Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Kol 2020

Stanovi u centru Zagreba više nisu popularni, sada se traže kuće i zemljišta u Lici

Izvor: www.index.hr · Autor: Adriano Milovan  

Stanovi u centru Zagreba više nisu popularni, sada se traže kuće i zemljišta u Lici

PANDEMIJA koronavirusa i potres koji je u ožujku pogodio Zagreb mijenjaju i navike kupaca nekretnina u Hrvatskoj pa se na tržištu sve više traže poljoprivredna zemljišta i male kuće.

Doduše, kupci nekretnina i dalje najviše gledaju stanove u gradovima, no posljednjih je mjeseci, kaže Boro Vujović, vlasnik i direktor agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), znatno skočila potražnja za poljoprivrednim zemljištem i manjim kućama na selu. Interes za kupnjom takvih nekretnina može se objasniti, dodaje, pojavom koronavirusa i nedavnim potresom.

Kupci nekretnina sada traže veću sigurnost i mogućnost samoizolacije

"U Lici je nakon lockdowna velika potražnja za poljoprivrednim zemljištem i malim kućama, koja je ranije bila razmjerno mala. Ljudi očito traže veću slobodu i sigurnost te svojevrsnu samoizolaciju, kao i okućnicu, što im kuće na selu omogućuju. S druge strane, nakon potresa u Zagrebu znatno je manje ljudi koji su spremni kupiti stan u staroj zgradi u središtu grada", pojašnjava Vujović za Index promjene koje su na tržištu nekretnina donijeli koronakriza i potres.

Interes za nekretninama skočio nakon lockdowna

I dok je u vrijeme karantene, u kojoj je hrvatsko gospodarstvo bilo zaključano, tržište nekretnina gotovo stalo, nakon otključavanja gospodarstva interes za nekretninama u Hrvatskoj ponovno je skočio. Stanje na tržištu nekretnina u nas sada bi se, kažu upućeni, moglo opisati kao gotovo normalno, budući da je potražnja za nekretninama velika, dok je istodobno u ponudi znatno manje kvalitetnih nekretnina nego što se traži. Velik je, dodaje Vujović, i interes stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj, posebno na Jadranu.

Ipak, promjena u odnosu na razdoblje prije koronavirusa i potresa ima. Osim što raste interes za kućama na selu i poljoprivrednim zemljištem, kupci sada veću pozornost obraćaju na sigurnost nekretnina koje kupuju, čime u fokus dolaze zgrade izvan centra grada.

Novo normalno na nekretninskom tržištu

"Navike kupaca se mijenjaju. Sad je razmjerno malo ljudi koji žele kupiti stan u staroj zgradi, dok s druge strane raste broj onih koji žele nekretnine koje će im omogućiti mir i sigurnost. I dalje su, naravno, najtraženiji stanovi, no od pojave koronavirusa i potresa u Zagrebu znatno je porastao interes za kupnjom kuća i poljoprivrednog zemljišta", ističe Vujović.

Novo normalno na hrvatskom tržištu nekretnina događa se u uvjetima početka krize u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa. Nova bi recesija, upozorava se u publikaciji HNB-a Financijska stabilnost, mogla prilično poljuljati hrvatsko tržište nekretnina, a cijene nekretnina u sljedećem bi razdoblju mogle stagnirati ili padati.

HNB: Zbog koronakrize i tržište nekretnina u znaku neizvjesnosti

"Buduće kretanje cijena nekretnina obilježeno je visokom razinom neizvjesnosti. Osim o daljnjem razvoju pandemije, ponajviše će ovisiti o dugotrajnosti utjecaja njezinih posljedica na ekonomiju, posebice na kretanja na tržištu rada, turizam te, općenito, na očekivanja potrošača", upozoravaju stručnjaci HNB-a u publikaciji.

Vujović: Cijene nekretnina se zasad nisu značajnije promijenile

No Vujović kaže kako se koronakriza zasad nije značajnije odrazila na cijene nekretnina pa se kvadrat stana u Zagrebu i dalje prodaje u prosjeku za oko 2000 eura, a u pojedinim destinacijama na Jadranu i znatno skuplje. Vjeruje i da se neće ponoviti scenarij iz zadnje krize u kojoj se vrijednost nekretnina u Hrvatskoj strmoglavila jer su, kako kaže, sada bitno drukčije okolnosti.

Prije svega, Hrvatska je sada članica EU i novac koji bi trebala dobiti iz blagajne Unije trebao bi joj omogućiti da znatno lakše progura krizu. Nadalje, dodaje, ne očekuje se da će koronakriza biti dugotrajna kao što je to bila posljednja financijska kriza, a tu je i država, koja svojim mjerama subvencioniranja stambenih kredita, utječe na tržište nekretnina. Uz to, danas je likvidnost velika, a kamatne su stope niske. Konačno, zaključuje Vujović, Hrvatska se danas ne suočava s "nekretninskim balonom", kao 2009. godine.

Sve će ovisiti o dubini krize i njenom trajanju

Unatoč tome, u HNB-u upozoravaju da je rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj u proteklom razdoblju ponajprije posljedica snažne potražnje za nekretninama, dok se ponuda nekretnina sporo prilagođavala. Rast nezaposlenosti i pad životnog standarda odrazit će se i na tržište nekretnina, tim više što znatan dio potražnje, posebno na Jadranu, generiraju stranci, proizlazi iz analize stručnjaka HNB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Redizajn mjera za pomoć poduzetnicima

19.10.2020.

Vlada će sljedeći tjedan donijeti odluku o redizajnu mjera pomoći poduzetnicima pogođenima krizom, no već sada je sigurno da će se one primjenjivati barem do kraja godine, te da će ih moći iskoristiti više poduzetnika nego dosad.

Za ugostitelje nove mjere znače propast: "Zatvorit ćemo sve, ovo je naš kraj"

14.10.2020.

UGOSTITELJI iz cijele Hrvatske zgroženi su novim mjerama po kojima se u svim ugostiteljskim objektima treba osigurati 4 kvadrata po gostu te ističu kako će morati staviti ključ u bravu. Razgovarali smo s ugostiteljima iz Istre, Dalmacije, Međimurja, Slavo

Kreću korona-redari, evo što će se dogoditi ako gost restorana odbije nositi masku

14.10.2020.

"Vlasnik objekta je dužan osigurati provođenje mjera u svom objektu, on mora osigurati da gosti nose maske. Ako odbiju odnosno ako to ne učine, kaznu će platiti vlasnik objekta. Kazne postoje, one su propisane zakonom", rekao je Trut.

Dio tvrtki vratio državni novac jer su shvatili da im ne treba

12.10.2020.

U početku korona-krize državne potpore za očuvanje radnih mjesta dobivali su praktički svi koji su ih i zatražili. Nitko tada nije znao što će biti s gospodarstvom i tvrtkama. Od 163 tisuće zaprimljenih zahtjeva, dio je tvrtki vrlo brzo vratio državni nov

Korona ubrzala digitalne promjene

12.10.2020.

Posao, škola, korporativna komunikacija – sve od kuće. Digitalnim sredstvima se mogu djelomice nadoknaditi ograničenja uzrokovana pandemijom. Istovremeno rastu i opasnosti. To je tema na Global Media Forumu DW-a.

Tag cloud

  1. 2053 članka imaju tag hrvatska
  2. 2135 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1329 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1039 članka imaju tag trgovina
  8. 775 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 712 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 909 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 313 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 373 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 393 članka imaju tag porezi
  29. 338 članka imaju tag opg
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 433 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici