ima veće plaće i bolju demografsku sliku, kaže Dominik Walch iz austrijskog instituta Institute for Advanced Studies. Austrija oko 40 posto kadra u turizmu uvozi jer nema vlastite resurse, no to je uvijek rezervna opcija, smatra Walch. "Ne računajte previše na kratkoročne migracije stanovništva, odnosno bazene radne snage u svom okruženju, jer su to nestabilni izvori, bilo zato što se ti radnici često vraćaju kući, bilo zato što se bazeni s vremenom prazne", kaže Walch.

Tu su važna i kretanja domaćih radnika, o čemu je ovaj bečki Institut radio istraživanje. Utvrđeno je da Austrija ima više educiranog kadra za rad u turizmu nego je u sektoru zaposleno, ali i da se radnici u turizmu ne zadržavaju dugo. "Isto kao i u Hrvatskoj, muče ih plaće, ali i dugoročna perspektiva. Rad navečer i vikendima nije prikladan ljudima koji zasnuju obitelj, i oni često zbog toga odlaze u druge poslove", kaže Walch.

Tek jedna četvrtina austrijskih radnika u turizmu ostaje više godina. Kad je u pitanju domaća radna snaga, paraleleno uz jačanje edukacije treba raditi na izmjeni percepcije strukovnih zanimanja, kako bi se skinula stigma da se radi o školama koje upisuju oni koji nemaju drugu mogućnost, istaknuo je na panelu Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma. "Kad smo promicali Hrvatsku kao zemlju znanja, zanemarili smo znanja u strukovnim zanimanjima koja su danas tražena više nego ikad i trebamo ih naučiti više cijeniti. Učenici trebaju znati da upisom u turističku školu imaju sigurno radno mjesto na kojem mogu učiti i napredovati do menadžerskih mjesta", zaključio je Glavina.


Komentari članka

Vezani članci

SLAVONCI OTIŠLI U NJEMAČKU I IRSKU. Ne dirajte mi terasu jer ja ću se vratiti…možda!

24.06.2019.

Turistički djelatnici su u panici, radnika nema "ni za lijek". Hoteli traže sobarice, konobare, kuhare. Trgovine traže trgovce. Građevinari traže zidare, vodoinstalatere, keramičare. Svatko je u potrazi za radnicima. U Puli u centru grada kiosci ne rade u

Valamar otvorio dva luksuzna ljetovališta vrijedna više od pola milijarde kuna

24.06.2019.

Povodom otvorenja novinarima su predstavljeni Valamar Collection Marea Suites 5* u Poreču te Istra Premium Camping Resort 5* u Funtani – dva nova velika objekta s 5 zvjezdica koji su već primili prve goste i bilježe odličan booking za ovu sezonu.

Slom turizma gurnuo ih je na rub duboke recesije

24.06.2019.

Analitičari predviđaju pad BDP-a i do 1,9 posto, a središnja banka upozorava na slabljenje gospodarstva uslijed turističkih podataka

Je li smještaj u Hrvatskoj skup? Usporedili smo cijene s drugim zemljama

22.06.2019.

Od konkurencije na Mediteranu Umagu je najbliži španjolski otok Mallorca gdje se noćenje u hotelu s tri zvjezdice prosječno plaća 952 kune. To je još uvijek 60 kuna jeftinije nego na Krku gdje samo za krevet, kupaonicu i doručak treba izdvojiti 1012 kuna.

Slavonci su donedavno činili polovinu sezonaca, a sada ih je samo petnaestak posto

19.06.2019.

Konobar na Jadranu zaradi oko 6000 kuna mjesečno u sezoni, a u Austriji i 1700 eura

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1933 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1225 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 829 članka imaju tag investicije
  9. 942 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 885 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 535 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 335 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija