Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2010

Srednji sloj u Hrvatskoj plaća porez na plaću kao superbogataši

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Valentina Wiesner Mijić  

Srednji sloj u Hrvatskoj plaća porez na plaću kao superbogataši

Porezi i doprinosi kojima su opterećene plaće hrvatskih građana već su se u brojnim istraživanjima pokazali rekordnima. No izračun koji su na našu zamolbu napravili stručnjaci hrvatskog Deloittea i njihovih inozemnih ureda, ponovno nas je neugodno iznenadio.

Udar na srednji sloj
Uspoređujući porezna izdvajanja iz plaće u Hrvatskoj i zemljama čiji nas standard kudikamo nadmašuje, zatražili smo obračun izdvajanja za bruto dohodak od 3000, 4000 i 5000 eura, čiji neto iznos odgovara primanjima onih koji se mogu smatrati sve malobrojnijom srednjom klasom u Hrvatskoj. To su, dakako, uobičajene plaće u Njemačkoj i Austriji, a ispostavilo se da razlike u poreznim davanjima između Hrvatske, Njemačke i Austrije, a razmjerno i u plaći, premašuju i četiri tisuće kuna.

Konkretno, na plaću od 5000 eura, odnosno 36.500 kuna bruto, neto iznos u Hrvatskoj je 18.347 kuna, u Austriji 22.552 kune, a u Njemačkoj 20.904 kune. Znači, Austrijanci dobiju 4250 kuna, a Nijemci 2557 kuna više nego hrvatski građani. Platimo ukupno 18.153 kune poreza i doprinosa, a Austrijanci izdvoje 30,14 posto manje – 13.948 kuna; Nijemci 16,3 posto manje – 15.596 kuna. Kod plaće od 4000 eura, odnosno 29.200 kuna bruto, neto u Hrvatskoj iznosi 15.305 kuna, gotovo tri tisuće kuna manje nego u Austriji i dvije tisuće kuna manje nego u Njemačkoj. Platimo 25,25 posto više poreza i doprinosa nego što bismo izdvojili da radimo u Austriji i 17,12 posto više nego što bi to bilo u Njemačkoj.

Uvijek lošije u Hrvatskoj
Malo je manja razlika kod bruto plaće od 3000 eura, odnosno 21.900 kuna. Hrvatski neto iznosi 12.014 kuna, austrijski je 2370 kuna viši i dostiže 14.384 kune, a njemački, koji je 1704 kune viši, iznosi 13.718 kuna. U Hrvatskoj se plati 31,53 posto davanja više nego u Austriji, odnosno 20,08 posto više nego u Njemačkoj. Sve ovo dokaz je da se u Hrvatskoj preagresivnim oporezivanjem dohotka uništava srednji sloj.


Komentari članka

Vezani članci

Porezna stručnjakinja o najavljenom oporezivanju kapitala i imovine: Neznatni trošak u odnosu na zarade iz tog izvora

15.09.2023.

Nema bojazni da će se građani prijavljivati u druga mjesta i to zato što prema Zakonu o porezu na dohodak, dohodak od iznajmljivanja nekretnina u turističke svrhe pripada općini ili gradu u kojemu se nalazi ta nekretnina. Svi drugi izvori dohotka se opore

Stižu porezne promjene. Evo što vam to znači za plaću

10.09.2023.

Prema okvirnom izračunu za radnika koji živi u Zagrebu, nema prijavljenih uzdržavanih članova i djece, te prima prosječnu bruto plaću od 1860 eura (prosječna plaća u Zagrebu za razdoblje od ožujka do svibnja ove godine), nove izmjene donose rast mjesečne

Očekuje se rekordna dobit hrvatskih banaka u 2023., no daleko smo od njihovog dodatnog oporezivanja

04.09.2023.

Ono što je svakako važno napomenuti je da su u talijanskom vlasništvu i dvije hrvatske banke, a upravo Unicredit grupa (u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka) ove godine izvijestila o rekordnim rezultatima u prvom tromjesečju i rastu od više od 80 posto

Obala liči na favele, vlasnici apartmana plaćaju smiješne poreze. Treba li ih dići?

04.09.2023.

APARTMANIZACIJA je glavna odlika hrvatskog turizma. Za to uočiti nisu potrebni statističke analize, dovoljno se provozati hrvatskom obalom i pogledati oko sebe. Država ju nije novčano poticala, a i bolje je da nije jer su djelatnosti na koje je država tro

Porez na apartmane u Zagrebu se diže na maksimum. To neće zaustaviti apartmanizaciju

31.08.2023.

ZA SADA samo Dubrovnik i Split imaju maksimalan zakonski dopušten paušalni porez za iznajmljivanje apartmana u turizmu, koji iznosi 199 eura godišnje. Split ga je tek ove godine povećao na maksimalnu razinu, i to samo za apartmane koji se nalaze u samom c

Tag cloud

  1. 2529 članka imaju tag turizam
  2. 2357 članka imaju tag hrvatska
  3. 1498 članka imaju tag svijet
  4. 1534 članka imaju tag izvoz
  5. 1799 članka imaju tag financije
  6. 1146 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1213 članka imaju tag trgovina
  8. 1248 članka imaju tag ict
  9. 1369 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1083 članka imaju tag investicije
  11. 1001 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1120 članka imaju tag industrija
  13. 817 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1112 članka imaju tag EU
  15. 933 članka imaju tag menadžment
  16. 719 članka imaju tag maloprodaja
  17. 534 članka imaju tag opg
  18. 507 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 959 članka imaju tag kriza
  21. 655 članka imaju tag marketing
  22. 360 članka imaju tag potpore
  23. 485 članka imaju tag eu fondovi
  24. 592 članka imaju tag tehnologija
  25. 452 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 528 članka imaju tag krediti
  27. 468 članka imaju tag porezi
  28. 494 članka imaju tag obrazovanje
  29. 399 članka imaju tag osijek
  30. 461 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 444 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 390 članka imaju tag start up
  33. 416 članka imaju tag energetika
  34. 470 članka imaju tag dzs
  35. 444 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 413 članka imaju tag vlada
  38. 332 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor