Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2022

Standard građana poboljšan, ali je za četvrtinu niži od prosjeka EU-a

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: H  

Standard građana poboljšan, ali je za četvrtinu niži od prosjeka EU-a

Standard građana u Hrvatskoj poboljšan je u 2021. i zaostajao je otprilike za četvrtinu za prosjekom Europske unije, pokazale su prve procjene europskog statističkog ureda.

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami, ili su trošak snosile države, odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu. Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama. Luksemburg je i prošle godine bilježio najviši standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, za 46 posto viši od europskog prosjeka, prema prvoj procjeni Eurostata.

Slijede Danska i Njemačka sa standardom većim za petinu. Najbliži su prosjeku Unije Italija, Litva i Cipar. Češka, Slovenija, Poljska, Španjolska, Portugal i Rumunjska zaostaju za prosjekom oko 15 posto. Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim standardom u 2021., iskazanim stvarnom osobnom potrošnjom po stanovniku, nižim za 27 posto nego u EU-u. U 2020. godini bio je niži za trećinu. Blizu su u 2021. Latvija, Mađarska i Slovačka sa standardom oko 30 posto ispod prosjeka EU-a. Najnižu razinu stvarne osobne potrošnje po stanovniku bilježila je i prošle godine Bugarska, za 37 posto ispod prosjeka EU-a.

Luksemburg je prošle godine potvrdio i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, više nego dva i pol puta većim od prosjeka. U Eurostatu podsjećaju na veliki udjel inozemnih radnika u radnoj snazi te kneževine. “Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku”, podsjećaju u izvješću. Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje, budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari. Na drugom je mjestu Irska s BDP-om po stanovniku više nego dvostruko većim od prosjeka EU-a, dok je u Danskoj i Nizozemskoj bio veći za trećinu. U Švedskoj je nadmašio prosjek za otprilike četvrtinu, a u Belgji, Austriji i Njemačkoj za petinu. Najbliže su prosjeku Francuska, Malta i Italija. U Litvi, Estoniji, Španjolskoj i na Cipru BDP po stanovniku bio je prošle godine 10 do 20 posto ispod prosjeka, a u Poljskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Latviji bio je niži 20 do 30 posto.

U Hrvatskoj je BDP po stanovniku prošle godine bio točno 30 posto niži od prosjeka EU-a. Time je zaostatak za Unijom smanjen za šest postotnih bodova u odnosu na 2020. Najbliže su Hrvatskoj Latvija i Slovačka, koje su za prosjekom zaostajale za 29, odnosno za 32 posto. Najniži BDP po stanovniku bilježile su prošle godine Grčka i Bugarska, niži za 35, odnosno za 45 posto od prosjeka Unije.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeno koliko su točno rasle cijene hrane u Hrvatskoj i ostatku EU. Pogledajte

30.01.2023.

Cijene mlijeka, sira i jaja u trgovinama (potrošačke cijene) u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, ali manje nego u Njemačkoj i Slovačkoj. Poskupljenje za 73.2 posto u Mađarskoj u odnosu na prosinac 2021. daleko je najveće u EU (drugo najveće je u Litv

Stručnjak za nekretnine: 'Ovo su znakovi koji najavljuju pad cijena, u državama EU-a tržište se gotovo prepolovilo'

24.01.2023.

Uvijek je bio trend rasta cijena nekretnina kada su kamate padale, a kada su rasle, onda je bio silazni trend, kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, govoreći o iskustvu s tržištem nekre

Amerikanci su lani u Hrvatsku uložili više nego u prethodnih 28 godina ukupno

23.01.2023.

Prema HNB-ovim preliminarnim podacima, u prva tri prošlogodišnja kvartala u Hrvatsku je stiglo 2,85 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Ako su inozemna ulaganja jednakim tempom stizala i u posljednjem lanjskom kvartalu, može se pretpostaviti da će k

Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

23.01.2023.

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i

Hrvatska u 2023. ušla s 1,6 milijuna zaposlenih

13.01.2023.

Hrvatska je u novu godinu ušla s 1,6 milijuna zaposlenih, što je oko 36 tisuća radnika više nego što ih je bilo u istom razdoblju prošle godine, ali i oko 9 tisuća zaposlenih manje u odnosu na prethodni mjesec, piše u petak Večernji list

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1200 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor